REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž Ovr-170/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sucu Igoru Rakiću, kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja OD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ireni Tušak Miletić, odvjetnici u Tušak, Miletić i partneri, odvjetničkom društvu iz Zagreba, protiv ovršenika JD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Krunoslavu Canjugi, odvjetniku u Sesvetama, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Donjoj Stubici, poslovni broj Ovr-222/2026-4 od 13. ožujka 2026., 25. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se, kao osnovana žalba ovršenika – i ukida rješenje o ovrsi Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Donjoj Stubici poslovni broj Ovr-222/2026- 4 od 13. ožujka 2026., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

II. O troškovima postupka nastalima u povodu pravnog lijeka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem o ovrsi suda prvoga stupnja na prijedlog ovrhovoditelja, a temeljem ovršne isprave – Ugovora o kratkoročnoj pozajmici od 30. rujna 2011. solemniziranog od strane Javne bilježnice Senije Škrinjar Kos pod brojem Ov- 4394/2011 od 30. rujna 2011., koji je stekao svojstvo ovršnosti 31. listopada 2011., a radi naplate ovrhovoditeljeve tražbine u iznosu od 33.384,32 € sa zakonskim zateznim kamatama računatim na taj iznos od 31. listopada 2011. do isplate, troškova ovršnog postupka koji se vodio pod poslovnim brojem Ovr-458/2021 u iznosu od 1.021,97 € sa zakonskim zateznim kamatama od 24. studenog 2021. do isplate, te troškova ovog ovršnog postupka u iznosu od 1.440,15 € sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja rješenja do isplate, sve po propisanoj kamatnoj stopi, određena je ovrha na nekretninama ovršenika, i to na k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zabilježbom ovrhe u zemljišnim knjigama, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, njenom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom uplatom na račun ovrhovoditelja.

2. Protiv tog je rješenja žalbu podnio ovršenik navodeći u bitnome da se radi o nekretnini koja predstavlja njemu i njegovoj obitelji jedini dom i prodajom te nekretnine da bi ostali bez obiteljske kuće, jedine nekretnine koju posjeduju i u kojoj stanuju, i koja nekretnina je velike vrijednosti od oko 1.000.000,00 €, pa da stoga postoji i nerazmjer visine duga. Žalbeni je prijedlog žalitelja da se pobijano rješenje o ovrsi stavi izvan snage te obustavi svaki daljnji ovršni postupak na nekretninama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj u bitnome navodi da smatra žalbene navode žalitelja neosnovanim, te predlaže da se žalba odbije kao neosnovana i potvrdi pobijano rješenje o ovrsi, a traži i trošak odgovora na žalbu.

4. Žalba ovršenika je osnovana.

5. Tijekom ovog ovršnog postupka utvrđeno je da je sud prvog stupnja na prijedlog ovrhovoditelja, a temeljem ovršne isprave – Ugovora o kratkoročnoj pozajmici od 30. rujna 2011. solemniziranog od strane Javne bilježnice Senije Škrinjar Kos pod brojem OV-4394/2011 od 30. rujna 2011. protiv ovršenika odredio ovrhu na nekretninama ovršenika, i to k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zabilježbom ovrhe u zemljišnim knjigama, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, njenom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom uplatom na račun ovrhovoditelja.

6. Ispitujući pobijano rješenje o ovrsi u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tomu dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredbi ovršnog postupka (članak 365. stavak 2. u vezi odredbe članka 381. stavka 1. Zakona o parničnom postupku - „Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP, a sve u vezi odredbe članka 21. stavka 1. i članka 50. stavka 5. Ovršnog zakona – Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – dalje: OZ), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da pobijano rješenje o ovrsi nije zakonito i valjano zbog žalbenog prigovora da nekretnina u pogledu koje je određena ovrha služi ovršeniku za stanovanje, odnosno predstavlja njegovu jedinu nekretninu pa time i njegov dom. Posljedično tomu, u ponovljenom postupku odlučivanja o prijedlogu za ovrhu potrebno je ispitati te okolnosti.

7. Stoga, kako prvostupanjski sud u dosadašnjem tijeku postupka nije raspravio i ovo prethodno pitanje – da li bi provedbom predmetne ovrhe bilo povrijeđeno pravo ovršenika na dom, zaštićeno odredbom članka 8. Konvencije to je već radi toga kao osnovanu valjalo prihvatiti žalbu ovršenika i na temelju odredbe članka 380. točke 3. u vezi sa člancima 381. stavkom 1. i 370. ZPP, a sve u vezi sa člankom 21. stavkom 1. OZ, riješiti kao pod točkom I izreke ovog rješenja.

7.1. Pritom, a obzirom na navode ovrhovoditelja sadržane u njegovom odgovoru na žalbu ovršenika, valja napomenuti da odredba čl. 5. Ugovora o kratkoročnoj pozajmici od 30. rujna 2011. sadrži ovršnu klauzulu, ali ista nema značaj odredbe kojom bi bilo ugovoreno dobrovoljno zasnivanje založnog prava na predmetnoj nekretnini, koje bi za posljedicu imalo to što pogrešno smatra ovrhovoditelj – da iz tog razloga ovršenik ne može isticati prigovor prava na dom.

8. U nastavku postupka prvostupanjski sud će u ocjeni osnovanosti istaknutog prigovora prava na dom provest test razmjernosti i ispitati:

- radi li se o pravu koje spada pod doseg odredbe članka 8. Konvencije odnosno može li se predmetna nekretnina smatrati domom ovršenika, pri čemu je potrebno voditi računa o tome da je „dom“ činjenični pojam koji, prema praksi Europskog suda za ljudska prava, čine prostorije s kojima je pojedinac ostvario dovoljno jaku, stvarnu i trajnu (kontinuiranu) vezu,

- dolazi li provedbom predmetne ovrhe do miješanja u njegovo pravo na dom,

- je li to miješanje u skladu sa zakonom,

- je li to miješanje u skladu s nekim od legitimnih ciljeva navedenih u članku 8. stavku 2. Konvencije, i

- je li to miješanje razmjerno i nužno u demokratskom društvu.

9. Sud prvog stupnja pri tomu će uzeti u obzir da je teret dokaza da se radi o domu ovršenika i da provedbom predmetne ovrhe dolazi do miješanja u njegovo pravo na dom na ovršeniku, dok je u odnosu na pitanja je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja i je li provedba predmetne ovrhe nužna u demokratskom društvu, teret dokaza na ovrhovoditelju.

10. U pogledu načina provođenja testa razmjernosti upućuje se na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-7534/2014 od 25. ožujka 2015. i broj U-III- 3039/2015 od 23. rujna 2015. (čemu treba dodati da postoji brojna praksa tog suda u pogledu prigovora prava na dom) te se ukazuje da se u konkretnomu slučaju radi o konkurenciji dva pojedinačna prava, pa će prvostupanjski sud biti dužan brižljivo razmotriti sve okolnosti koje su bitne za odluku kojemu od tih prava dati prednost.

12. Na temelju odredbe članka 166. stavka 3. ZPP u vezi odredbe članka 21. stavka 1. OZ o troškovima ovršnog postupka nastalima u povodu pravnog lijeka odlučiti će se u konačnoj odluci.

U Puli-Pola 25. svibnja 2026.

Sudac:

Igor Rakić