9 P-7/2026
REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U ZADRU
STALNA SLUŽBA U ŠIBENIKU
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Trgovački sud u Zadru, Stalna služba u Šibeniku, OIB 39670464653, po sucu Terezija Goreta, u pravnoj stvari tužitelja REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, zastupana po Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku , protiv tuženika ŠIBENSKA BISKUPIJA, OIB: 46115555394, Biskupa Jeronima Milete 2, Šibenik, zastupan po punomoćnici Nadi Mikulandra, odvjetnici u Šibeniku, radi utvrđenja i ispravka uknjižbe, na ročištu objave održanom dana 25. svibnja 2026. godine,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja, kao neosnovan, koji glasi:
"1. Utvrđuje se da su nekretnine zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] – neplodno, površine 13.797 m[2] , Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] opće dobro – pomorsko dobro, kojim upravlja i vodi brigu o zaštiti Republika Hrvatska.
2. Ništava je i bez pravne važnosti uknjižba prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na ime Biskupska katolička stolica Šibenska, te se ovlašćuje tužitelj da temeljem ove presude postigne uknjižbu nekretnina zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u pravni status općeg dobra – pomorskog dobra, kojim upravlja i vodi brigu o zaštiti Republika Hrvatska uz istodobni izbris dosadašnjeg upisa prava vlasništva sa imena Biskupska katolička stolica Šibenska, bez daljnjeg sudjelovanja tuženika, sve u roku od 15 dana."
Obrazloženje
Tužitelj je u tužbi i tijeku raspravljanja naveo da su predmet tužbe nekretnine zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] upisanog prava vlasništva na ime Biskupska katolička stolica Šibenska od osnutka zemljišne knjige, a čiji je pravni sljednik tuženik. Predmetne nekretnine su u katastarskom operatu revizijom posjeda od 1954. upisane na općenarodnu imovinu. Iz povijesnog izvatka Državne geodetske uprave proizlazi da je prva promjena provedena 2000., kad su cijepanjem čest. zem. [katastarska čestica], ranije upisane kulture "bazen", "plivalište", formirane čest. zem. [katastarska čestica], time da da čest. zem. [katastarska čestica] imaju kulturu "neplodno", a čest. zem. [katastarska čestica] kulturu "bazen", "plivalište". Daljnje promjene kulture upućuju da se radi o nekretninama pravnog statusa pomorsko dobro, jer se i oznaka neplodno davala za nasip. Prijavnim listom 2009. čest. zem. [katastarska čestica] upisuju se kao obala, a čest. zem. [katastarska čestica] kao more, što odgovara i stvarnom stanju. Tuženik nije u posjedu ovih nekretnina, a budući da su nedvojbeno pomorsko dobro po svojoj prirodi, položaju i kulturi, one su izvan pravnog prometa sukladno pravnim pravilima OGZ-a, Uredbi sa zakonskom snagom o pomorskom javnom dobru, Pomorskom zakoniku i Zakonu o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima. Osim toga, predmetne nekretnine su sukladno Odluci o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene luke nautičkog turizma iz 1998., ušle u pojas pomorskog dobra.
Nadalje je tužitelj naveo kako je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku na kojem se nije moglo steći pravo vlasništva, uputio je tuženiku zahtjev za mirno rješenje spora, do kojeg nije došlo, radi čega je predložio da sud donese presudu kojom će utvrditi da su ove nekretnine opće dobro – pomorsko dobro, kojim upravlja i vodi brigu o zaštiti Republika Hrvatska, te je ovlastiti da zatraži postigne takav upis u zemljišnim knjigama uz istodobni izbris prava vlasništva prednika tuženika.
Tuženik se u odgovoru na tužbu protivio tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da je isključivi zemljišnoknjižni vlasnik formirane čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Istakao je da su doista izvršena cijepanja matične čest. zem. [katastarska čestica] s promjenama kulture kako je to naveo tužitelja, ali pri tome nije došlo do promjene vlasništva, a tužitelj je, suviše, neuspješno pokušao kod Općinskog suda u Šibeniku uknjižiti pomorsko dobro na ovim nekretninama upravo temeljem geodetskog elaborata izrađenog 1998. za potrebe Odluke o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene luke nautičkog turizma. Nadalje, tuženik je kao vlasnik bio upisan i prije 1945., odnosno još od 1825., a iz arhivskih podataka je vidljiva, osim činjenice njegovog posjeda, i kultura - neplodno s jasnom razlikom u odnosu na morsku obalu, dok je1957. upisana kultura neplodno – jezero, a koje je tuženiku služilo za proizvodnju soli. Da je tuženik isključivi vlasnik ovih nekretnina, dokaz je i to što je koncesionar tražio njegovu suglasnost kao vlasnika za pribavljanje lokacijske dozvole, te je ovaj koncesionar pravomoćno izgubio spor s tuženikom, te je obvezan predati mu u vlasnički posjed čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Budući da nije proveden postupak izvlaštenja tuženika niti je utvrđena granica pomorskog dobra, predložio je da se spor riješi mirnim putem, tako što će tužitelj provesti postupka izvlaštenja i isplatiti mu naknadu tržišne vrijednosti za izvlaštene nekretnine, a u protivnom da sud tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan.
Izvedeni su dokazi pregledom povijesnog izvatka Državne geodetske uprave od 5. svibnja 2010., Odluke o koncesiji Županijskog poglavarstva Šibensko -kninske županije od 10. prosinca 1998., zahtjeva za mirno rješenje spora od 10. veljače 2012., pod poslovnim brojem N-DO-1/12 s povratnicom, povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka ovjerenog od strane Općinskog suda u Šibeniku, Zemljišnoknjižnog odjela dana 11.11.2009., rješenja Općinskog suda u Šibeniku, pod poslovnim brojem Z-7769/09 od 13. studenog 2009., rješenja Županijskog suda u Šibeniku, pod poslovnim brojem Gž-1193/2010-2 od 22. studenoga 2010., izvadaka iz zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] od 21.2.2011., Z. U. [broj ZK uloška] od 10.6.2011., uviđaja, nalaza i mišljenja vještaka geodeta Ante Marina, pregleda ortofoto plana s identifikacijom, te spisa Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-2032/03, pregledom spisa Šibensko-kninske županije, Upravnog odjela za pomorstvo, promet i otočni razvoj, klasa: 934-04/15-01/43, Ur. broj: 2182-04/1-22-24, a posebno zapisnika sa 114. sjednice održane dana 28. siječnja 2022. godine.
Odbija se prijedlog zakonskog zastupnika tužitelja da dopunu nalaza vještaka mjernika, budući po ocjeni ovog suda bi isto predstavljalo odugovlačenje postupka, a sve obzirom na dokaze koji prileže spisu. Nadalje, odbio se i zahtjev zakonskog zastupnika tužitelja za dodatni rok radi dostave podataka u kojoj fazi je upravni postupak, naime, iz dostavljenog podneska upravo od strane zakonskog zastupnika tužiteljice proizlazi da je isti dopis upućen 7. prosinca 2023. godine, dakle prije 3 godine, dakle ista je imala dovoljno vremena na očitovanje na isto, pa bi daljnje produženje roka, po ocjeni ovog suda, bilo odugovlačenje postupka, a sve obzirom da je isti započeo 31. kolovoza 2012. godine.
Tužbeni zahtjev je neosnovan.
Odredbom članka 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" broj 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09, dalje: ZPDML) propisano je da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njenu osobitu zaštitu, a upotrebljava se i koristi pod uvjetima i na način propisan tim zakonom.
Odredbom članka 118. stavak 1. ZPDML-a., propisano je da upisi prava vlasništva ili kojega drugoga stvarnog prava na zemljištu i građevinama na pomorskom dobru za koje se ne može dokazati pravno valjan način stjecanja pravno su nevaljani.
Odredbom članka 48. Pomorskog zakonika ("Narodne novine" broj 17/1994, dalje: PZ) propisano je da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njenu osobitu zaštitu, a upotrebljava i/ili koristi se pod uvjetima i na način opisan zakonom.
Tužitelj je u ovoj pravnoj stvari ustao s tužbom da se u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] utvrdi da su iste pomorsko dobro. U ovoj pravnoj stvari je donesena djelomična presuda pod poslovnim brojem P-326/2012 dana 17. studenoga 2015. godine u kojem je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] – obala površine 867 m[2] , čest. zem. [katastarska čestica] – more površine 29.121 m[2] i čest. zem. [katastarska čestica] – obala površine 5.662 m , Z. U. [broj ZK uloška], sve K. O. [katastarska općina], a koje su utvrđene kao pomorsko dobro te su kao takve uknjižene u zemljišnoj knjizi k. o. [katastarska općina].
Nadalje, doneseno je rješenje o prekidu postupka u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] do pravomoćnog okončanja upravnog postupka koji se vodi radi utvrđenja granica pomorskog dobra pred Povjerenstvom za utvrđivanje granica pomorskog dobra Šibensko-kninske županije, pod poslovnim brojem KLASA: 934-04/15-01-43, te je rješenjem ovog suda nastavljen postupak u ovoj pravnoj stvari.
Pregledom zemljišnoknjižnih izvadaka i prijamnih listova koji prileže spisu, jasno proizlazi da je čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] cijepana, te da nakon cijepanja novoformirane su čestice 3841/1 – neplodno površine 13.797 m[2] , čest. zem [katastarska čestica] – obala površine 867 m[2] , čest. zem. [katastarska čestica] – more površine 29.121 m i čest. zem. [katastarska čestica] – obala površine 5.662 m[2] .
Pregledom povijesnog izvatka Područnog ureda za katastar Šibenik (list 4 spisa), jasno proizlazi da su novoformirane čestice 3841/2, 3841/3 i 3841/4 prebačene u posjedovni list 6460 na ime posjednika pomorsko dobro, a koje čestice su i djelomičnom presudom utvrđene kao pomorsko dobro, dakle čest. 3841/1 nije bila predmetom upisa kao pomorsko dobro. Dakle, ista, po ocjeni ovog suda, ne predstavlja pomorsko dobro.
Osim toga, potrebno je naglasiti da spisu prileži spis Šibensko-kninske županije, Upravnog odjela za pomorstvo, promet i otočni razvoj, klasa: 934 -04/15- 01/43, Ur. broj: 2182-04/1-22-24, iz kojeg jasno proizlazi da u odnosu na česticu 3841/1 k. o. [katastarska općina] obustavljeno utvrđenje granice pomorskog dobra jer da predmetni prijedlog granice pomorskog dobra obuhvaća šire područje od navedenog dijela luke nautičkog turizma, a posebno zapisnika sa 114. sjednice održane dana 28. siječnja 2022. godine, to stoga, po ocjeni ovog suda, osnovano tuženik navodi da nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije ni bila predmet koncesije, jer da se ista nalazi izvan luke i izvan čestica koje su davane u koncesiju društvu Solaris.
Također, valja naglasiti da je u predmetu pod poslovnim brojem P -2032/03 koji se vodio pred Općinskim sudom u Šibeniku, donesena pravomoćna presuda u kojoj je također utvrđeno da se nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi izvan granica Ugovora o koncesiji pomorskog dobra što dodatno upućuje na činjenicu da utužena nekretnina nije u sastavu luke i kao takvo ne predstavlja pomorsko dobro, po ocjeni ovog suda.
Također, za istaći je, činjenica da nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] nije predstavljala pomorsko dobro, proizlazi i iz dokaza koji je predložio upravo tužitelj, rješenja Općinskog suda u Šibeniku pod posl. brojem Z-7769/09 u kojem je upravo tužitelj nekretnine koje su utvrđene djelomičnom presudom kao pomorsko dobro, u odnosu samo na njih zatražio upis pomorskog dobra, a ne i na čest. 3841/1 svjestan da ista ne predstavlja pomorsko dobro.
Nadalje, potrebno je naglasiti, da je ovaj sud, izveo dokaz uviđajem na mjesto spora sukladno kojem uviđaju je vještak Ante Marin dostavio ortofoto plan te skicu mjesta spora iz koje je razvidno da nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je predmet ovog spora ima oznaku neplodno, te da se nalazi izvan obuhvata pomorskog dobra (list 65 do 67 spisa).
Imajući u vidu sve naprijed navedeno, jasno proizlazi da nekretnina pod čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije pomorsko dobro, to je stoga, temeljem članka 118. stavak 1. ZPDLM te u svezi članka 48. PZ-a i članka 3. ZPDML valjalo je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.
Odluka o troškovima parničnog postupka je izostala, budući da stranke istog nisu popisale.
U Šibeniku, 25. svibnja 2026. godine
SUDAC
Terezija Goreta
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove odluke dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka odluke.
DN-a:
- Zakonskom zastupniku tužitelja
- Punomoćniku tuženika
