REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Hvaru

Broj: Pp-14146/2024-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje zapisničarke Olivere Dedić, u prekršajnom postupku protiv okrivljene CT zbog prekršaja iz čl. 10. stavka 3. i 8. Zakona o sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (Narodne novine br. 61/11, 66/19, dalje u tekstu: Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti), po optužnom prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Služba nadzora neregistiranog obavljanja ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu (dalje u tekstu: Državni inspektorat), klasa:334-01/24-03/363, Urbroj: 443-02-03-08-24-5 od 22. kolovoza 2024. godine, nakon provedene glavne rasprave dana 20. svibnja 2026. godine, u prisutnosti okrivljene, zamjenika branitelja te odsutnosti ovlaštenog tužitelja, dana 25. svibnja 2026. godine objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljena:

CT, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćer C i Z rođ. O, rođena **.**.1990. u [adresa], s prebivalištem u [adresa],  VSS, specijalista  elektrotehnike,  zaposlena  sa mjesečnim primanjima od oko 1.400,00 eura, lošeg  imovnog  stanja,  udata,  majka  dvoje maloljetne djece, državljanka RH, prekršajno nekažnjavana,

k r i v a  j e

što je u razdoblju od siječnja 2021. godine do prosinca 2023. godine u [adresa], u objektu naziva “HOSTEL KAPA”, obavljala ugostiteljsku djelatnost pružanja usluga smještaja, a da nije registrirala djelatnost pružanja usluga kod nadležnih tijela ili prijavila poreznim tijelima, čime je ostvarila promet u ukupnom iznosu od 46.613,60 eura,

dakle, kao fizička osoba obavljala djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela,

čime je počinila prekršaj opisan u članku 5. stavku 1. alineji 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kažnjiv po članku 10. stavku 3. istoga Zakona.

I. Na temelju naprijed citiranog propisa, okrivljenoj se

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD

1.327,23 EURA (tisuću tristo dvadeset i sedam eura i dvadeset i tri centa)

Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon) okrivljena je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Ukoliko okrivljena u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II. Na temelju članka 76. Prekršajnog zakona od okrivljene se oduzima imovinska korist u iznosu od 46.613,60 eura (četrdeset i šest tisuća šesto i trinaest eura i šezdeset centi)

Oduzeta imovinska korist ima se u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude uplatiti u Državni proračun Republike Hrvatske.

III. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljena je dužna na ime troškova prekršajnog postupka platiti ukupni iznos od 565,14 eura (petsto šezdeset i pet eura i četrnaest centi), od čega je 535,14 eura (petsto trideset i pet eura i četrnaest centi) trošak financijsko-knjigovodstvenog vještačenja sa dopunom, a 30 (trideset) eura predstavlja paušalnu svotu, a sve u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.

O b r a z l o ž e n j e

1. Državni inspektorat podnio je dana 16. listopada 2024. godine optužni prijedlog pod gornjom poslovnom oznakom protiv okrivljene CT zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.

2. Okrivljena CT je iznoseći obranu na raspravi, kao i pisanoj obrani, navela kako se ne smatra krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret. U bitnome je navela da je ista postigla sporazum sa Poreznom upravom te podmirila novčane tražbine uplaćivanjem PDV-a. Njen hostel je rješenjem Ureda državne uprave u Splitsko- dalmatinskoj županiji od 16. svibnja 2018. godine dobio odobrenje za obavljanje ugostiteljske djelatnosti pružanja smještaja. Ona je pravodobno podnijela zahtjev za otvaranje obrta ali je navedeno rješenje pristiglo tek 16. kolovoza 2024. godine. Zapisnicima Državnog inspektorata od 20. i 23. kolovoza 2024. godine priznala je počinjenje prekršaja i navela ispričavajuće razloge koji se mogu sagledati kao olakotna okolnost. Naime nedostatak formalnog rješenja o ispunjenju uvjeta nije bio rezultat svjesnog izbjegavanja već objektivnih poteškoća i nelikvidnosti njenog trgovačkog društva uoči stečaja, koje je bilo nositelj poslovanja hostela u kojemu su pružane usluge smještaja (predmetno trgovačko društvo je rješenjem Trgovačkog suda u Splitu brisano iz sudskog registra dana 29. ožujka 2025. godine). Uplate od korisnika usluga hostela okrivljena nije koristila za osobno bogaćenje već za podmirenje stambenog kredita i kredita za kuću, podmirenje režijskih troškova i troškova poslovanja hostela za razdoblje od 2021. do 2023. godine, nabavu opreme i potrošnih sredstva potrebnih za funkcioniranje hostela i plaćanje poreza. Dakle ista nije imala namjeru izbjegavanja poreznih obaveza već su sredstva reinvestirana u održavanje i funkcioniranje objekta i podmirenje postojećih dugovanja. Njeno poslovanje je vođeno u otežanim uvjetima a njeno trgovačko društvo je završilo u stečaju, time je nastupila objektivna nemogućnost ispunjenja svih obaveza, što se ne može pripisati isključivo na njen teret. Inače živi u podstanarskom stanu sa suprugom i dvoje maloljetne djece, oboje su zaposleni, nemaju neku posebnu imovinu te su financijski opterećeni brigom o našoj maloljetnoj djeci i velikim životnim troškovima. Njen suprug je već duže vrijeme na bolovanju te budući da je isti privatnik, znatno su im smanjena primanja.

3. Tijekom dokaznog postupka u dokazne svrhe pročitani su zapisnici o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Split, Služba nadzora neregistriranog obavljanja ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu od 16. i 20. kolovoza 2024. godine, zapisnik o utvrđivanju primitaka iz inozemstva po službenoj dužnosti Porezne uprave, područni ured Split, Ispostava Hvar od 22. srpnja 2024. godine, privremena rješenja Porezne uprave, Područni ured Split, Ispostava Hvar od 29. srpnja 2024. godine, pisana obrana okrivljene od 19. rujna 2025. godine, PBZ Promet za račune od 01. 01. 2021 do 31. 12. 2023, osobni podaci za okrivljenu do 19. rujna 2025. godine, financijsko- računovodstveno vještačenje od 07. studenoga 2025. godine, očitovanje okrivljene na vještvo od 23. siječnja 2026. godine sa prilozima, odgovor na očitovanje okrivljene od strane stalnog sudskog vještaka Mate Zeljko od 01. travnja 2026. godine, rodni listovi za V i ZT. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, iz koje je vidljivo je okrivljena prekršajno nekažnjavana.

4. Prema članku 5. stavku 1. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti u smislu ovoga Zakona obavljanjem neregistrirane djelatnosti smatraju se sljedeće aktivnosti:

– kad pravna osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ili drugi odgovarajući registar,

– kad pravna osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,

– kad fizička osoba obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima,

– kad fizička osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,

– kad pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja djelatnosti.

4.1. Odredbom članka 10. stavka 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti propisano je da će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna (1.327,23 eura do 3.981,68 eura) za prekršaj iz članka 5. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona kazniti fizička osoba koja obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela, obavljanje djelatnosti nije prijavila poreznim tijelima.

5. Suprotno navodima obrane okrivljene, iz izvedenih materijalnih dokaza a posebice predmetnih zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata od 16. kolovoza i 20. kolovoza 2024. godine, proizlazi da je ista u inkriminiranom razdoblju zaista na navedenoj nekretnini obavljala ugostiteljsku djelatnost pružanja usluga smještaja bez potrebne registracije kod nadležnog tijela i poreznih tijela, te tu okolnost okrivljena zapravo niti ne spori u svojoj obrani. Ujedno se zaključci inspektora ovlaštenog inspektora mogu smatrati vjerodostojnim jer je isti kritične prigode postupao obavljajući svoju službenu dužnost i nema razloga lažno teretiti okrivljenu. Ostali navodi njene obrane se mogu smatrati nevjerodostojnim i usmjerenim ka izbjegavanju prekršajne odgovornosti, jer je ista u dužem vremenskom razdoblju obavljala navedenu ugostiteljsku djelatnost te se toga ista ne može pozivati na nekakvu sporost ovlaštenih tijela pri izdavanju rješenja o registraciji (i druge navedene okolnosti) budući da je imala pune tri godine da ishodi isto i njena je odgovornost kao poslovnog subjekta bila da niti ne započinje sa gospodarskom djelatnosti bez ishođenja potrebnih dozvola. Dakle Sud smatra nesporno utvrđenim kako je okrivljena CT utužene prigode počinila prekršaj, činjenično opisan i pravno označen kao u izreci presude; zbog čega ju je trebalo proglasiti krivom i kazniti kako je tamo odlučeno.

5.1. Ističe se kako je sud sukladno uvidu u navedene dokaze izvršio manje korekcije činjeničnog opisa optužbe, smatrajući da time ne zadire u identitet presude i optužbe, kao i da je način počinjenja djela u dovoljnoj mjeri određeno.

6. Nakon što je na ovaj način utvrđena odgovornost okrivljene za počinjeni prekršaj trebalo je u skladu s člankom 36. Prekršajnog zakona, odlučiti o kazni uzimajući pri tom u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti koje utječu na visinu kazne.

6.1. Prilikom odmjeravanja sankcije, vođeno je računa o svim poznatim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i osobu okrivljene CT pa je tako sud kao olakotne okolnosti cijenio njegove osobne i imovinske prilike, radnje u cilju otklanjanja posljedica prekršaja te njenu prekršajnu nekažnjavanost; dok je otegotnim cijenio narav i vrstu prekršaja te iskazanu upornost u protupravnom ponašanju. Stoga je okrivljenoj za prekršaj izrekao novčanu kaznu u navedenom iznosu, jer smatra da će se na opisani način prema stajalištu suda u cijelosti postići svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i u smislu generalne i specijalne prevencije.

6.1. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljena plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 30 (trideset) dana u navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

7. Što se tiče protupravno stečene imovinske koristi, ističe se da iz provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja od 07. studenoga 2025. godine nedvojbeno proizlazi da je okrivljena u inkriminiranom razdoblju ostvarila imovinsku korist u navedenom iznosu. Ovaj sud prihvaća citirano mišljenje i zaključke stalnog sudskog vještaka kao stručne i argumentirane te je stoga usvojio prijedlog ovlaštenog tužitelja za oduzimanjem imovinske koristi (u iznosu navedenom u vještvu). Napominje se da se navodi obrane okrivljene kojima u biti osporava visinu imovinske koristi, mogu smatrati nevjerodostojnim, jer je sudski vještak izradio vještvo upravo na temelju dokumentacije dostavljene od strane okrivljene tijekom postupka i isti je prilikom izračuna uzeo u obzir rashode koja je okrivljena imala tijekom inkriminiranog razdoblja. Okolnost za koju svrhu je ista koristila zarađena sredstva od svog poslovanja nije pravno relevantna za ovaj postupak, jer je obavljala lukrativnu djelatnost u svom hostelu dakle stekla je određenu novčanu korist koju je vještak izračunao. Napominje da se vještak ne može izjasniti dali ta nekakva svrha korištenja sredstava može umanjiti imovinsku korist, već je to isključivo procjena suda, budući da se ne radi o pojmu koji se određuje prema ekonomskim smjernicama i metodama koje isti isključivo koristi.

7.1. Spomenuti iznos imovinske koristi okrivljena je obvezna vratiti i uplatiti u Državni proračun Republike Hrvatske u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude; budući da prema Prekršajnom zakonu nitko ne može zadržati protupravnu stečenu imovinsku korist.

8. Na temelju u izreci citiranih propisa, kako je okrivljena proglašena krivom, obvezna je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka te dostupne podatke o imovnom stanju okrivljene.

U Hvaru, 25. svibnja 2026. godine

Zapisničarka

Sutkinja

Olivera Dedić,v.r.

Lara Menđušić,v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalna služba u Hvaru u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni sud.

Presuda se dostavlja:

- okrivljenoj

- branitelju

- ovlaštenom tužitelju

- u spis