Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Biograd na Moru, Trg kralja Tomislava 2 A

Poslovni broj: P-445/2025-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sutkinji Seniji Bušljeti, u pravnoj stvari tužitelja ŠM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa zastupnik po zakonu Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi ispravka pogrešnog upisa, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 13. svibnja 2026. u prisutnosti tužitelja i zz tuženice ŠMA, državnoodvjetnčke savjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravni odjel, na ročištu za objavu presude, 25. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Ispravlja se zemljišnoknjižno stanje u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Doljantuša, pašnjak površine 5267 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te se nalaze zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda da na temelju ove presude izvrši uknjižbu prava vlasništva nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Doljantuša, pašnjak površine 5267 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist tužitelja ŠM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, što je tuženik dužan priznati i trpjeti, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tuženice za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 26. veljače 2025. navodi da je rješenjem Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-4611/2025 (Z-22496/2019) od 11. veljače 2025. u toč. I. izreke odbijen kao neosnovan njegov prigovor pod poslovnim brojem Z-22496/2019 te je određeno da uknjižba prava vlasništva u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica], površine 5267 m[2] , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ostaje neizmijenjena. Nadalje navodi da je stvarni vlasnik i posjednik za cijelo prednje navedene nekretnine koja je bila vlasništvo i posjed za cijelo njegovog pradjeda CM, a nakon njegove smrti tužiteljeva djeda CMA koji su bili upisani kao posjednici ove nekretnine u staroj izmjeri. Name, da je djed ŠM, pok. TMA u popisu domaćinstva još 1955., bio upisan kao posjednik dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Riječ je o nekretnini od koje je nastala predmetna nekretnina. Premda je u popisu domaćinstva pok. TMA upisan kao posjednik tek 300 m[2] dijela nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi je on bio posjednikom kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini upravo ove nekretnine koja je predmetom postupka. Pok. CMA pok. CM, tužiteljeva djeda, naslijedili su supruga TM, sin DM, sin ČM, mldb. unuka FM, kći BM, svaki za po 1/5 dijela. Pok. TM ud. Š. C, tužiteljevu baku, naslijedili su sin DM, pok. Š, sin ČM, kći BM, unuka FM, svaki za po 1/5 dijela. Nakon smrti pok. CMA. CM odnosno njegove supruge GM, njihovi nasljednici su se podijelili glede njihove imovine, na način da je nekretnina koja je predmetom ovog postupka u cijelosti pripala tužiteljevom ocu DM. DM pok. Š, tužiteljev otac, je preminuo i njega je glede nekretnina čiji je bio vlasnik, osim nekretnine zv. Nova prizemna kuća s podrumom tzv. Stara kuća, prizemna i gospodarski objekt (štala) izgrađeno na zemljištu zv. Smiljevača površina cca. 3000 m2 upisano u k. o. [katastarska općina], naslijedila tužiteljeva majka pok. ĐM. Tužiteljeva majka ĐM je preminula i nju su naslijedila djeca i to tužitelj, tužiteljev brat HM te tužiteljeva sestra OM, svaki za po 1/3 dijela. Tužitelj se glede predmetne nekretnine podijelio sa svojim bratom i sestrom na način da je njemu pripala ova nekretnina, za cijelo. Predmetna nekretnina je oduvijek u posjedu obitelji tužitelja, i to još najmanje od vremena pradjeda tužitelja, pok. CM, a svakako i od vremena oca tužitelja DM. Oduvijek, se ova nekretnina koristila, upravo od strane tužiteljeve obitelji, i to na način da se ranije koristila kao oranica gdje su se sijali kukuruzi, a nakon toga pa i danas se ova nekretnina koristi za ispašu stoke, te je sa svih strana još od vremena tužiteljeva pradjeda CM omeđena plotovima i to u istoj površini i obliku kako je to i danas. Nikada nitko, bilo fizičke osobe bilo državna tijela, ŠM i članovima njegove obitelji i njihovim prednicima, nije osporavao da bi to bilo njihovo niti vršio posjedovne čini ili pak vlasnička ovlaštenja na ovoj nekretnini. Predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. Tuženica se u odgovoru na tužbu od 31. ožujka 2025. usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da iz sadržaja zapisnika u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] pod br. Z-10211/2015/2510 proizlazi da predmetna nekretnina odgovara čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist Republike Hrvatske za cijelo. Navodi da uz tužbu nisu dostavljene nikakve isprave koje su podobne za upis prava vlasništva i to konkretno rješenja o nasljeđivanju iza pok. ĐM (majke tužitelja) pod posl. br. O-852/2021, UPP/OS-38/21 od 13. ožujka 2023. (pravnog osnova na koji se tužitelj poziva da je stekao pravo vlasništva) iz sadržaja kojeg proizlazi kako predmetna nekretnina ne predstavlja ostavinsku masu iza ostaviteljice, pri čemu iz priloženog rješenja o nasljeđivanju iza pok. DM pod posl. br. O 3154/15, UPP/OS-249/15 od 29. prosinca 2015. proizlazi da kat. čest. [katastarska čestica], u površini od 300 m2, za ¼ dijela predstavlja izvanknjižno vlasništvo ostavitelja, dok iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. DM TM posl. br. O-615/75 od 19. listopada 1977. proizlazi kako predmetna nekretnina ne čini ostavinsku masu iza istog. Navedeno se ističe s obzirom da je na tužitelju da dokaže neprekinuti pravni slijed stjecanja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, pri čemu je očito da te isprave i bez istaknutih nedostataka, ne mogu dokazati neprekinuti pravni slijed između prednika tužitelja i tužitelja osobno, a osim toga iste ne opravdavaju nikako traženu površinu od 5267 m[2] . Zaključno predlaže tužbeni zahtjev tužitelja odbiti u cijelosti kao neosnovan.

3. U dokazne svrhe sud je izveo dokaze uvidom i čitanjem: zapisnik sastavljen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] s rasprave održane povodom prigovora 11. veljače 2025. pod poslovnim brojem Z-4611/2025 (Z-22496/2019) (list spisa 4-5), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 6), izvod iz katastarskog plana (list spisa 7), Izvod iz popisa domaćinstva broj 49 na ime KM pok. CM ( list spisa 8), rješenje Uprave za katastar i geodetske poslove, broj: UP/I-07-151/81. od 14. travnja 1981. (list spisa 9), zapisnik sastavljen 14. travnja 1981. od strane Uprave za katastar ( list spisa 10), Izvadak iz katastra zemljišta od 19. ožujka 1986., broj: 07-3/76-86 za posjedovni list broj 49 k. o. [katastarska općina] ( list spisa 11), posjedovni list broj 49 ( list spisa 12-14, 15-17), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, broj O. 112/74 od 19. rujna 1975. ( list spisa 18), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: O-615/75 od 19. listopada 1977. (list spisa 19-20), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru posl. br. O-3154/15, UPP/OS-249/15 od 29. prosinca 2015. (list spisa 21-24), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru po javnom bilježniku Dragi Burazeru iz Biograda na Moru, posl. br. O-852/21, UPP/OS-38/21 od 13. ožujka 2023. (list spisa 25-28), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], Z-10211/2015/2510 od 15. svibnja 2019. (list spisa 37-38), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Frane Vlatkovića, dipl. ing. geod. s priloženim fotografijama (list spisa 46-50), izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta (list spisa 43-45), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka: UM (list spisa 59), VM (list spisa 59-60), EM (list spisa 63), SM (list spisa 63-64), HM (list spisa 64-65) i OM (list spisa 65) te je izveden dokaz stranačkim saslušanjem tužitelja (list spisa 65-66).

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za ispravak upisa u zemljišnu knjigu za nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane kao vlasništvo tuženice u postupku preoblikovanja zemljišne knjige na način da se vlasnikom predmetne nekretnine upiše tužitelj, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženice kao upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika.

6. Između stranaka nije sporno da je tuženica upisana vlasnicom predmetne nekretnine za cijelo u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina].

7. Sporno je treba li ispraviti upis na predmetnoj nekretnini koji je proveden u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], s obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, promjenu i prestanak određenog knjižnog prava.

8. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom prigovora podnositelja RM podnesen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] pod poslovnim brojem: Z-4611/2025 (Z-22496/2019) (list spisa 4-5), razvidno je da je odbijen prigovor predlagatelja kao neosnovan te je uknjižba prava vlasništva na predmetnoj nekretnini ostala neizmijenjena, a podnositelj prigovora, ovdje tužitelj, upućen je svoje pravo ostvarivati u parnici, uz obvezu podnošenja tužbe za ispravak u roku od 30 dana od dana dostave tog rješenja.

9. Uvidom u izvod iz domaćinstva broj 49 od 21. prosinca 1955. (list spisa 8) razvidno je da je kao posjednik dijela nekretnine kat. čest. [katastarska čestica], Doljantuša, u površini 300 m[2] upisan KM.

10. Uvidom u rješenje Općinske uprave za katastar i geodetske poslove, broj: UP/I-07- 151/81. od 14. travnja 1981. (list spisa 9) razvidno je da se u posjedovnom listu broj 49 k. o. [katastarska općina] umjesto dosadašnjeg posjednika KM upisuju: DM za ¼ dijela, ČM za ¼ dijela, AM, BM ž. T za ¼ dijela i FM kći D za ¼ dijela i to temeljem rješenja o nasljeđivanju, broj: O.615/76.

11. Uvidom u Izvadak iz katastra zemljišta od 19. ožujka 1986., broj: 07-3/76-86 za posjedovni list broj 49 k. o. [katastarska općina] (list spisa 11) razvidno je da su kao posjednici dijela nekretnine kat. čest. [katastarska čestica], Doljantuša, površine 300 m[2] upisani posjednici DM pok. Š, ČM pok. Š, BM ž. T i FM kći D, svaki za ¼ dijela.

12. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, broj O. 112/74 od 19. rujna 1975. (list spisa 18) razvidno je da su NM pok. CM rođenog **.**.1906., a umrlog **.**.1974. naslijedili: žena TM, sin DM, ČM, FM i BM. Uvidom u citirano rješenje nije razvidno da je predmetna nekretnina činila ostavinsku imovinu pok. ostavitelja.

13. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: O-615/75 od 19. listopada 1977. (list spisa 19-20) razvidno je da su pok. TM ud. Š, rođene 1902., a umrle 1976., naslijedili i to: sin DM, sin ČM, kći BM i unuka FM. Nije razvidno da bi utužena nekretnina činila ostavinsku imovinu pok. ostavitelja.

14. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru posl. br. O-3154/15, UPP/OS-249/15 od 29. prosinca 2015. (list spisa 21-24) razvidno je da su pok. DM rođenog 1934., a umrlog 2015. naslijedili i to: sin HM, sin RM, supruga ĐM. Razvidno je da je utužena nekretnina stare oznake kat. čest. [katastarska čestica], površine 300 m[2] činila ostavinsku masu pok. ostavitelja (izvanknjižno vlasništvo).

15. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru po javnom bilježniku Dragi Burazeru iz Biograda na Moru, posl. br. O-852/21, UPP/OS-38/21 od 13. ožujka 2023. (list spisa 25-28) razvidno je da su pok. ostaviteljicu ĐM, rođenu 1931., a umrlu 2021. naslijedili: OM, ŠM i HM. Nije razvidno da bi utužena nekretnina činila ostavinsku masu pok. ostaviteljice.

16. Uvidom u zapisnik sačinjen u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj: Z-10211/2015/2510 od 15. svibnja 2019. (list spisa 37-38) razvidno je da predmetna nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere, Doljantuša, pašnjak, površine 5267 m[2] odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica], pašnjak, površine 965626 m upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjižene kao vlasništvo Republike Hrvatske za cijelo.

17. Uviđajem na licu mjesta vještak mjernik je predmetnu nekretninu identificirao kao kat.čest. oznake 659 k. o. [katastarska općina], sa svih strana ograđena plotom, a jednim dijelom sa jugozapadne strane vidljivi su ostaci suhozida. Nekretnina u naravi predstavlja pašnjak.

17.1. Vještak mjerničke struke Frane Vlatković, dipl.ing.geod. je sačinio skicu sudskog očevida (list spisa 49) na kojoj je žutom bojom označio predmetnu nekretninu.

17.2. Ovaj sud u cijelosti prihvaća izrađenu skicu lica mjesta jer je izrađena stručno i objektivno na temelju podataka prikupljenih tijekom uviđaja, a pritom uvažavajući činjenicu da nijedna od stranaka nije imala primjedbe na skicu izmjere.

18. Svjedok UM je u iskazu (list spisa 59) naveo da mu je poznat predmetni teren koji u mjestu nazivaju "Biljanduša", koji se otkad zna koristio kao pašnjak. Njegov djed Č i Luzarijev djed Š su dvojica braće i oni su naslijedili obojica teren jedan do druga od svog oca CM. Tako da teren koji je pripao njegovom pok. djedu F graniči s ovim terenom, dijeli ih samo plot, drača, koliko pamti oduvijek. Pok. MM je umro kad je bio dijete. Poslije djedine smrti, na njihov teren dolazio je s ocem, pa je tako na ovom susjednom terenu znao viđati pok. DM koji je na ovom terenu držao ovce, viđao je i njegovu suprugu pok. ĐM koja je pomagala DM u ispaši ovaca. Ne zna kako su se podijelili Šimina djeca. Zna da on pored sina RM ima sina HM i kći OM, ali nije čuo da bi među njima bilo spora u pogledu imovine. Na poseban upit je naveo da je teren oduvijek istog oblika i u istim gabaritima, da međe nikad nisu bile sporne, da je nekretnina ograđena dijelom suhozidom, a dijelom plotom. Poznato mu je da je unazad nekoliko godina na ovom terenu vidio ovce, pa pretpostavlja da su Luzarijeve.

19. Svjedok VM je u iskazu (list spisa 59-60) naveo da predmetni teren u mjestu nazivaju "Biljanduša", nalazi se odmah pored asfaltnog puta u Raštanima Donjim. Ranije je pripadao djedu pok. KM koji je na ovom terenu čuvao ovce, još kao dijete se sjeća da se tu sijalo, djed Š i baka " LM" (pravog imena TM) su imali vola u ono vrijeme, a po priči oca zna da je djed sijao kukuruz iako se tog ne sjeća. Sjeća se još kao dijete da se pored ovog terena nalazila lokva, odnosno teren gdje su vodili napajati stoku. Pok. djed Š je umro negdje 70-tih godina prošlog stoljeća. Pored njegovog oca ČM, da je imao sina DM, kćer BM i kćer ĆM koja je preminula pa je njezin dio naslijedila kćer FM. Poslije smrti djeda Š ovaj teren je nastavio koristiti sin DM sa svojom suprugom ĐM. DM i ĐM su također dovodili ovce na ispašu i to u zadnje vrijeme, pri tom misli par godina prije smrti strine ĐM. DM i ĐM pored tužitelja imaju djecu HM i OM, ne zna kako su podijelili između sebe, ali nije čuo da bi bilo spora. Koliko zna ovaj teren se i danas koristi za ispašu ovaca, koliko zna danas ZM, mještanin i bratić na ovom terenu uz Luzarijevu dozvolu također drži ovce. To mu je pričao osobno ZM. Na poseban upit je naveo da je ovaj teren sa susjednim terenima predstavljao jedinstveni kompleks koji su posjedovali braća pok. NM i pok. Č. Oni su se podijelli dogovorno, jedan dio terena je pripao djedu NM a drugi dio pok. F koji danas uživaju njegovi nasljednici. Granice terena su se uvijek znale jer su se još i pok. Č i pok. Š dogovorno podijelili. Također s ovim terenom graniči teren u vlasništvu JM, sina pok. B, a pok. B je bio sin pok. Č. Poslije smrti pok. Š nekretninu je koristio stric DM sa suprugom.

20. Svjedok ZM je u iskazu (list spisa 63) naveo da mu je poznata nekretnina o kojoj je danas riječ jer danas uz dozvolu ovdje prisutnog RM na terenu drži nekoliko svojih ovaca. Ovaj teren se nalazi na udaljenosti od nekih 500 metara od njegove kuće u kojoj živi od svog rođenja. Na ovom terenu ranije je tužiteljeva majka puštala ovce na ispašu zajedno s G, a tužiteljeva majka pokojna ĐM je dopustila njegovoj majci da također pušta ovce na ispašu. Ovaj teren je ograđen dračom i negdje kamenom. Ograđen je cijeli i koliko se sjeća oduvijek. Nije čuo da bi ikad bilo spora. Poznavao je i oca pokojnog DM, koji je također koristio ovaj teren za ispašu blaga. Prije Domovinskog rata ovaj teren se obrađivao na način da su pokojna ĐM i DM sadili grah, sijali kukuruz ili održavali teren košnjom i slično.

21. Svjedok SM je u iskazu (list spisa 63-64) naveo da mu je poznat teren u Raštanima koji u mjestu nazivaju "Bljantuša". To je teren koji je cijeli ograđen u zidovima, suhozidom, dračom i živicom. Pamti da je ograđen otkad zna za sebe jer je još kao dijete prolazio pored ovog terena, a i dan danas prođe jer se nalazi do ceste. Tako da pamti da je pokojni DM na ovom terenu gonio ovce zajedno sa suprugom pokojnom ĐM. Ne može se sjetiti kad je točno umro DM, ali zna da je umro sigurno prije supruge pokojne ĐM, koja je umrla prije sigurno deset godina. ĐM je također gonila ovce, a i dan danas se na ovom terenu puštaju ovce na ispašu. ŠM nema svojih ovaca, ali svi u mjestu znaju da je to Luzarijev teren. Zna da RM ima i brata HM i sestru OM. Ne zna kako su se podijelili, zna da je ovaj teren Luzarijev, nije ih pitao kako su se podijelili iza smrti roditelja, ali zna da su u dobrim odnosima. Na poseban upit je naveo da je poznavao pokojnoga KM i njegovu ženu LM, a oni su bili roditelji pokojnog DM, Luzarijevog oca. Još prije nego što se teren koristio za ispašu blaga ovaj teren se obrađivao, teren je obrađivao pokojni DM, sijao je kukuruz i žito, grah i slično. Danas Luzario održava teren košnjom. Pokojni DM i pokojni Š su zajedno živjeli, oni su zajedno ovce gonili na ovom terenu.

22. Svjedok HM je u iskazu (list spisa 64-65) naveo da su predmetni teren u mjestu nazivali "Bljantuša", danas pripada bratu RM. Teren je ranije pripadao ocu pokojnom DM, a on ga je stekao od djeda pok. Š. Pokojni otac i pokojni djed Š su ranije na ovom terenu sijali žito, pšenicu, sijala se i djetelina u ranije vrijeme. Također na ovom terenu pokojni otac DM i majka ĐM su čuvali ovce. Danas ŽM, uz dozvolu brata drži ovce na ovom terenu. Otkad pamtim teren je ograđen na isti način, plotom, negdje živicom, negdje suhozidom. Granice nikada nisu bile sporne. Nikada nije bilo spora u pogledu granica sa susjednim parcelama jer su tereni ograđeni, nikada nitko ocu nije osporavao vlasništvo, niti danas bratu RM.

23. Svjedokinja OM je u iskazu (list spisa 65) navela da je riječ o terenu "Bljantuša" koji je ranije pripadao ocu pokojnom DM, a ranije djedu pokojnom KM. Danas teren pripada bratu RM i to među njima nikad nije bilo sporno. Navela je da je još kao dijete sa svojom majkom pokojnom ĐM dolazila na ovaj teren gdje bi ona puštala ovce na ispašu. Majka ĐM je preminula 2021. godine i ona je praktički do svoje smrti čuvala ovce, možda godinu dana prije smrti. Sada ne zna je li RM ima ovce, ali misli da neki od susjeda uz Luzarijevo dopuštenje koriste ovaj teren za ispašu. Ovaj teren otkad pamti je ograđen plotom, granice nikada nisu bile sporne i nikada nitko nije niti pokojnom djedu KM, niti pokojnom ocu DM, a niti danas Luzariju osporavao vlasništvo. Istaknula je kako se sjeća da je pokojna baka Đ zvana LM imala koze koje je držala na ovom terenu.

24. Tužitelj ŠM je u stranačkom iskazu (list spisa 65-66) naveo da je ovaj teren od davnina u posjedu njegove obitelji, ranije oca pokojnog DM, a prije toga u posjedu djeda pokojnog Š. Pokojni Š je ovaj teren naslijedio od svog oca CM koji je imao dvojicu sinova, dakle djeda pokojnog KM i pokojnog H. Tako da O koji graniče s ovom nekretninom s južne strane su upravo nasljednici pokojnog Č. Ova nekretnina je do strane nekretnina obitelji ŠM, nasljednika pok. Č ograđena suhozidom, pamti ga oduvijek, a dijelom plotom. Istaknuo je da cijeli svoj život pamti da je ova nekretnina ograđena na isti način. Nikad nije bilo spora sa susjedima međašima u pogledu granica niti bi mu otac o tome pričao. Naveo je da je otac negdje 80-ih godina prošlog stoljeća na ovom terenu sijao kukuruz, u nekim dijelovima se sadio grah, a prije toga se sijalo žito. Zna da je djed u ono vrijeme imao vola uz pomoć kojeg je radio odnosno obrađivao ovaj teren. Kao dijete od 7, 8 godina sjeća se da je otac pokojni DM zajedno sa djedom pokojnim KM, koji je umro 1974., orao ovu zemlju uz pomoć vola. To mu je ostalo u sjećanju. Poslije se teren koristio kao pašnjak za ispašu ovaca. Ovce su držali pokojni otac i pokojna majka. Danas ne obrađuje ovaj teren samo ga održava košnjom, a ponekad dopusti susjedu da na ovom terenu pušta ovce na ispašu. Nitko mu nikada nije osporavao vlasništvo ovog terena.

25. Iz izvedenih dokaza proizlazi da je tužitelj povrijeđen u svom pravu tijekom provedenog postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] odnosno proizlazi da je u tom postupku tuženica neosnovano upisana vlasnicom na predmetnoj nekretnini.

26. Odredbom članka 159. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje u tekstu: ZVDSP), propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka određeno je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom 10 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3. istog članka određeno je da samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

26.1. Vrijeme potrebno da bi se dosjelošću steklo vlasništvo na nekretnini na koju je uknjiženo vlasništvo Republike Hrvatske iznosi dvostruko vrijeme od vremena iz članka 159. stavka 3. ZVDSP-a, odnosno 40 godina.

26.2. Isto tako, sadržajno identičnu odredbu članka 159. stavka 1. i 2. ZVDSP-a, sadržavao je i Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj: 53/91. - dalje: ZOVO) koji je bio na snazi od 1. rujna 1980. do 1. siječnja 1997., te je odredbom članka 28. određivao identične rokove za stjecanje vlasništva na nekretninama temeljem dosjelosti, a ova materija bila je na jednak način riješena i odredbama OGZ-a.

27. Stupanjem na snagu ZVDSP (1. siječnja 1997.) odredbom članka 388. stavka 4. bilo je izričito propisano da se u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga datuma.

28. Ukidanjem odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP-a odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske navedena odredba je prestala vrijediti 17. prosinca 1999., ali je od dana stupanja na snagu ZVDSP-a, pa do tog datuma Zakonom (čl. 388. st. 4.) bilo omogućeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu posjedovanjem i prije 8. listopada 1991.

29. U odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1480/2016 od 5. studenog 2019., Rev-2771/2013 od 13. kolovoza 2013., Rev-291/2014 od 17. travnja 2018. izraženo je shvaćanje: "kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću, na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni interes drugih osoba."

30. U odnosu na navedene propise i prava stranaka koja su stečena na temelju ukinutih zakonskih odredbi izjasnio se i Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda: Gashi protiv Hrvatske po zahtjevu broj 32457/05, Trgo protiv Hrvatske po zahtjevu Hrvatske broj 35298/04, Radomilja i dr. protiv Hrvatske po zahtjevu broj 37658/10, u kojim presudama je zauzet pravni stav da sud smatra da podnositelj zahtjeva "koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao, s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba, snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši neustavni propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja vlasništvo imovine koje je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška. U svezi s tim, Sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koja su počinila državna tijela mora snositi država, te da se greške ne smiju ispravljati na trošak dotičnog pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes."

31. Prije svega, za istaknuti je da su u okolnostima ovog predmeta po ocjeni ovog suda tužitelj i njegovi prednici opravdano vjerovali da su vlasnici predmetne nekretnine jer su posjed vršili samostalno, jer su tom nekretninom gospodarili dugi niz godina i jer im vlasničkopravna ovlaštenja nitko nije osporavao, pa imaju razloga osnovano vjerovati i (time) vjerovati da posjed vrše kao vlasnici (pa tako ustaljena praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao npr. Rev-1209/2016 od 11. veljače 2020.).

32. Tijekom postupka izveden je dokaz saslušanjem svjedoka: UM ( rođen 1968.), VM ( rođenog 1964.), EM ( rođenog 1975.), SM ( rođenog 1955.), HM ( rođenog 1966.) i OM ( rođene 1964.) koji imaju neposredna i potpuna saznanja o svim okolnostima vezanim za način stjecanja i korištenja predmetne nekretnine koliko je to moguće s obzirom na njihovu starosnu dob, a ujedno cijeneći da su svjedoci mještani Raštana, male sredine u kojoj su mještani međusobno povezani, da su imajući u obzir navedeno iskazivali suglasno i o odlučnim činjenicama gotovo identično ujedno po ocjeni ovog suda nemaju nikakvog interesa za ishod ovog postupka, sud je iskaze navedenih svjedoka cijenio uvjerljivim i istinitim. Pa su tako svjedoci suglasno iskazali da je predmetna parcela lokalnog naziva „Bljantuša“ od davnina u obitelji HM, da je teren još koristio tužiteljev djed pok. MM, poslije njegove smrti teren da je nastavio koristiti sin pok. DM koji je teren koristio za ispašu ovaca, dok je svjedok SM istaknuo da su pok. Š i pok. DM živjeli u istom kućanstvu pa da su zajedno gonili ovce na ovom terenu, prije da se teren koristio za obrađivanje, da je poslije smrti pok. DM ovaj teren pripao upravo Luzariju, što su potvrdili u svom iskazu tužiteljeva sestra OM i brat IM. Suglasno su svjedoci naveli da je nekretnina oduvijek ograđena i to dijelom plotom, a dijelom suhozidom, da su teren nikad nigdje nije proširivao te da nikad nisu čuli za sporove u pogledu predmetne nekretnine. Posljedično navedenom, vjerodostojnim je sud cijenio iskaz i saslušanog tužitelja budući da je iskazivao u suglasnosti sa svim saslušanim svjedocima i dokumentacijom koja prileži spisu.

33. Prvenstveno sukladno Izvodu iz Popisa domaćinstva od 21. prosinca 1955. ( list spisa 8) prema kojem je na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere ( od dijela koje je nastala sporna nekretnina) od najstarijih podataka bila evidentirana obitelj DM odnosno tužiteljev pradjed pok. MM pok. CM, a potom je iskazom promjena broj 8/1981. ( list spisa 9) došlo do promjene u katastarskom operatu na temelju rješenja o nasljeđivanju O-615/76 te se na temelju nasljeđivanja upisuju: DM, ČM, BM, ĆM FM svaki za ¼ cijelog posjeda Međutim, na okolnost posjedovanja predmetne nekretnine od strane tužitelja i njegovih prednika saslušavani su svjedoci koji su svi mještani Raštana, kojima je poznata sporna nekretnine, iskazujući suglasno i detaljno da je predmetna nekretnina u cijeloj njezinoj zv. Bljantuša bila u faktičnom posjedu pok. KM, a potom tužiteljevog oca pok. DM, u cijelosti ograđena dijelom suhozidom i plotom od kada pamte. Slijedom čega ovaj sud je stava da podaci u katastarskom operatu glede površine redovito ne odgovaraju stvarnom, zbiljskom faktičnom stanju na terenu s obzirom na tadašnje tehničke mogućnosti izmjere, dok je sporna nekretnina ograđena i omeđena od susjednih parcela, te u posjedu najkasnije tužiteljevog djeda pok. KM, a potom DM, a konačno ovdje tužitelja koja se i danas po dozvoli upravo tužitelja koristi za ispašu ovaca, manifestirajući vlasničkopravna ovlaštenja na očigled svih.

34. Slijedom svih naprijed izvedenih materijalnih i personalnih dokaza, sud je utvrdio da je predmetna nekretnina, u cijelosti uživana po prednicima tužitelja, nekretninu je najranije koristio djed tužitelja pok. MM. CM, na način da je istu dijelom koristio za obrađivanje, a dijelom za ispašu blaga, a zatim otac tužitelja pok. DM, rođen 1934., a umro 2015. ( kako to proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju posl.br, O- 3154/15, UPP/OS-249/15 od 29. prosinca 2015.), a potom tužitelj ŠM, pa je po stavu ovog suda predmetna nekretnina najkasnije od pedesetih godina prošlog stoljeća u samostalnom posjedu tužiteljevih prednika, pa je protekao četrdesetogodišnji rok dosjedanja i to prije 17. studenog 1999., tako da je tužitelj i po prednicima mogao dosjedati i u vremenu kad je nekretnina bila u režimu društvenog vlasništva.

35. Slijedom svega naprijed navedenog, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje u tekstu: ZPP) ovaj sud drži osnovanim tužbeni zahtjev kojim tužitelj zahtijeva ispravak pogrešnog upisa određenog u korist ovdje tuženice te upis prava vlasništva na svoje ime. S obzirom da se zemljišnoknjižno stanje u konkretnom slučaju razlikuje od stvarnog stanja na prijepornoj nekretnini, to je tužbeni zahtjev tužitelja valjalo prihvatiti kao osnovan u cijelosti pa je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

36. S obzirom da je tuženica izgubila parnicu u cijelosti, istoj ne pripada pravo na naknadu troškova ovog postupka u skladu s odredbom članka 154. stavak. 1. ZPP-a, pa je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

37. Slijedom svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Biograd na Moru, 25. svibnja 2026.

Sutkinja

Senia Bušljeta

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana njezine objave (čl. 335. st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud ( čl. 348. ZPP- a).

Dostavna naredba:

- tužitelju osobno

- tuženici po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko – upravni odjel (na broj: P-DO-64/2025).