REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Hvaru

Broj: Pp-8021/2025-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje Olivere Dedić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika LEʹ CAPRE j.d.o.o. i BA, zbog prekršaja iz članka 46. st. 1. i st. 2. toč. 5. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine br. 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20, 42/20 i 126/21, dalje u tekstu: Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti), po optužnom prijedlogu Državnog inspektorata, Područni ured Split, Službe za ugostiteljstvo, pružanja usluga u turizmu i za boravišnu/turističku pristojbu (dalje: Državni inspektorat) Klasa: UP/I-334-01/25-02/125, Urbroj: 443-02-03- 07-25-4 od 18. lipnja 2025. godine; nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 21. svibnja 2026. godine u odsutnosti okrivljenika i predstavnika ovlaštenog tužitelja, dana 25. svibnja 2026. godine objavio je i

p r e s u d i o  j e

prvookrivljenik:  LEʹ CAPRE j.d.o.o. za ugostiteljstvo i usluge, OIB: 71063292094, sa sjedištem u [adresa],  kao  pravna  osoba,  prekršajno

nekažnjavan,

drugookrivljenik: BA, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. B i Đ rođ. V, rođen **.**.1957. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], prekršajno kažnjavan

k r i v i  s u

što su u razdoblju od 24. veljače 2025. do 05. ožujka 2025. godine, u [adresa]., kao pravna osoba i odgovorna osoba pravne osobe, u poslovnim prostorijama ugostiteljskog objekta vrste krčma, naziva „OŠTARIJA GAJETA“, u prostoru za usluživanje na otvorenom površine cca 30 m2 obavljali ugostiteljsku djelatnost u vidu ugostiteljske usluge pripreme i usluživanja hrane, gdje je zatečeno postavljenih 24 konzumna mjesta, a da nisu ishodili rješenje nadležnog upravnog tijela o ispunjavanju minimalnih uvjeta kojim se utvrđuje da prostor i oprema ugostiteljskog objekta, odnosno prostor za usluživanje na otvorenom, udovoljavaju uvjetima za obavljanje ugostiteljske djelatnosti; čime su ostvarili imovinsku korist u iznosu od 481,39 eura,

dakle, kao pravna osoba i odgovorna osoba pravne osobe obavljali ugostiteljsku djelatnost suprotno izdanom rješenju nadležnog upravnog tijela,

dakle, prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba obavljali djelatnost, a da nisu imali zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,

čime su počinili prekršaj opisan u članku 20. stavku 1. i 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, kažnjiv po članku 46. stavku 1. točki 5. i stavku 2. istog Zakona.

I. Na temelju naprijed citiranog propisa, prvookrivljeniku se

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD

700,00 eura (sedamsto eura)

Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon), okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II. Na temelju naprijed citiranog propisa, drugookrivljeniku se

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD

400,00 eura (četristo eura)

Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

III. Na temelju članka 76. Prekršajnog zakona od prvookrivljene pravne osobe se oduzima imovinska korist u iznosu od 481,39 eura (četristo osamdeset i jedan euro i trideset i devet centi)

Oduzeta imovinska korist ima se u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude uplatiti u Državni proračun Republike Hrvatske.

IV. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka platiti po 30,00 (trideset) eura u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.

O b r a z l o ž e n j e

1. Državni inspektorat podnio je pod gore navedenom poslovnom oznakom optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.

2. Sud je proveo glavnu raspravu u odsutnosti okrivljenika, koju su na istu pozvani putem e-oglasne ploče suda. Naime, okrivljenicima je u više navrata poslan poziv na adresu [adresa]. u [adresa], (sjedište pravne osobe) i Zavala br. 139, Zavala kao prijavljene adrese prebivališta drugookrivljenika, međutim, svi pozivi su se vratili kao neuručeni s naznakom dostavljača „obaviješten, nije podigao pošiljku“. S obzirom na to da drugookrivljenik nesporno zna za postojanje predmetnog prekršajnog postupka, jer je potpisao i zaprimio obavijest o počinjenom prekršaju Državnog inspektorata od 18. ožujka 2025. godine; sud je zaključio kako okrivljenici evidentno izbjegavaju primitak poziva i dolazak pred sud.

3.1. U tom kontekstu još valja naglasiti kako je okrivljenicima u predmetnoj pisanoj obavijesti, istaknuto da svoju obranu mogu iznijeti pisanim putem, kao i da mogu u cijelosti uskratiti iznošenje obrane, a ujedno su upozoreni da se rasprava može provesti i odluka o prekršaju donijeti i u njihovoj odsutnosti. Davanjem citirane i drugih zakonskih pouka okrivljenicima je pružena mogućnosti da sudjeluju u postupku, no, kako je riječ o pravu, a ne obvezi okrivljenika, čija je realizacija isključivo na njihovoj dispoziciji, isti su u konkretnom slučaju korištenje navedenog prava propustili svojom voljom.

3.2. Na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona, glavna rasprava je održana bez nazočnosti ovlaštenog tužitelja, koji je također uredno pozvan, a izostanak nije opravdao; jer je sud ocijenio da to nije na štetu njegovih interesa.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao zapisnike o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata od 05.,12. i 18 ožujka 2025. godine, promet po plaćanjima prvookrivljenika, izvod iz Sudskog registra za prvookrivljenika. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa za okrivljenike, iz koje je vidljivo da je prvookrivljenik prekršajno nekažnjavan dok je drugookrivljenik prekršajno kažnjavan za prometne prekršaje.

5. Člankom 20. stavkom 1. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti propisano je da nadležno upravno tijelo, na zahtjev ugostitelja, rješenjem utvrđuje jesu li ispunjeni minimalni uvjeti za vrstu ugostiteljskih objekata koji se ne kategoriziraju te utvrđuje ispunjavanje uvjeta za posebni standard i dodjelu oznake kvalitete za ugostiteljske objekte iz skupina »Ostali ugostiteljski objekti za smještaj«, »Restorani« i »Barovi«. Stavkom 2. istog članka je pak određeno da nadležno upravno tijelo, na zahtjev ugostitelja, rješenjem utvrđuje jesu li ispunjeni uvjeti za vrstu i kategoriju ugostiteljskih objekata, osim za vrste navedene u članku 21. stavku 1. ovoga Zakona.

5.1. Kaznena odredba iz članka 46. stavka 1. točke 5. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti propisuje da će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna (663,61 do 3.981,68 eura) kazniti za prekršaj pravna osoba i fizička osoba – obrtnik ako obavlja ugostiteljsku djelatnost suprotno izdanom rješenju nadležnog upravnog tijela iz članka 20. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona. Stavkom 2. je propisano da će se novčanom kaznom od 3000,00 do 10.000,00 kuna (398,17 do 1327,23 eura) kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

6. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, u prvom redu iz priloženih zapisnika o obavljenim inspekcijskim nadzorima tužitelja, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaj, činjenično opisan i pravno označen u izreci presude. Naime utvrđena zapažanja inspektora mogu se smatrati profesionalnim i stručnim te im se može pokloniti vjera, pogotovo jer je istih vidljivo da okrivljenici nisu imali prigovore na obavljanje provedenih nadzora.

6.1. Ističe kako je sud sukladno uvidu u navedene dokaze, izvršio manje izmjene činjeničnog opisa predmetnih prekršaja, smatrajući da time ne zadire u identitet presude i optužbe, kao i da je način počinjenja djela u dovoljnoj mjeri određeno. Ujedno se napominje da sud sa provedenim izmjenama nije prekoračio optužbu jer se radi samo o pobližem određenju načina i mjesta počinjenja prekršaja, (koje nesporno proizlazi iz rezultata dokaznog postupka), odnosno preciziranju činjeničnog opisa prekršaja, što je sud ne samo ovlašten nego i dužan učiniti, pogotovo jer se istima okrivljeniku ne stavlja na teret veća kriminalna količina.

7. Pri odmjeravanju kazne vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjene prekršaje i osobu drugookrivljenika, pa je tako kao otegotne okolnosti cijenio narav i vrstu prekršaja, prekršajnu kažnjavanost drugookrivljenika te iskazano opstruiranje postupka, dok je olakotnim cijenio prekršajnu nekažnjavanost prvookrivljenika. Slijedom navedenog je okrivljenicima izrekao novčane kazne navedene u izreci presude te će se na taj način prema stajalištu suda ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.

7.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da su novčane kazne u cjelini uplaćene.

8. Što se tiče protupravno stečene imovinske koristi, valja primijetiti kako je ovlašten tužitelj u dostatnoj mjeri obrazložio metodologiju i kriterije njezinog izračuna te je istu ovaj sud prihvatio u cijelosti. Napominje se da je drugookrivljeni uredno potpisao i zaprimio zapisnik o inspekcijskom pregledu u kojem je utvrđena imovinska korist te nije priložio nekakve dokaze iz kojih bi proizlazilo da izračun imovinske koristi od strane ovlaštenog tužitelja nije točan.

8.1. Spomenuti iznos imovinske koristi prvookrivljena pravna osoba obvezna vratiti i uplatiti u Državni proračun Republike Hrvatske u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude; budući da prema Prekršajnom zakonu nitko ne može zadržati protupravnu stečenu imovinsku korist.

9. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te dostupne podatke o imovnom stanju okrivljenika.

Hvar, 25. svibnja 2026. godine

Zapisničarka

Sutkinja

Olivera Dedić,v.r.

Lara Menđušić,v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude okrivljenici i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalnoj službi u Hvaru u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni viši sud.

Dostaviti: okrivljenicima, tužitelju, u spis