Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Vinkovcima

    Trg bana Josipa Šokčevića 17

    32100 Vinkovci

    Poslovni broj: Psp -5/2021-21

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Općinski sud u Vinkovcima, po sutkinji Ivani Božić Pišćak kao sucu pojedincu, u građansko-pravnoj stvari 1. tužitelja ŠU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice GU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoć. MU, odvj. iz [adresa], protiv 1. tuženika UU, iz [adresa], i 2. tuženika NU, iz [adresa], oboje zastupani po punomoć. JU, odvj. iz [adresa], nakon održane i zaključene glavne, javne i usmene rasprave održane dana 15.travnja 2026. godine u prisutnosti punomoćnika 1.i 2. tužitelja MU, odvj. iz [adresa] i 1. tuženika SU r. NU, osobno, uz punomoćnika 1.i 2. tuženika JU, odvj. iz [adresa], potom donesenog i objavljenog rješenja na ročištu za objavu održanom 25. svibnja 2026. godine, radi smetanja posjeda, dana 25. svibnja 2026. godine

    r i j e š i o  j e

    I. Utvrđuje se da su tuženi UU, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i EU [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] smetali tužitelje BU, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i GU, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom i nesmetanom posjedu dijela nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] dio kuće br. 25 i dvorište u [adresa] površine 981 m2 i dijela nekretnina upisanih uz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] dio kuće br. 25, dvorište i oranica u [adresa] površine 1481 m2 na način da su uklonili metalnu žičanu ogradu koja se nalazila na navedenim česticama i dijelila nekretnine prema posjedovnom stanju, pa se nalaže tuženima da u roku 15 dana postave metalnu žičanu ogradu na dijelu kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem se nalazila, te na takav način uspostave posjedovno stanje kakvo je bilo prije učinjenog smetanja, te se ujedno zabranjuje tuženicima svako takvo ili slično smetanje tužiteljevog posjeda predmetnih nekretnina.

    II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu prijetnje novčanom kaznom.

    III. Nalaže se tuženima UU, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i NU [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da tužiteljima BU, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i ĆU, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknade troškove ovog postupka u iznosu od 654,54 eura (slovima: šestopedesetičetiri eura i pedesetičetiri centa) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 25. svibnja 2026. godine pa do isplate prema godišnjoj kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

    O b r a z l o ž e n j e

    1. Tužitelji su dana 01. travnja 2021. godine podnijeli tužbu protiv tuženika radi smetanja posjeda u kojoj navode da su oni zemljišno-knjižni vlasnici nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica], te kč. br. [katastarska čestica], u naravi kuća i dvorište koje se proteže i na dio kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], dijela kojeg su tužitelji izvanknjižni vlasnici i samostalni posjednici od 1982. g., dok su kao zk. vlasnici cijele kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisani tuženici, te njihova sestra AU, iako su isti u posjedu samo dijela navedene nekretnine.

    1.1. Na dijelu kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužitelji su početkom 2020. g. podigli ogradu kako bi i fizički odijelili dio nekretnina koji posjeduju, a koji čini jedinstvenu cjelinu njihovog dvorišta i okućnice na kojem dijelu tužitelji imaju svoj vrt i voćnjak koje obrađuju, a koja ograda je na navedenom mjestu stajala sve do 27. 03. 2021. g. kada su ju tuženici osobno srušili, te na takav način smetali i uznemiravali posjed tužitelja. S obzirom na navedeno, predlažu da sud donese rješenje kojim će utvrditi da su tuženici smetali tužitelje u posljednjem mirnom posjedu dijela navedenih nekretnina, te da se nalaži tuženima da u roku 15 dana postave metalnu žičanu ogradu na dijelu kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem se nalazila, te na takav način uspostave posjedovno stanje kakvo je bilo prije učinjenog smetanja, te da se ujedno zabranjuje tuženicima svako takvo ili slično smetanje tužiteljevog posjeda predmetnih nekretnina pod prijetnjom novčane kazne.

    2. U odgovoru na tužbu tuženi navode da je točno da su tužitelji vlasnici nekretnina koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica], te kč. br. [katastarska čestica], međutim da je netočno da su tužitelji bili izvanknjižni vlasnici i samostalni posjednici dijela nekretnina koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica], te kč. br. [katastarska čestica], od 1982. godine.

    2.1. Nadalje navodi da se tužiteljica nakon smrti svog oca odrekla nasljedstva na kč. br. [katastarska čestica] te je nasljednikom na ovim nekretninama proglašen brat tužiteljice, odnosno otac tuženika od kojeg su isti naslijedili kč. br. [katastarska čestica]. Nakon smrti majke tužiteljice ista je ustupila svoj nasljedni dio ostalim nasljednicima i to nasljedni dio na kč. br. [katastarska čestica]. Tuženici navode da im nije jasno što tužitelj misli pod "dijelovi" kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] jer netko ne može biti posjednik samo jednog dijela čestice.

    2.2. Tuženi nadalje ističu da je točno da su tužitelji na predmetnim česticama podigli ogradu, međutim iz njima nepoznatih razlog, te da je točno da su tuženici osobno srušili ogradu i to su učinili na česticama u njihovom vlasništvu i na kojima se nalaze u posjedu. Tuženi se pozivaju na institut samopomoći, navode da vlasnik i posjednik na svojem zemljištu može uklanjati što je netko nezakonito i silom napravio na njegovom vlasništvu i posjedu.

    2.3. Završno tuženi ističu da je posjednik obje čestice bio otac tužiteljice koji je cijelo vrijeme bio u posjedu predmetnih čestica, te da tužitelji nikad nisu bili u posjedu čestica 1089/1 i 1090/1. Tuženici se protive tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, te predlažu da sud tužbeni zahtjev odbije, kao neosnovan, uz obvezu naknade parničnog troška tuženiku.

    3. U podnesku od 01.02.2022.g., tužitelj navodi da se na kč. br. [katastarska čestica] nalazila metalna žičana ograda koja je navedene nekretnine dijelila svaku na dva dijela, te na taj način faktično podijelila nekretnine i ove dijelove su samostalno posjedovali različiti posjednici. Obzirom na faktičnu fizičku podijeljenost nekretnina neosnovani su navodi da nije moguć posjed dijela nekretnina, obzirom da su tužitelji bili u samostalnom posjedu dijela. Sami tuženici čine nespornim čin smetanja, tj. da su srušili ogradu koja se nalazila na predmetnim česticama. Pozivanje tuženika na institut samopomoći je neosnovan, kako iz nedostatka razloga, tako i proteka rokova propisanih zakonom. Naime, tužitelji su svoj dio ovih nekretnina na kojima su početkom 2020. g. podigli ogradu posjedovali dugi niz godina i na njemu imaju i svoj vrt i voćnjak koji obrađuju. Tužitelji ove nekretnine posjeduju temeljem volje i dopuštenja ranijih vlasnika, roditelja tužiteljice GU i to još od 1982. g. Dakle, od 1982. g. tužitelji kontinuirano posjeduju predmetni dio nekretnina. Taj dio nekretnina čini jedinstvenu cjelinu sa tužiteljevim nekretninama kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelji su 2020. g., dakle više od godinu dana od učinjenog smetanja podigli i žičanu ogradu sukladno ranijem posjedovnom stanju i to iz razloga što su tužitelji početkom 2020. g. počeli puštati ovce u njihov dio dvorišta i vrta, slijedom čega je nastajala šteta na vrtu tužitelja pa su isti odlučili zaštiti svoje dvorište podizanjem žičane metalne ograde koju su podigli početkom 2020. g.

    4. U tijeku dokaznog postupka ovaj sud je izvršio uvid u ZK izvatke (list 4-7 spisa), rješenja (list 16-23 spisa), pročitan je iskaz tužitelja i tuženika sa zapisnika od 08.ožujka 2023. g. (list 29-31 spisa), te iskazi svjedoka LU, CU, ĐU, OU, ŽU, FU, ZU, HU, sa ročišta održanog dana kod ovog suda (list 48-55 spisa).

    5. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sve u smislu čl. 8. ZPP -a sud je prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan i odlučio kao u izreci rješenja.

    6. Između stranaka nije sporno da su tužitelji suvlasnici nekretnina koje graniče sa nekretninama u suvlasništvu tuženih, odnosno da se radi o susjednim nekretninama. Nije sporno ni to da tuženi ne stanuju na predmetnim nekretninama nego tu drže stoku, koju hrane i obilaze svaki dan. Nadalje, nesporno je i to da su tužitelji postavili ogradu između tih dvaju nekretnina, kao i da su ju tuženici maknuli. Sporno je, jesu li tužitelji bili u posljednjem mirnom posjedu dijela nekretnine na kojem su postavili ogradu u trenutku smetanja, kao i kada je ista postavljena odnosno maknuta.

    7. Tužitelji u svom iskazu navode da su postavili žičanu ogradu u mjesecu ožujku 2020.g. kako bi zaštitili svoje usjeve od ovaca koje prelaze s nekretnine tuženih u njihov dio, a postavili su ju u dijelu koji posjeduju od 1982. godine, odnosno na dijelu zemljišta kojeg su im dali pokojni roditelji tužiteljice. Naime, pokojni roditelji tužiteljice su im 1982. darovali nekretninu koja je sada u suvlasništvu tužitelja, ali oni su samo prepisali onaj dio koji bi bio neophodan kako bi i dalje mogli ostvarivati pravo na dječji doplatak, obzirom da imaju petero djece. Navode kako je ograda stajala oko godinu dana prije nego su ju tuženici uklonili, te da je uklonjena u mjesecu ožujku 2021.g., s tim da tužiteljica navodi točan datum, da je to bilo 27. ožujka 2021.g.

    7.1. Iz iskaza tuženih proizlazi da su oni maknuli žičanu ogradu koju su tužitelji postavili otprilike dva tjedna nakon što je ista postavljena, međutim tuženik EU se ne može sjetiti kada je ograda postavljena niti točnog datuma kada su ju maknuli, dok tužena ŠUB kategorički tvrdi da ograda nije postavljena 2020.g., a ovo tvrdi budući su ona i njena sestra htjele njihov dio darovati bratu 2020. pa su zvali mjernika kako bi se točno utvrdila granica zemljišta, i to su učinili negdje u proljeće, no kako je tada vladala korona mjernik je došao tek u jesen 2020. i postavio određene kolčiće, a kada je mjernik bio došlo je do određenog prijepora između njih i tužitelja. Tužena iskazuje da su ona i tuženik maknuli ogradu 2021. godine, te da je istu bilo lako za maknuti. Tuženik završno spori tužiteljima da su u posjedu dijela nekretnine gdje su postavili ogradu, budući je on ranije obrađivao taj dio i to na način da je taj dio orao, sijao i koristio za ovce. Na taj dio odlazio je po potrebi, no vrlo često, te kategorički tvrdi da tužitelji nisu obrađivali taj dio zemlje gdje je postavljena ograda, u tom dijelu postoje voćke koje je posadio još njihov otac a u tom dijelu ne postoje voćke tužitelja. Također ne postoji niti dio bašče od tužitelja, a stoku tamo drži od 2015.g.

    7.2. Svjedoci DU, PU, IU i RU, djeca tužitelja, i rođaci tuženih, u bitnom iskazuju isto, da njihovi roditelji, ovdje tužitelji, sporni dio zemlje, koja predstavlja vrt, iza kuće, obrađuju još od vremena kada su oni bili djeca, dakle od 1980-ih godina, da je ograda stavljena kako bi se spriječilo da na taj dio nekretnine dolaze ovce i uništavaju usjeve, no ne znaju kada je točno stavljena, niti kada je maknuta, jedino je DU iskazao da smatra da je ograda skinuta kada su njegovi roditelji, odnosno tužitelji i pokrenuli ovaj postupak, te da tužitelji sporni dio nekretnine ne obrađuju dok traje ovaj spor.

    7.3. Iz iskaza svjedoka LU i FU, koji su i sa tužiteljima i sa tuženicima u dobrim odnosima, proizlazi da su tužitelji, i tuženici, odnosno njihovi prednici obrađivali zemlju između dviju kuća, do pola, jedni s jedne, drugi s druge strane, te da je tako od 1980-ih godina, da im je poznato da je bila postavljena ograda da bi se spriječilo da na taj dio nekretnine dolaze ovce i uništavaju usjeve, međutim nisu im poznati detalji oko postavljanja i skidanja ograde, niti kada je ona postavljena, s tim da svjedok ČU navodi da smatra da bi ograda mogla bit postavljena iste godine kada je i skinuta, a to bi bilo u doba kada je podnesena tužba u ovom postupku, te da tužiteljica obrađivala sporni dio zemlje negdje do 2021. godine. Isti svjedok završno ističe da koliko se sjeća ograda je postavljena u t ijeku vegetativnog razdoblja, a to je razdoblje od proljeća do jeseni.

    7.4. Iz iskaza svjedoka ZU proizlazi da je istoj poznato da su stranke u ovom postupku, odnosno njihovi prednici obrađivali vrt, ali joj nije poznato tko je koji dio obrađivao, te da su i zajedno obrađivali i da druga saznanja nema. Iz iskaza svjedoka HU proizlazi da nema neposrednih saznanja o činu smetanja.

    8. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige Općinskog suda u Vinkovcima, za k. o. [katastarska općina], broj zk uloška: [broj ZK uloška], br. kat. čest.: [katastarska čestica], oranica u selu, i u izvadak iz zemljišne knjige broj zk uloška: [broj ZK uloška], br. kat. čest.: [katastarska čestica], oranica u selu, razvidno je da su suvlasnici navedenih čestica tužitelji, dok je uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu upisanu u zk uložak broj: [broj ZK uloška], isto k. o. [katastarska općina], br. kat. čest.: [katastarska čestica], dio kuće br. 25 i dvorište u [adresa], te u zk izvadak za nekretninu upisanu u zk uložak broj: [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica], dio kuće br. 25, dvorište i oranica u [adresa], razvidno da su na istim česticama suvlasnici 1. i 2 tuženik i AU.

    8.1. Iz rješenja o nasljeđivanju priloženih uz odgovor na tužbu razvidno je tko su nasljednici i što čini ostavinsku imovinu iza umrlih KU, KU ŠU i KU ŠUB, međutim sukladno odredbi članka 441. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19; dalje u tekstu: ZPP), raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

    9. Sud je odbio tužitelje u dijelu tužbenog zahtjeva u kojem su zahtijevali da sud naloži tuženiku uspostavu ranijeg posjedovnog stanja te zabranu svakog takvog ili sličnog smetanja u buduće pod prijetnjom novčane kazne iz razloga što tužitelji nisu ovlašteni temeljem odredbi Zakona o vlasništvu zahtijevati da se tuženiku zaprijeti novčanom kaznom, odnosno Zakon o vlasništvu ne predviđa takvu mjeru u rješenju o smetanju posjeda.

    10. Odredbom članka 10. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14., 81/15., 94/17., dalje u tekstu ZV) propisano je da osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik.

    11. Iz provedenih dokaza u ovom postupku je utvrđeno da su tužitelji koristili sporni dio nekretnine upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] dio kuće br. 25 i dvorište u [adresa] površine 981 m2 i dijela nekretnina upisanih uz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] dio kuće br. 25, dvorište i oranica u [adresa] površine 1481 m2, što i proizlazi iz iskaza svjedoka i samih tužitelja, to su tužitelji dokazali da su bili u posljednjem mirnom posjedu predmetnog dijela nekretnine.

    11.1. Odredbom članka 20. stavka 1. ZV propisano je da je samovlast zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed, a stavkom 2. istoga članka propisano je da tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.

    11.2. Odredbom članka 21. stavkom 1. ZV propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

    11.3. Odredbom članka 22. stavkom 1. ZV propisano je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud sukladno čl. 22 st. 2 ZV pruža zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu. U postupcima smetanja posjeda aktivno je legitimiran posjednik a pasivno je legitimiran onaj tko je počinio smetanje ili po čijem nalogu je isto počinjeno.

    11.4. Odredbom čl. 21 st. 1 i 3 ZV propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo ima pravo na zaštitu posjeda koje pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja a najkasnije godinu dana od dana saznanja. Tuženi nisu dokazali da je tužba za smetanje posjeda podnesena izvan zakonskog roka od 30 dana, pa zbog navedenog nije osnovan prigovor nepravodobnog podnošenja tužbe za smetanje posjeda jer iz iskaza saslušanih svjedoka, proizlazi da je žičana ograda postavljena i maknuta onda kada je i pokrenut ovaj postupak, te da su tužitelji sporni dio zemljišta obrađivali do pokretanja ovog postupka, a radi se o ožujku 2021.g. Tužba za smetanje posjeda je podnesena 01. travnja 2021.g., dakle u roku od 30 dana od opisanog smetanja posjeda pa nije osnovan prigovor da bi bila nepravodobna.

    11.5. Člankom 27. st. 1. propisano je da, tko ima pravo na zaštitu posjeda, smije svoj posjed zaštititi za vrijeme trajanja rokova iz članka 21. stavak 3. ovoga Zakona i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaštitu svoga posjeda ne primjeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima (dopuštena samopomoć), a u st. 3. određuje se da ostvari li posjednik svoje pravo na zaštitu posjeda putem samopomoći kad nisu ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka, zaštitio je svoj posjed, ali odgovara za štetu koju je pritom nanio. Budući je tijekom postupka utvrđeno da su tužitelji bili u posljednjem mirnom posjedu dijela nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] dio kuće br. 25 i dvorište u [adresa] površine 981 m2 i dijela nekretnina upisanih uz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] dio kuće br. 25, dvorište i oranica u [adresa] površine 1481 m2 , da su tuženici u ožujku 2021.g. maknuli žičanu ogradu kojom su tužitelji ogradili svoj dio nekretnine , što su tuženici i sami priznali, da su ovim činom tuženici smetali posjed tužitelja, a ne obrnuto, jer pravo na dopuštenu samopomoć ima onaj tko ima zakonsko pravo na zaštitu posjeda, sud je donio odluku kao u izreci, a temeljem odredbe članka 22. stavka 1. i 2. ZV.

    12. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 1., članka 155. i članka 164. ZPP-a. Sud je priznao tužitelju trošak jednokratne nagrade u visini od 250 bodova, i to u postupcima smetanja posjeda 500,00 eura= 250 bodova (Tbr. 7. t. 2 al 1). Tužitelju pripada PDV na navedeni trošak u iznosu od 125 eura sukladno Tbr. 46. Tarife, te trošak sudske pristojbe na u ukupnom iznosu od 26,54 eura, što ukupno iznosi 654,54 eura.

    12.1. Tužitelju je na troškove postupka dosuđena i zakonska zatezna kamata od dana donošenja rješenja do isplate i to sukladno članku 151. st. 3. ZPP-a.

    Slijedom navedenog, a temeljem citiranih zakonskih odredbi odlučeno je kao u izreci rješenja.

    U Vinkovcima, 25. svibnja 2026. godine.

    Sudac:

    Ivana Božić Pišćak

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Žalba se podnosi u pisanom obliku putem ovoga suda u četiri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

    Dostaviti:

    1. punomoćnik 1. 2. tužitelja MU, odvj. iz [adresa]

    2. punomoćnik 1. i 2. tuženika VU, odvj. iz [adresa]

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.