REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Labinu

Broj : Pp-2236/2023-57

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I  S  P  R  A  V  A  K

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Loreni Frančula Marinović, uz sudjelovanje zapisničarke Daniele Husić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika MĆ, zbog prekršaja iz članka 216.st.3., čl. 238.st.7. i čl. 46.st.3. u svezi čl. 293.st.2.Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, br.67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23 i 145/24) povodom prigovora okrivljenika na prekršajni nalog Policijske postaje Labin, po zaključenju glavne i javne rasprave dana 16.prosinca 2025. u nazočnosti okrivljenika, branitelja i predstavnika tužitelja, dana 19.prosinca 2025. u odsutnosti okrivljenika, branitelja i predstavnika tužitelja, objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik: MĆ, bez nadimka, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca M i majke Š, rođen **.**.2003.g. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, instalater – monter, neoženjen, bez djece, pismen, sss, zaposlen, s mjesečnim prihodima od 900,00 eura, prekršajno i kazneno neosuđivan

k r i v  j e

što je dana 12.srpnja 2023. u 20,00 sati na cesti D 66 Pula (D75/D400) – Labin- Vozilići- Opatija (D8), stacionaža 7 km + 650 m dionice Vozilići (D64)- Opatija (D8), upravljao motociklom marke "Honda" na kojem je bila postavljena registarska pločica [registarska oznaka] ,

1. iako ne posjeduje vozačku dozvolu A kategorije potrebnu za upravljanje tim tipom vozila,

dakle, što je protivno odredbi čl. 216.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama upravljao vozilom u prometu prije stjecanja prava na upravljanje,

2. iako je prometna dozvola navedenog motocikla broja šasije: [broj šasije] istekla 04.09.2007.,

dakle, što je protivno odredbi čl. 238.st.1.Zakona o sigurnosti prometa na cestama sudjelovao u prometu na cesti vozilom koje nije imalo važeću prometnu dozvolu, te

3. što je upravljajući navedenim motociklom iz smjera Rijeke u smjeru Pule u oštrom lijevom zavoju uslijed neoprezne i neprecizne vožnje prešao na suprotnu stranu kolnika namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera, te prednjim dijelom svoga motocikla udario u prednji dio motocikla marke "Kymco" registarske oznake [registarska oznaka]

– UE kojim je upravljao državljanin Poljske MĆP u suprotnom smjeru, te je od siline udarca motocikl marke "Kymco" nastavio kretanje unazad, tako da su se oba motocikla zaustavila uz sjeverni rub kolnika, te je na njima pričinjena materijalna šteta a vozači su zadobili tjelesne ozljede,

dakle, što se protivno odredbi čl.46.st.1.Zakona o sigurnosti prometa na cestama kao vozač motornog vozila nije kretao sredinom obilježene prometne trake, te što je uslijed toga izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom u kojoj su dvije osobe ozlijeđene

čime je djelom pod 1. počinio prekršaj iz čl. 216.st.3., djelom pod 2. prekršaj iz čl.238.st.7. i djelom pod 3. prekršaj iz čl. 46.st.3. u svezi čl. 293.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, radi čega mu se primjenom istog propisa

u t v r đ u j e

za djelo pod 1.novčana kazna u iznosu od  1.320,00 eura za djelo pod 2.novčana kazna u iznosu od  260,00 eura za djelo pod 3.novčana kazna u iznosu od  290,00 eura

slijedom čega se temeljem čl.39. Prekršajnog zakona okrivljeniku

i z r i č e

ukupna novčana kazna u iznosu od 1.870,00 (tisućuosamstosedamdeset) eura

Temeljem čl. 33.st.11. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 90 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja .

Temeljem čl.152.st.3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07 i 39/13) novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne (1.246,66 eura ) u roku određenom ovom presudom.

Temeljem čl. 139.st.3. a u svezi čl.138.st.2 .tč. 2. i 3 . i st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan snositi troškove postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset ) eura, troškove prevođenja u iznosu od 72,99 (sedamdesetdvaeura i devedesetdevetcenti) eura i troškovi vještačenja u iznos od 503,99 (petstotrieura i devedesetdevetcenti) eura koje je dužan isplatiti u istom roku kao i novčanu kaznu pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

O b r a z l o ž e n j e

1.Prekršajnim nalogom Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave istarske, Policijska postaja Labin kl: 211-07/23-3/9568, ur.br. 511-08-25-23-1 od 01.08.2023. okrivljenik MĆ je oglašen krivim zbog prekršaja iz čl.216.st.3., čl. 238.st.7. i čl. 51.st.5. u svezi čl. 293.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je izrečena novčana kazna u ukupnom iznosu od 1.970,00 eura.

2. Istim prekršajnim nalogom okrivljeniku je izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom A kategorije u trajanju od 3 mjeseca, te je obvezan na plaćanje troškova izdavanja prekršajnog naloga u iznosu do 66,36 eura.

3.Protiv rečenog prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno podnio prigovor, te je sukladno odredbi čl.238.st.9. Prekršajnog zakona rečeni prekršajni nalog stavljen van snage i protiv okrivljenika je proveden postupak pred sudom.

4.Okrivljenik je prilikom pristupanja sudu na glavnoj raspravi priznao prekršaje opisane ad 1. i 2. izreke presude, te porekao prekršaj iz čl. 51.st.5. u svezi čl. 293.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

5. U obranu je iskazao da je kritične prigode bez znanja svoga oca uzeo njegov motocikl marke "Honda" i upustio se u vožnju njime. Imao je namjeru polagati vozački ispit A kategorije, te je već bio ugovorio termin za pristupanje obuci u autoškoli u Pazinu. Nije znao da je važnost prometne dozvole motocikla istekla s obzirom da je na njemu bila postavljena registarska pločica.

6.Kretao se kolnikom državne ceste iz smjera Rijeke u smjeru Pule, te je na potezu između Brestove i Plomina izlazeći iz za njega lijevog oštrijeg zavoja koji se nastavljao u obliku slova "S" u novi lijevi zavoj na svojoj kolničkoj traci uočio motocikl koji je bio položen na asfaltu poprečno sa prednjim dijelom ukošen prema njemu. Ispred tog motocikla ali uz rub kolnika gledajući u njegovom smjeru kretanja nalazio se jedan čovjek za kojeg se kasnije utvrdilo da je državljanin Poljske. Na suprotnoj, odnosno lijevoj kolničkoj traci približno na sredini nalazio se još jedan motocikl koji je bio zaustavljen i na kojem su bili vozač i suvozačica. Opisanu situaciju na kolniku uočio je kada je izašao iz zavoja otprilike na udaljenosti do najviše 20 metara, te je instinktivno intenzivno zakočio prednjom kočnicom uslijed čega je došlo do podizanja zadnjeg dijela motocikla, te je prednjim dijelom istoga udario u motocikl položen na kolniku, te je preletio preko njega. Njegov motocikl se uslijed udarca zarotirao i pao uz sam rub kolnika u njegovom pravcu kretanja, tako da su kotači ostali u zraku. Motocikl u koji je udario je ostao na približnoj sredini kolničke trake, odnosno otprilike na poziciji gdje je bio u trenutku kada ga je uočio. Kretao se brzinom od 60 km/h, tako da je i kazaljka motocikla u trenutku sudara zaustavljena na toj brzini.

7. Okrivljenik je istaknuo da se ne osjeća krivim za predmetnu prometnu nesreću i tvrdi da motociklom nije prešao na kolničku traku namijenjenu za promet vozila u suprotnom smjeru i da je do kontakta između motocikla došlo na njegovoj kolničkoj traci gdje se drugi motocikl našao, tako da nije došlo do frontalnog sudara kako to tužitelj tvrdi , već samo udara njegovog motocikla u na asfalt položen motocikl drugog sudionika u događaju. Tvrdi da njegova brzina kretanja ne može biti uzrok prometne nesreće jer je naišao na motocikl na svojoj kolničkoj traci i nije imao vremena ni mogućnosti da izbjegne nalet na njega. Pošto je na suprotnoj kolničkoj traci bio drugi motocikl sa dvije osobe nije imao ni vremena ni prostora da na kolnik položeni motocikl zaobiđe. Na njegovom motociklu je pričinjena totalna šteta a on je u događaju zadobio frakture kuka, bedrene kosti, koljena i potkoljenice lijeve noge, dok je drugi sudionik u događaju zadobio ozljede u vidu ogrebotina koljena i ramena. Smatra da je čisti te ozljede zadobio u događaju koji je prethodio predmetnom sudaru tj. u prethodnom padu sa motocikla.

8.Okrivljenik je na upite svoga branitelja Nikole Delića, odvjetnika iz Pule iskazao da je u kritično vrijeme posjedovao vozačku dozvolu B kategorije i da je imao vozačkog iskustva kao vozač B kategorije, te da ima namjeru položiti vozački ispit A kategorije i da se neće upuštati u vožnju motociklom prije no što položi odgovarajući vozački ispit.

9.Proveden je dokaz ispitivanjem svjedoka ŠĆ i VĆ, te ŽĆ.

10.Svjedok ĆĆ je iskazao da je kritične prigode zajedno sa svojim posinkom V išao iz Labina za Opatiju. Planirali su izlet, te su radi toga u Labinu iznajmili motocikle. Kretali su se cestom koja mu nije poznata iz smjera Pule u smjeru Rijeke. On je vozio prvi a njegov posinak je bio iza njega. Kretao se brzinom od 60 km/h. U jednom zavoju, dok je bio približno na sredini svoje prometne trake, u njega je udario motociklist koji je velikom brzinom nailazio iz suprotnog smjera i koji je u kritičnom trenutku prešao na njegovu prometnu traku. Uslijed udarca je odletio na desnu stranu i pao na kolnik. Zbog šoka koji je doživio ne sjeća se drugih detalja događaja vezano uz kontakt vozila , tako ne može reći što se dogodilo s njegovim motociklom. Kada je došao k sebi podigao se i, očito u šoku, počeo sklanjati dijelove motocikla koji su bili razasuti na kolniku. Zadobio je ozljede na kompletnoj desnoj strani tijela i to u vidu ogrebotina, dok je na koljenu i desnoj nozi imao otekline a desno rame ga je boljelo jer je bio ugruvan – natučen na desnoj strani tijela. Prijelome nije zadobio. Nakon događaja je trpio psihičke posljedice, prvenstveno iz razloga što se nije mogao sjetiti detalja događaja a oko godinu dana je imao i strah od vožnje, čak i sa automobilom a motocikl više nisam vozio.

11.Na upite branitelja okrivljenika svjedok je, u bitnome, naveo da posjeduje vlastiti motocikl i da ima vozačkog iskustva kao motociklist ali da prethodno nije imao prometnu nesreću sa motociklom, te da misli da je kritične prigode došlo do frontalnog sudara i da on prethodno tj.prije predmetnog sudara nije izgubio kontrolu nad motociklom.

12.U provedenom suočenju između okrivljenika i svjedoka okrivljenik je ostao pri tvrdnji da se kretao svojom stranom ceste i da je po izlasku iz zavoja vidio motocikl na tlu na njegovoj desnoj strani kolnika, te da je udario u isti dok je bio položen na kolniku, kao i da je u to vrijeme na desnoj strani kolnika bio još jedan motocikl. Svjedok je na to naveo da je to laž i ponovio je da se normalno kretao svojom stranom kolnika a da je okrivljenik udario u njegov motocikl na njegovoj strani kolnika i da je on tek tada odletio.

13.Okrivljenik je na to prigovorio da su svi tragovi sudara na njegovoj strani kolnika, te da nije moguće da se sudar dogodio na suprotnoj strani kolnika u vezi čega je svjedok rekao da o tome ne može ništa reći jer da nije prometni vještak ali da tvrdi da je bio u vožnji kada je okrivljenik udario u njega.

14.Svjedok ČĆ je iskazao da se kretao motociklom cca 100 metara iza svoga očuha ŠĆ. Kretali su se u smjeru Rijeke. Kada je njegov očuh ušao u desni zavoj direktno je na njegovu traku došao okrivljenik motociklom i udario u njega, pa je on odletio prema zaštitnoj ogradi, gledajući u njihovom pravcu kretanja, s desne strane kolnika a okrivljenik je, gledajuću u istom smjeru, odletio na lijevu stranu kolnika. Stekao je dojam da je okrivljenik više letio. Motocikl okrivljenika je proklizio na lijevu stranu gledajući u njegovom pravcu kretanja a motocikl svjedoka je praktički odvučen na lijevu stranu. Nakon što je svjedok odletio pao je na kolnik i možda nakon nekih desetak sekundi se podigao. Nije mogao točno opisati gdje se svjedok u tom trenutku nalazio u odnosu na kolnik. Okrivljenik je ležao na lijevoj strani kolnika, vriskao i zapomagao.

15.Na upite branitelja okrivljenika svjedok je, u bitnome, iskazao da se sjeća da je okrivljenik nailazeći velikom brzinom i motociklom i tijelom prešao na prometnu traku kojom se kretao drugi sudionik u događaju, te da je došlo do frontalnog sudara tako da je okrivljenik prednjim dijelom svoga vozila udario u motocikl svjedoka s prednje strane. Ustrajao je pri tome da je vidio da je okrivljenik ušao u traku svjedok iako je bio udaljen oko 100 metara.

16. Svjedok ŽĆ, policijski službenik Policijske postaje Labin je iskazao da je kritične prigode upućen na mjesto predmetne prometne nesreće. Na mjestu događaja su fiksirani svi tragovi koji su zatečeni, te su isti opisani u zapisniku o očevidu i ucrtani u skicu mjesta događaja. Sa okrivljenikom nije obavljen razgovor na mjestu događaja jer je zbog ozljeda koje je zadobio odvezen vozilom hitne medicinske pomoći. Sa drugim sudionikom u događaju je obavljen razgovor na engleskom jeziku. Na osnovu utvrđenog stanja na mjestu događaja i tragova i na osnovu razgovora sa oštećenikom on je sastavio prekršajni nalog.

17.Na upite branitelja svjedok je, u bitnome, iskazao da nije moguće da bi okrivljenik po izlasku iz zavoja udario u motocikl koji je već bio proklizio na kolniku, jer da su utvrđeni tragovi ukazivali na čisti frontalni sudar, te da bi u varijanti koju iznosi okrivljenik tragovi na kolniku i oštećenja na vozilima bili bitno drukčiji. Potvrdio je da je konfiguracija predmetne prometnice zavojita i da je mjesto događaja nepregledno jer da se ne vidi do kraja zavoja, te da su tragovi prometne nesreće i to uglavnom plastični dijelovi motocikla nakon događaja pomicani čak i van kolnika.

18.U dokaznom postupku je nadalje pročitan zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu na listovima 3-4 spisa, medicinska dokumentacija na listovima 5-8 spisa, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta na listovima 9- 10 spisa, zapisnik o vještačenju na listovima 11-13 spisa, zapisnik o očevidu na listovima 16- 20 spisa, prigovor okrivljenika na listovima 26-27 spisa, izvadak iz prekršajne evidencije na listu 29 spisa, potvrda na listovima 32-33 spisa, medicinska dokumentacija na listu 101 i 115 spisa, nalaz i mišljenje vještaka na listovima 124-129 spisa sa situacijskim planom na listu 130 spisa, te je izvršen uvid u situacijski plan na listu 14 spisa, izlist sa portala Labinština info na listovima 43-45 spisa, kroki skicu okrivljenika na listu 46 spisa., fotografije na listovima 49-60 spisa

19.U odnosu na situacijski plan sastavljen od strane tužitelja i skicu mjesta događaja sastavljenu od strane okrivljenika isti je iskazao da je u skici policije pravilno naveden njegov pravac kretanja ali da je pogrešno ucrtano da se kretao lijevom kolničkom trakom iako se kretao svojom desnom trakom, da se mjesto događaja proteže u vidu zavoja kako je on nacrtao u svojoj kroki skici a ne kao ravan dio kolnika. U pogledu traga pneumatika koji je na policijskoj skici označen brojkom 3 osporava da je to trag njegovog vozila i tvrdi da se u trenutku kočenja u cijelosti nalazio na svojoj desnoj kolničkoj traci kojom se prethodno kretao tako da taj trag ne može objasniti. Svjedok ĆĆ je iskazao da je po njegovom mišljenju predmetni trag kočenja motocikla okrivljenika. Svjedok ČĆ je iskazao da taj trag predstavlja trag kočenja ali ne zna kojeg vozila . Policijski službenik ŽĆ je decidirano naveo da premetni trag koji je u legendi naveden kao "trag pneumatika" predstavlja trag motocikla okrivljenika.

20.Čitanjem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prometne struke BĆ je utvrđeno da je, po mišljenje vještaka, do konkretne prometne nesreće došlo na dijelu kolnika državne ceste D 66 sudarom motocikla koji su se kretali ususretno s tim da je sudarni kontakt ostvaren udarom prednjeg dijela motocikla "Honda" u prednji desni bočni dio motocikla "Kymco", nakon čega su vozači i motocikli pali na kolnik a motocikli su odbačeni do svojih konačnih položaja koji su utvrđeni očevidom policije. Prvonavedeni motocikl se u trenutku sudara kretao brzinom od oko 58,87 km/h a drugonavedeni motocikl brzinom od 24,01 km/h s tim da je moguće da je isti neposredno prije sudara bio kočen. Iz traga kočenja pneumatika motocikla okrivljenika proizlazi da se okrivljenik sa svojim vozilom u trenutku sudara nalazi za oko 0,60-0,70 m u lijevo preko središnjice kolnika (tč.21 i 22 situacijskog plana na listu 130 spisa).

21.Prema zaključku vještaka brzina kretanja vozila motocikla "Honda" nije uzrok prelaska istoga u lijevo preko središnjice kolnika, već je do prelaska na lijevu kolničku traku došlo uslijed neoprezne i neprecizne vožnje okrivljenika kroz lijevi zavoj, tako da do prometne nesreće ne bi bilo došlo da se okrivljenik svojim vozilom kretao središnjim dijelom svoje desne kolničke trake kako to nalažu prometna pravila a za što je okrivljenik imao nesmetanih tehničkih mogućnosti.

22.Okrivljenik je na nalaz i mišljenje vještaka iznio pisane primjedbe a Policijska postaja Labin je podneskom kl: 211-07-23-3/9568, ur.br. 511-08-25-23-1 od 20.05.2025. ispravila prekršajni nalog na način da se okrivljenik umjesto za prekršaj iz čl. 51.st.5. u svezi čl. 293.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama tereti za prekršaj iz čl. 46.st.3. u svezi čl. 293.st.2. istoga Zakona činjenično opisan u tč.3. izreke presude.

23.Pozvan da se očituje o izmijenjenom optužnom prijedlogu okrivljenik je iskazao da se ne osjeća krivim za prekršaj iz čl. 46.st.3. u svezi čl. 293.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te da u cijelosti ostaje pri onome što je do sada iznio u svoju obranu i poriče da je izazvao prometnu nesreću uslijed prelaska na lijevu kolničku traku .

24.U odnosu na primjedbe okrivljenika na vještački nalaz prometni vještak je naveo da je okrivljenik iznio primjedbe u skladu sa onim kako je on vidio nastanak prometne nesreće. Međutim, on vještački nalaza izrađuje na osnovu tragova utvrđenih prilikom vršenja očevida od strane policije. Trag pod brojem 3 tj. trag kočenja motocikla okrivljenika na lijevoj tj. na južnoj kolničkoj traci koji se proteže na sjevernu kolničku traku je krucijalan za pojašnjenje okolnosti nastanka prometne nesreće i nastavno svi ostali tragovi koji su evidentirani i ucrtani na skici mjesta događaja ukazuju na nastanak prometne nesreće kako je opisao u svom nalazu i mišljenju. Pod uvjetom da je do prometne nesreće došlo na način kako to opisuje okrivljenik izuzeti tragovi ne bi se nalazili na mjestima kako je to utvrđeno očevidom policije.

25.Okrivljenik je na navode vještaka iskazao da ostaje pri onome što je već više puta iznio u postupku.

26.Na upite branitelja okrivljenika vještak je iskazao da se trag kočenja vozila okrivljenika nastavlja nakon sudara uslijed zaostale brzine nakon kontakta, što da je uobičajeno u prometnim nesrećama a zavisi od toga da li je sudar potpuno plastičan ili elastičan, odnosno da li je sva energija u srazu utrošena na oštećivanje jednog od vozila ili je neko vozilo sa zaostalom brzinom nastavilo s kretanjem . Kočenje je nastalo uslijed radnje okrivljenika a moglo je biti svjesno ili instinktivno. Kut sudara vozila je iznosio malo manje od 180º tj. bio je skoro direktan. Na upit da li moguće da je motocikl "Kymco" bio položen na kolniku već prije kontakta vještak je odgovorio da takav položaj ne potvrđuju tragovi utvrđeni od strane policije, te da bi u slučaju pregaženja bilo došlo do minimalnog pomaka motocikla "Kymco" a u konkretnom slučaju da je isti odbačen. Hipotetski je moguće da prometna nesreća nastane i na taj način i da pritom oba vozila koja su sudjelovala u prometnoj nesreći dođu u završne položaje utvrđene od strane policije ali u konkretnom slučaju tragovi utvrđeni na kolniku ne potvrđuju takvu dinamiku nastanka prometne nesreće. Na upit da li bi ozljede u slučaju da je motocikl "Kymco" bio položen na kolniku bile drukčije vještak je naveo da se radi o pitanju iz medicinske domene, te da se o tome ne bi mogao očitovati. Dodatno je iskazao da se može desiti propust pri utvrđivanju tragova prometne nesreće na mjestu događaja i da mu je poznata predmetna dionica ceste, te da se radi o dugačkom preglednom zavoju.

27.Predstavnica tužitelja je navela da prihvaća vještački nalaz u cijelosti a na njen upit da li bi na kolniku morali postojati određeni tragovi u varijanti da je motocikl "Kymco" ležao na kolniku i da je motocikl "Honda" udario u isti u tom položaju vještak je naveo da bi na kolniku u tom slučaju trebali nastati tragovi struganja motocikla po asfaltu.

28.Nakon ovako provedenog postupka, ocjenjujući pritom svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, te dovodeći utvrđene činjenice u međusobnu vezu, sud nalazi da je okrivljenik počinio prekršaje za koje se tereti.

29. Naime, Zakon o sigurnosti prometa na cestama propisuje da prekršaj čini osoba koja upravlja vozilom u prometu na cesti prije stjecanja prava na upravljanje odnosno ukoliko nije položila vozački ispit za upravljanje vozilom određene kategorije, te da motorna i priključna vozila smiju sudjelovati u prometu na cesti ako su registrirana i ako imaju važeću prometnu dozvolu.

30.Polazeći od priznanja okrivljenika, koje je dano dragovoljno, te koje je, po ocjeni suda, okolnosno i realno, tako da se može prihvatiti kao valjan dokaz tim više što je sukladno ostalim izvedenim dokazima neprijeporno je utvrđeno da je okrivljenik upravljao vozilom u prometu prije stjecanja prava na upravljanje, kao i u vrijeme dok je važnost prometne dozvole njegovog vozila bila istekla, slijedom čega sud izvodi zaključak da je time ostvario zakonsko biće prekršaja iz čl. 216.st.3. i čl. 238.st.7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

31. U odnosu na predmetnu prometnu nesreću kao sporne se ukazuju činjenice da li je okrivljenik u trenutku prometne nesreće sa svojom vozilom bio preko središnje linije na kolniku tj. na lijevoj kolničkoj traci u svom pravcu kretanja i da li je motocikl oštećenika bio polegnut na kolniku ili uspravan.

32. Kako svjedok ĆĆ decidirano tvrdi da se u trenutku prometne nesreće kretao svojim vozilom u planiranom smjeru a što potvrđuje i svjedok ČĆ kao neposredan očevidac događaja, te kako tragovi utvrđeni na mjestu događaja ne upućuju na zaključak da je motocikl oštećenika u trenutku sudara bio položen na kolniku s obzirom da nema tragova struganja istoga po asfaltu već je on odbačen do svog konačnog položaja sud je uzeo dokazanim da je predmetni motocikl u trenutku sudara bio u uspravnom položaju i da se kretao minimalnom brzinom kako je to utvrđeno od strane prometnog vještaka.

33.Isto tako sud je odbacio tvrdnju okrivljenika da nije motociklom prešao na lijevu kolničku traku u svom pravcu kretanja jer na to upućuju tragovi kočenja njegovog vozila koji su fiksirani na lijevoj kolničkoj traci gledano u pravcu njegovog kretanja i to na udaljenosti od oko 0,60 do 0,70 m u lijevo preko središnje linije a što nedvojbeno proizlazi i iz navoda svjedoka ŽĆ koji je vršio očevid prometne nesreće i izradio situacijski plan mjesta događaja, kao i iz vještačkog nalaza prometnog vještaka, te iskaza oštećenika ŠĆ i svjedoka VĆ kao neposrednog očevica događaja.

34. Cijeneći raspravni materijal sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer je našao da je isti sveobuhvatan, stručan i uvjerljivo argumentiran, te da se temelji na materijalnim tragovima pronađenim i utvrđenim na mjestu prometne nesreće prilikom obavljanja očevida od strane ovlaštenih službenih osoba, na utvrđenim oštećenjima na vozilima sudionika u prometnoj nesreći, kao i na primijenjenim metodama izračuna relevantnih veličina koje su znanstveno utemeljene i opće prihvaćene.

35.Slijedom iznesenog, savjesnom ocjenom svih izvedenih dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima sukladno odredbi čl.88. Prekršajnog zakona sud je, polazeći od dinamike nastanka predmetne prometne nesreće opisane u vještačkom nalazu, našao da je nesporno utvrđeno da je okrivljenik propustio kretati se svojim vozilom sredinom obilježene kolničke trake u svom pravcu kretanja, već da je uslijed neoprezne i neprecizne vožnje pri prolazu kroz lijevi zavoj prešao djelomično na suprotnu stranu kolnika i tu udario u vozilo koje se pravilno kretalo svojom kolničkom trakom u svom smjeru kretanja, odnosno da je nastala prometna nesreća u uzročnoj vezi s propuštanjem okrivljenika slijedom čega sud izvodi zaključak da je okrivljenik opisanim propuštanjem ostvario zakonsko biće prekršaja

iz čl. 46.st.3. u svezi čl. 293.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

36.Okrivljenik je stoga oglašen krivim i kažnjen.

37.Za prekršaj opisan ad 1. izreke presude Zakon propisuje novčanu kaznu od 1.320,00 do 2.650,00 eura ili kaznu zatvora u trajanju do 60 dana, za prekršaj opisan ad 2. izreke presude novčanu kaznu u iznosu od 260,00 eura, a za prekršaj opisan ad 3. izreke presude novčanu kaznu u iznosu od 30,00 eura koja se u slučaju prometne nesreće u kojoj je netko ozlijeđen uvećava za iznos od 260,00 eura.

38.Prilikom određivanja vrste i mjere kazne koju će primijeniti sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja prekršaja u smislu čl.36. Prekršajnog zakona.

39.Otegotnih ni olakotnih okolnosti sud nije našao, te je s obzirom na stupanj krivnje okrivljenika koji je mogao i morao biti svjestan protupravnosti svoga postupanja, te je na to pristao, kao i težinu i opasnost počinjenih djela i njihove posljedice, te svrhu kažnjavanja okrivljeniku za svaki pojedini prekršaj utvrdio u izreci navedene novčane kazne u propisanom posebnom minimumu u uvjerenju da će se ukupnom kaznom postići svrha generalne i specijalne prevencije, te da će se okrivljenik ubuduće kloniti činjenja prekršaja.

40.Sukladno odredbi čl.58.st.3. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 39/13) koji je stupio na snagu 1.lipnja 2013. godine u konkretnom je slučaju primijenjena odredba čl.152.st.3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07 i 39/13), te je okrivljenik upozoren da će se smatrati da je novčana kazna plaćena u cijelosti ukoliko on u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine iste.

41.Okrivljeniku unatoč prijedlogu tužitelja, nije izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom određene kategorije jer je tijekom postupka utvrđeno da okrivljenik u međuvremenu nije stekao vozačku dozvolu A kategorije, kao i da mu je trenutno vozačka dozvola ukinuta, te je neizvjesno da li će je i kada steći, tako da se istome ne može oduzeti pravo koje ne posjeduje.

42.Odluka o trošku temelji se na uvodno citiranim propisima a trošak se sastoji od paušalnog iznosa i naknade za troškove prevođenja za potrebe saslušanja svjedoka stranih državljana i troškova prometnog vještačenja.

43.Paušalni iznos za stvarne izdatke suda za vođenje postupka je određen u okviru veličina propisanih Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka i to srazmjerno složenosti i trajanju postupka, te srazmjerno imovnom stanju okr ivljenika.

44.Troškovi prevođenja i vještačenja su dosuđeni temeljem ispostavljenih računa tumača i vještaka kao trošak suda nastao tijekom provođenja dokaznog postupka.

U Labinu, 19.prosinca 2025.

Zapisničarka :

Sutkinja :

Daniela Husić,v.r.

Lorena Frančula Marinović,v.r.

POUKA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka Općinskom sudu u Pazinu, Stalnoj službi u Labinu.

Dostaviti :

- okrivljeniku

- branitelju

- tužitelju

- spis