Poslovni broj: Pn-17/2022-50
Republika Hrvatska
Općinski sud Vinkovcima
Trg bana Josipa Šokčevića 17
32100 Vinkovci
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Vinkovcima, OIB: 77561654785 po sucu Mariji Pavlović, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja MT iz [adresa], zastupanog po punomoćniku odvjetniku Petru Krniću iz Slavonskog Broda protiv tuženika Croatia Osiguranje d.d. Zagreb, OIB:26187994862 iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33 zastupani po punomoćniku Odvjetničkom društvu Leko i partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave, održane u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja ŠT, odvjetničku vježbenicu u odvjetničkom uredu Hrvoja Plavšića, odvjetnika iz Vinkovaca i zamjenika punomoćnika tuženika Hanu Lukić Hob, odvjetnicu iz Vinkovaca, 21. travnja 2026. objavljene na temelju čl. 335. ZPP-a, 26. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, OIB:26187994862 iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, da plati tužitelju MT iz [adresa]., naknade štete u iznosu od 4.078,64 eura sa z.z. kamatama od dana presuđena pa do konačne isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, kao i naknaditi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 3.203,08 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, koje teku od dana donošenja presude pa do konačne isplate, a sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete. U tužbi navodi da se dana 20. svibnja 2021. dogodila nezgoda kod Vođinaca kada je BT upravljao vozilom marke "Audi A6", reg. oznake [registarska oznaka] i doživio sudar s divljači – srnom. Dalje navodi da je u međuvremenu oštećenik BT smrtno stradao te je njegovim nasljednikom proglašen njegov otac MT, sada tužitelj, koji je ujedno i nasljednik predmetnog automobila. Navodi da je nakon predmetne prometne nezgode pokojni oštećenik sproveo postupak izvida prometne štete i fotografiranje automobila kod tuženika kao osiguratelja Tužitelj navodi da je nastala šteta na automobilu te u konačno postavljenom tužbenom zahtjeva nakon provedenog vještačenja predlaže sudu da da donese presudu kojom će naložiti tuženiku da mu naknadi štetu u iznosu 4.078,64 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do konače isplate kao i da mu naknadi troškove parničnog postupka.
2. U odgovoru na tužbu tuženik čini nespornim nastanak štetnog događaja kao i činjenicu da je na dan štetnog događaja Hrvatski lovački savez među kojima i Lovačko društvo "Srndać" i Stari Mikanovci, Novi Mikanovci, Vođinci na čijem se lovačkom području dogodila nesreća imao zaključen ugovor o osiguranju za razdoblje od 1.5.2021. do 31.5.2021. godine. Međutim, tuženik osporava pasivnu legitimaciju tuženika kao i osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Navodi da je pasivna legitimacija sporna obzirom da na mjestu nastanka nesreće nije pronađena životnija, koja je udarila u vozilu, a na vozilu nisu pronađeni tragovi koji bi upućivali da je u udarac u vozilo došlo od strane divljači. Nadalje navodi da je sporna pasivna legitimizacija tuženika iz razloga što tuženik nije vlasnik divljači već je to Republika Hrvatska. Tuženik osporava i odgovornost tuženika jer tužitelj nije dokazao da bi do štete došlo provođenjem lova u smislu čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu kojim je propisano da za nastalu štetu naletom vozila na divljač, odgovora prvenstveno vozač ukoliko se utvrdi da je vozilom upravljao protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje sigurnosti prometa na cestama, a tek podredno lovačko društvo na čijem je području nastala šteta i to samo ako se utvrdi da je šteta nastala samo zbog provođenja lova. Tuženik nadalje ističe prigovor djelomične odgovornosti samoga tužitelja za nastanak štetnog događaja zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja. Tuženik navodi da pod zaštitom iznesenih prigovora na osnovanost tužbenog zahtjeva i pasivne legitimacije ne osporava visinu nastale štete na vozilu tužitelja.
3. Tuženik u podnesku od 24. ožujka 2023. godine ističe i prigovor iscrpljenosti i svote pokrića i samim time prigovor nedostatka pasivne legitimacije na strani tuženika.
4. Sud je izvršio uvid u: rješenje o nasljeđivanju, prometnu dozvolu, odluku tuženika povodom prigovora, policu osiguranja, izvid štete, fotografije, službenu zabilješku, skicu i fotografije PPP Vinkovci, izviješće o kriminalističko-tehničkom pregledu mjesta događaja, te su izvedeni dokazi financijsko – knjigovodstvenim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Krešimiru Strmotiću iz Vinkovaca i dokaz prometno - strojarskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Borisu Maletiću iz Vinkovaca.
5. Temeljem provedenih dokaza i sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 i 155/23 dalje: ZPP-a) sud je cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno ocijenio tužbeni zahtjev u cijelosti osnovanim.
6. Nesporno je:
- nastanak štetnog događaja
- visina nastale štete
- postojanje police osiguranja između tuženika i LD "Srndać" Stari Mikanovci
– Novi Mikanovci, Vođinci
7. Sporno je:
- pasivna legitimacija tuženika
- odgovornost tuženika
- osnovanost i visina tužbenog zahtjeva
- iscrpljenost svote pokrića po polici osiguranja ugovaratelja Hrvatskog lovačkog saveza br. 078700078616 od 30. travnja 2021. godine
8. Na okolnost prigovora tuženika o iscrpljenosti svote pokrića po polici osiguranja, sud je prije svega izveo dokaz financijsko - knjigovodstvenim vještačenjem po stalnom sudsko vještaku Krešimiru Strmotiću.
9. Iz nalaza i mišljenja vještaka proistječe da je tuženikova obveza imitirana do iznosa od 597.252,64 eura, da je tuženik ukupno isplatio 3.897,26 eura više agregatnog limita. Dalje navodi da je na ime prijašnjih šteta zaključno s danom kada ju je prijavio prednik tužitelja 24. svibnja 2021. je utvrđena obveza tuženika od 319.432,04 eura, što je i isplaćeno. Za štete prijavljene nakon 24. svibnja 2021. je ostala svota osiguranja od 277.820,60 eura dok je isplaćeno 281.717,86 eura (3.987,26 eura više). Na temelju navedenih podataka vještak zaključuje da je tuženik obzirom na sve priznate i isplaćene štete po polici 07870007866 ispunio agregatni limit svote osiguranja, ali da u vrijeme kada je šteta prijavljena taj limit nije bio ispunjen te je ostalo 277.820,60 eura.
10. Nalaz i mišljenje sud je ocijenio u cijelosti stručnim, objektivnim i izrađenim u skladu s pravilima struke, a na koji nalaz ni stranke nisu imale primjedbi.
11. Prihvaćanjem nalaza i mišljenja vještaka sud je ocijenio neosnovanim prigovor tuženika o iscrpljenosti svote pokrića, a time i neosnovanost prigovara nedostatka pasivne legitimacije na strani tuženika.
12. Neosnovan je prigovor tuženika da za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara prvenstveno vozač ukoliko se utvrdi da je vozilom upravljao protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje sigurnosti prometa na cestama, a tek podredno lovačko društvo na čijem području nastala šeta i to samo ako se utvrdi da je šeta nastala zbog provođenja lova.
13. Naime, tuženik neosnovano tvrdi da ne postoji njegova odgovornost za nastalu štetu.
14. Odredbom čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu (NN broj: 99/18, 33/19, 32/20 i 127/24 – dalje ZL-a) u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe Zakona kojim se određuju obvezni odnosi, ako ovaj zakon ne propisuje drugačije.
15. Prema čl. 80. st. 6. ZL-a za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:
- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi,
- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova
16. Budući da odredbama ZL-a kao lex specialis nije regulirana situacija kada do štete dođe naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, sukladno odredbi čl. 76. st. 2. Zl-a valja primijeniti odredbe Zakona o obveznim odnosima (NN broj: 35/05 do 155/23 dalje ZO-a) kojima se određuje odgovornost za štetu.
17. Prema shvaćanju VSRH zauzetom u nizu odluka (Rev-1057/2014 od 5. prosinca 2017. godine i Rev-2902/2016 od 28. kolovoza 2019. godine) divljač na cesti predstavlja na cesti opasnu stvar neovisno o tome provodi li se lov ili ne, jer divljač koja se nalazi na cesti predstavlja povećanu opasnost prouzročenja štete na vozilima koja se kreću na cesti.
18. Stoga, za štetu koja je nastala usred naleta na divljač koja se nalazila na cesti, lovoovlaštenik, odnosno njegov osiguratelj u smislu čl. 964. st. 1. ZOO-a odgovara po načelu objektivne odgovornosti sukladno odredbama čl. 1063. do 1067. ZOO-a u vezi čl. 76. st. 2. ZL-a.
19. Na okolnost osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva izveden je dokaz prometno
– strojarskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Borisu Miletiću.
20. Iz nalaza i mišljenja proistječe da se prometna nezgoda dogodila kao frontalni nalet prednjeg desnog dijela osobnog automobila „Audi A6“ reg. oznake [registarska oznaka] na divlju životinju – srnu te da se u trenutku prometne nezgode osobni automobil kojim je upravljao BT kretao desnom kolničkom trakom kolnika ŽC- 4166 iz smjera Vođinaca prema Retkovcima, a srna je pretrčavala kolnik s desne na lijevu stranu gledano iz smjera kretanja osobnog automobila. Vještak u nalazu navodi da je za smjer kretanja osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] bio postavljen prometni znak br. A33 „Divljač na cesti“ s dopunskom pločom br. E02 „4.100 m“ te navodi da su oštećenja vidljiva na osobnom automobilu reg. oznake [registarska oznaka] mogla nastati udarom u divlju životinju – srnu.
Nadalje navodi da se okolnost u koju vrstu divlje životinje je udario osobni automobil može potvrditi vještačenjem životinjske dlake koja je od strane policijskih službenika izuzeta s prednjeg dijela osobnog automobila.
Nadalje, iz nalaza vještaka proistječe da je na temelju prikupljenih materijalnih tragova, tehničkim putem nije bilo moguće definirati mjesto naleta na kolniku, odrediti brzinu i način kretanja osobnog automobila u pojedinim fazama prometne nesreće te da s obzirom na uvjete vidljivosti i osvijetljenosti svjetlima automobila, te konfiguraciju terena, te da je vozač mogao uočiti divlju životinju u trenutku njezinog izlaska iz kanala, odnosno prostorno oko 2,5 metara i vremenski oko 0,3 sekunde prije dolaska životinje u naletni položaj.
Vještak nadalje navodi obzirom da je proteklo vrijeme od mogućeg uočavanja životinje do dolaska životinje u sudarni položaj iznosilo 0,3 sekunde i bilo kraće od vremena reagiranja prosječno trijeznog vozača automobila koje iznosi oko 0,8 sekundi, slijedi da vozač osobnog automobila u konkretnoj prometnoj situaciji nije imao tehničku mogućnost izbjeći prometnu nezgodu.
U svom nalazu vještak je također utvrdio da nema tehničkih pokazatelja koji bi upućivali na prekoračenje propisane brzine kretanja vozila od 90 km/h, a izračun pokazuje da nezgoda ne bi bila izbjegnuta niti pri brzini kretanja osobnog automobila od 70 km/h koja je uzeta kao minimalna brzina kretanja prosječno opreznog vozača prosječnih psihofizičkih sposobnosti u predmetnim uvjetima.
U zaključku nalaza vještaka utvrđeno je da je visina štete na osobnom automobilu tužitelja na dan vještačenja s PDV-om iznosi 4.078,64 eura.
21. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometno – strojarskog vještaka na koji ni stranke nisu imale primjedbi.
22. Budući iz nalaza vještaka proistječe da se predmetna prometna nezgoda dogodila na način da je došlo do frontalnog naleta prednjeg desnog dijela osobnog automobila tužitelja na divlju životinju – srnu. Nadalje iz nalaza proistječe da vozač osobnog automobila pok. BT u konkretnoj prometnoj situaciji nije imao tehničku mogućnost izbjeći prometnu nezgodu te da nema tehničkih pokazatelja koji bi upućivali na prekoračenje propisane brzine kretanja vozila od 90km/h.
23. Vještak je utvrdio visinu štete na osobnom automobilu koja na dan vještačenja s uračunatim PDV-om iznosi 4.078,64 eura.
24. Imajući u vidu prethodno citirane odredbe ZOO-a i ZL-a sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovanim te je donio odluku kao u izreci.
25. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku i odredaba Tarife o nagradama i naknadi troškova odvjetnika (NN broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 – dalje OT) . Sud je priznao tužitelju traženi trošak sastava tužbe, trošak sastava 4 obrazložena podneska, troškove pristupa na ročišta održana 4. travnja 2023., 8. listopada 2024. i 21. travnja 2026. i za odštetni zahtjev po 100 bodova, odnosno 200,00 eura što ukupno iznosi 1.800,00 eura, a što uvećano za PDV čini iznos od 2.250,00 eura uz pripadajuće zatezne kamate primjenom članka 151. stavak 3. Zakona o parničnom postupku po stopi određenoj člankom 29. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (NN broj: 33/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).
26. Nadalje, sud je tužitelju priznao trošak financijsko – knjigovodstvenog vještačenja u iznosu od 400,00 eura i trošak prometno – strojarskog vještačenja u iznosu od 500,00 eura, tako da ukupni troškovi provedenih vještačenja iznose 900,00 eura. Tužitelju su također priznati troškovi sudskih pristojbi i to trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 eura te trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 26,54 eura, a što ukupno iznosi 53,08 eura.
27. Temeljem izrečenog tužitelju je dosuđen ukupan trošak parničnog postupka u iznosu od 3.203,08 eura te je donesena odluka kao u točci II izreke
U Vinkovcima, 26. svibnja 2026.
Sudac:
Marija Pavlović
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalbu u roku od 15 dana od dana prijema ovjerenog prijepisa iste.
Žalba se podnosi ovome sudu u tri primjerka, a o njoj u drugom stupnju odlučuje Županijski sud.
OBAVIJEST:
1. Odvjetnik Petar Krnić iz Slavonskog Broda – punomoćnik tužitelja
2. Odvjetničko društvo Leko i partneri Zagreb – punomoćnik tuženika