Psp-54/2023

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Snježani Cvitanović, u pravnoj stvari tužitelja KR, oib: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Brunu Perkoviću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika pod 1. MR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], pod 2. HR OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Nikoli Milakoviću, odvjetniku u Omišu. radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 05. ožujka 2025. godine u nazočnosti punomoćnika Bruna Perkovića, odvjetnika u Splitu i tuženika pod 1. i 2. osobno sa punomoćnikom tuženika Nikolom Milakovićem, odvjetnikom u Splitu, te po objavi 25. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I. Utvrđuje se da su tuženi MR, OIB: [osobni identifikacijski broj] i NR, OIB: [osobni identifikacijski broj] dana 29. ožujka 2023. godine na krajnjem zapadnom dijelu odnosno uzduž cijelog zapadnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], postavili metalne stupiće s razapetom metalnom žicom, a čiji položaj je prikazan na skici identifikacije vještaka Zdeslava Veiga, Split, prosinac 2024. godine, broj elaborata BR PR-17/V/24 crvenom linijom i točkama A, B, C, D, E, F i time zasmetali posljednji mirni posjed nekretnine tužitelja KR, OIB: [osobni identifikacijski broj] označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] pa im se zabranjuje takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće.

II. Nalaže se tuženima MR, OIB: [osobni identifikacijski broj] i NR, OIB: [osobni identifikacijski broj] da u roku od 15 dana naknade tužitelju KR, OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak ovog parničnog postupka uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku od presuđenja pa do isplate.", kao neosnovan.

II. Nalaže se tužitelju KR, oib: [osobni identifikacijski broj] naknaditi tuženicima pod 1. i 2. pod 1. MR, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2. HR OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana parnični trošak od 550,00 eura.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi koju je podnio ovom sudu 17. travnja 2023. navodi da je vlasnik i posljednji mirni posjednik nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u P.L. 2478. Tuženici su vlasnici i posjednici susjedne nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u P.L. 4231., a zasmetali su posjed tužitelja dana 29. ožujka 2023. na način da su samoinicijativno, bez pitanja i znanja, na krajnjem zapadnom dijelu odnosno uzduž cijelog zapadnog dijela tužiteljeve nekretnine postavili metalne stupiće. S obzirom na to da su tuženici samovlasno zasmetali posljednji mirni posjed tužitelja, isti predlaže sudu donošenje presude kojom se utvrđuje da su tuženi zasmetali posljednji mirni posjed tužitelja na zemlji označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u P.L. 2478. time što su postavili metalne stupiće na krajnjem zapadnom dijelu navedene nekretnine, odnosno uzduž cijelog zapadnog dijela nekretnine, te tuženicima naložio uklanjanje metalnih stupića, tj. uspostavu posjedovnog stanja kakvo je bilo u trenutku smetanja posjeda, te tuženicima zabranio takvo ili slično smetanje ubuduće.

2. Tuženici u odgovoru na tužbu navode kako se protive tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti uz prijedlog da tužba bude odbačena, a podredno odbijena. Tuženici navode kako su angažirali mjernika iz tvrtke GEO-PAR d.o.o. koji je mjerenjem utvrdio međašnu granicu na kojoj su postavili metalne stupiće. Štoviše, tvrde da su bili u posjedu najmanje pola metra na nekretnini tužitelja te da su se po savjetu vještaka, povukli na katastarske granice a čega je i tužitelj svjestan.

3. Tijekom postupka tužitelj ustraje u navodima iz tužbe time da je nakon izvedenog dokaza očevidom na licu mjesta, nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Zdeslava Veiga, te saslušanih svjedoka podneskom od 18.09.2025. postavio konačni tužbeni zahtjev o kojemu je ovaj sud odlučio u izreci ovog rješenja. Tužitelj osporava da bi podneskom od 18.9.2025. preinačio tužbu. Sudu se skreće pozornost da je točno da su stranke u postupku uređenja međe uredile svoju među prema kat. granici što nikako ne znači da je ona ranija međa koju su tuženici prekoračili i time zasmetali tužiteljev posjed bila drugačija od kat. granice. To bi značilo da nedavno uređenje međe po kat. granici nema baš nikakve veze sa ovim smetanjem posjeda.

4. Tuženici pod 1. i 2. tijekom postupka ustrajali su u navodima iz odgovora na tužbu te se protive preinaci tužbenog zahtjeva iz podneska tužitelja od 18.9.2025. , ističu da je i preinačeni tužbeni zahtjev neprecizan i neodrediv, jer se tužitelj ne može odlučiti jesu li tuženici navodno zasmetali posjed na krajnjem zapadnom ili uzduž cijelog zapadnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a s druge strane iz predmetnog vještačenja uopće ne proizlazi da su metalni stupići postavljeni na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Isto tako indikativno je što je tužitelj iz preinačenog tužbenog zahtjeva uklonio dio istog koji se odnosi na uspostavu prijašnjeg stanja, odnosno uklanjanje metalnih stupića, a očito iz razloga jer se u predmetu ovog suda posl. br. R1-216/23 ovdje tužitelj je pristao da se međa između čest. zem. [katastarska čestica] obje K. O. [katastarska općina] utvrdi po katastarskoj granici slijedom čega tuženici u predmetni spis dostavljaju vještačenje vještaka ER iz naprijed navedenog vanparničnog predmeta za sud i suprotnu stranu, slijedom čega je razvidno da je ovaj postupak bespredmetan.

5. Sud je u postupku izveo dokaze očevidom na licu mjesta u [adresa] od 21.10.2024. (str.36,37), pregledom i čitanjem u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Zdeslava Veiga od prosinca 2024. (str.45-47), saslušanjem parničnih stranaka (str. 89-92) te svjedoke VR (str. 92,93), CR (str. 94), BR ( str 97), DR ( str 98/99), SR ( str 99,100), pregledom prikaza lica mjesta u predmetu uređenja međe ovoga suda br. R1-216/2023 od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju ER od 11.05.2025. i geodetske situacije stvarnog stanja iz lipnja 2022. izrađene od strane GEO PARS d.o.o. Split.

6. Stranke su popisale parnični trošak.

7. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. U ovoj pravnoj stvari u kojoj tužitelj traži zaštitu svog posjeda, potrebno je utvrditi dvije odlučne činjenice i to posljednji mirni posjed tužitelja, čin smetanja posjeda, a sve da bi se tuženicima zabranilo svako daljnje takvo ili slično smetanje posjeda, time da je na tužitelju teret dokaza, a ne tuženicima da dokažu da takvo što nisu napravili.

9. Odredom članka 441. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,148/11 ( pročišćeni tekst), 25/13, 89/14, 70/19 - dalje ZPP) propisano je da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

9.1. Odredbom članka 10.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/04, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 - dalje ZV), propisano je da osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari njezin je posjednik. Dakle, posjed stvari faktična je vlast na stvari tj faktično stanje zaštićeno pravom.

9.2. Odredbom članka 21. ZV-a, propisano je u st. 1. da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, st.3 da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja, st.4. da pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći, dok je st.5. propisano da posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik služeći se svojim pravom na zaštitu posjeda ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu.

9.3. Odredbom čl. 22. ZV-a propisano u st.1. da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, st.2. da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu, dok st. 3. je propisano da pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.

10. Među strankama nije sporno da su čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] i čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] dvije susjedne čestice, te da se između stranaka vodio postupak pred ovim sudom uređenja međa pod br. R1-216/2023u kojoj je utvrđena kao granica između susjednih nekretnina upravo ona katastarska granice.

11. Da bi sud utvrdio nekretninu tj dio nekretnine, na kojoj se počinjeno smetanje posjeda na prijedlog tužitelja izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz nazočnost stalnog sudskom vještaka za geodeziju Zdeslava Veiga iz kojega nalaza i mišljenja proizlazi da je na dan očevida pristupilo se izmjeri koordinata GNSS tehnologijom (povezanom na CROPOS sustav). Pošto je zadatkom opisana metalna ograda bila demontirana iz tla te položena na isto, mjeren je položaj rupa (gdje su stupovi bili ukopani) pokazan od stranaka.

11.1. Nakon uredske obrade mjerenih podataka identificirane su predmetne čestice kao k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 1336 m² upisane u PL 10163 sa istočne strane (u naravi maslinik) te č. zem [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 2932 m² upisane u PL 14320 sa zapadne strane (u naravi okućnica). Također, identificiran je te koordinatno utvrđen prethodni položaj sporne metalne ograde, te je isti vizualiziran u priloženoj skici identifikacije, crvenom linijom i točkama A, B, C, D, E, F. Prilikom identifikacije tj. preklopa mjerenog stanja i službene digitalne katastarske podloge kao službene evidencije posjeda korišteni su podatci iz sustava OSS (BROJ ZAHTJEVA: 2974042/2024). Točnost prikupljanja terenskih podataka izvedena je sukladno čl. 26. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.

11.2. Imenovani vještak zaključuje kako je primjenom metode preklopa podataka prikupljenih na terenu i digitalnog katastarskog plana, utvrđeno kako se pokazane točke nalaze na katastarskoj granici između k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

11.3. Dakle iz ovog izvedenog dokaza proizlazi da su tuženici nove stupove i ogradu postavili na katastarskoj granici između k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

12. Nadalje trebalo je utvrditi tko je imao zadnji mirni posjed dijela nekretnine tužitelja te tko je kada i na koji način počinio smetanje posjeda ukoliko ga je i bilo.

12.1. Da bi sud utvrdio gornje bitne činjenice za rješavanje ovog spora izveo je dokaze saslušanjem parničnih stranaka te predloženih svjedoka i to VR (str. 92,93), CR (str. 94), BR ( str 97), DR ( str 98/99), SR ( str 99,100).

13. Parnične stranke ispitane na ročištu glavne rasprave od 17.09.2025. u odnosu na predmet spora navode u bitnome:

- tužitelj navodi da je na temelju kupoprodaje stupio u posjed nekretnine 3484 KO [katastarska općina] negdje 2010 do 2014., da je sa prethodnim vlasnicima i posjednicima čest. zem. [katastarska čestica] postigao dogovor na način da međusobna granice bude prava linija i to na način da su sa susjedom zamijenili kvadrate naših nekretnina tako da je u gornjem dijelu on ušao u posjed susjeda a u donjem dijelu da je susjed ušao u posjed njegove nekretnine, te su na tako ugovorenoj granici podigli žičanu ogradu postavljenu na stupove, na koji način je on bio u posjedu onog dijela nekretnina koje su bili omeđene žičanom ogradu bliže izvoru rijeke [adresa] a koja je bila postavljena drugačije nego što je to bila katastarska međa između dviju nekretnina, tuženici da su temeljem kupoprodaje ušli u posjed prijašnjih posjednika i vlasnika kao i sporne granice sve dok njegova žena BR nije odlučila umjesto žičane ograde napraviti i angažirala bager radi toga;

- tuženi pod 1. i 2. suglasno su naveli kako su u posjed nekretnine čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] ušli temeljem kupoprodaje od prethodnih vlasnika i posjednika 2018. od kada su posjedovali upravo tako omeđenu nekretninu jer je u vrijeme ulaska u posjed već postojala žičana ograda između dviju susjednih nekretnina, da su u lipnju 2022. pozvali geometra ŠR da izvrši izmjeru njihove parcele i utvrdili kako se ograda ne nalazi na katastarskoj granici tj da se postojeća žičana ograda u donjem dijelu nalazi u nekretnini tužitelja radi čega da su mu ponudili otkup tog zemljišta, da je supruga tužitelja u ožujku 2023. angažirala bager te da srušili ogradu, staru smokvu i bazen sa patka, radi takvog postupanja tužitelj i njegove žene da su ponovno po savjetu odvjetnika pozvali geometra da izvrši izmjeru i označi katastarsku granicu između predmetnih nekretnina na kojoj granici da su potom podigli ogradu sa stupovima i žicom koju je tužitelj maknuo, a žica i stupovi su bili vidljivi na očevidu, zaključuju da je tužitelj našu podignutu ogradu stupove i žicu srušio tužitelj, time da je ta ograda bila podignuta prema njihovoj nekretnini nekih 80,00 cm unutar njihova ranijeg posjeda,

-tuženici pod 1. i 2. su decidirani i suglasni u navodu da da su nakon kupnje 2018. koristili i posjedovali dio tužiteljeve nekretnine jer je zatečena ograda bila 80,00 cm unutar tužiteljeve nekretnine.

13.1. Ocjenom gornjih dokaza svakoj pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, za zaključiti je da je između posjeda tužitelja i prethodnog posjednika a pravnog prednika tuženika pod 1. i 2. postojala granica između susjednih nekretnina u vidu žičana ograda sa stupovima koja je nastala na temelju dogovora tužitelja i pravnog prednika tuženika, a koja nije bila na katastarskoj granici između nekretnina čest. zem [katastarska čestica] ( tuženika) i 3484 ( tužiteljeva) KO [katastarska općina], već se donji dio te ograde nalazilo 80,00 cm unutar tužiteljeve nekretnine, a gornji dio unutar tuženikovih nekretnina, u koji posjed su tuženici pod 1. i 2. ušli 2018. prilikom kupnje nekretnine i koju su koristili i posjedovali sve do ožujka 2023. kada je tužitelj bagerom srušio tadašnju ogradu, nakon čega su tuženici pod 1. 2. a po izmjere geodeta postavili predmetnu ogradu na katastarsku granicu između čest. zem [katastarska čestica] ( tuženika) i 3484 ( tužiteljeva) KO [katastarska općina], kako je to utvrdio i vještak geometar u svom nalazu i mišljenju. I tu ogradu je tužitelj također srušio ili dao nalog da se sruši.

14. U postupku saslušani svjedoci u bitnome za predmet spora navode, i to:

- BR, inače supruga tužitelja, navodi kako su ona i tužitelj kupili predmetnu nekretninu 2011., da su se sa tadašnjim vlasnikom i posjednikom nekretnine čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] koju su kasnije kupili tuženici pod 1. i 2., dogovorili i podigli žičanu ogradu sa stupovima na način da su oni koristili i posjedovali gornji dio nekretnina pravnog prednika tuženika, a on donji dio njihove nekretnine i to u širini od nekih 10- 15 cm i u duljini od 10-15 metara, da su tuženici pod 1. i 2. ušli u posjed susjedove nekretnine i istu posjedovali sve do ožujka 2023., kada su ona i suprug odlučili na mjestu te ograde podignuti kameni zid – ogradu radi čega je po njihovom nalogu bager srušio tu staru ogradu, da su tuženici potom zvali geometra koji je izvršio izmjeru te su tuženici podigli žičanu ogradu po toj izmjeri time da je tom prigodom tuženik pod 1. ušao metar u njihovu nekretninu, te su i tu obradu bagerom srušili, ističe kako je sadašnja katastarska granice između dviju nekretnina na istom mjestu gdje je bila i prvotno postavljena žičana metalna ograda koju su srušili 2023.,

- VR tj sada GR iskazao je da je nekretninu tužitelja a po nalogu BR čistio nakon požara 2020 sve do podignute žičane ograde, te da je i tada na terenu bilo vidljiva razlika između zemlje koja se obrađivala i one koja to nije,

- CR u svom iskazu navodi kako je na nekretnini bila nakon požara 2017, te da je između nekretnine tužitelja i susjeda postojala žičana ograda koju da je sačinio otac BR tj punac tužitelja,

- ĐR, inače angažirani bagerist u svom iskazu u bitnome navodi da ga je 2023. angažirala BR, da je tada maknuto stupove i dio zelene pokidane ograde, da je taj dan kada su počeli raditi došao i geometar zajedno sa susjedom koji je izvršio izmjeru zemlje a susjed je na tom mjestu postavio stupove, time da se ne može sjetiti je li te stupove maknuto sa bagerom,

- ČR, inače geometar kojega je u lipnju 2022. angažirao tuženik pod 1. koji je po njegovom nalogu izvršio izmjeru njegove nekretnine te je preklopom tadašnji katastarski operat utvrdio da sa tada postojeća žičana ograda nalazi u nekretnini susjedne parcele, jer kat. granica između predmetnih nekretnina, dakle, nekretnina tužitelja i tuženika, dijelom ulazi u nekretninu tužitelja a dijelom u nekretninu tuženika. Prema situaciji koju je tada snimio, posjed tuženika je bio cca 20 metara dužinskih, a po širini do jedan metar u nekretnini tužitelja, a 7-8 metara a možda i više je tužitelj koristio tuženikovu nekretninu, te prigode nije obilježavao granicu nikakvim crvenim kolcima kako je to po geodetskoj struci, sve iz razlog što se to ne smije raditi bez nazočnosti suprotne strane, a kao prilog svog iskaza isti je u spis suglasnošću parničnih stranaka i punomoćnika priložio skicu koju je tada i napravio. Na predmetnom terenu je bio samo u lipnju 2022. , poslije ne.

14.1. Sud ocjenom gore izvedenih dokaza svakog pojedinačno i u njihovoj ukupnosti utvrdio kao nedvojbeno:

- da su tuženici pod 1. i 2. kupnjom stupili u posjed ranijeg vlasnika 2018. te da su od tada do 2023. koristili i posjedovali taj posjed, sve dok tužitelji nije bagerom srušio ranije postavljenu žičanu ogradu koju su dogovorno postavili tužitelj i pravni prednik tuženika pod 1. i 2.,

- da je tuženici u lipnju 2022. pozvali geometra a u postupku saslušanog svjedoka ČR, koji je utvrdio da se tadašnja ograda ne nalazi na katastarskog granici između nekretnina stranaka, već da je ista gornjim dijelom ušla u nekretninu tuženika a donjim dijelom u nekretninu tužitelja, kako to proizlazi i vidljivo je iz geodetske situacije stvarnog stanja koje je svjedok priložio spisu na ročištu od 05.03.2026., takav položaj ranije dogovorno postavljene granice potvrdio je i tužitelj u svom iskazu,

- da su svjedoci VR i CR čistili i krčili nekretninu tužitelja i njegove supruge do tada postavljene žičane ograde,

14.2. Naime, iz skice koju je po nalogu tuženika pod 1. i 2. sačinio geometar AR točno je vidljiva razlika u teksturi zemljišta dokle je bila postavljena žičana ograda što je geometar označio plavom bojom dok je crvenom bojom označio katastarsku granicu između predmetnih nekretnina. Upravo ta situacija potvrđuje navode tuženika pod 1. i 2., i svjedoka ČR, kako je tada postavljena žičana ograda bila postavljena mimo katastarske granice, koja je utvrđena kako u ovom postupku tako i u postupu uređenja međe između predmetnih nekretnina. Osim toga, skice katastarske granice utvrđene su istovjetno i u vještvu vještaka Veiga, u postupku uređenja međa vještvom vještaka ER te svjedoka inače geometra AR.

14.3. Dakle, kraj utvrđenja da je ranija dogovorna granica sa pravnim prednikom tuženika pod 1. i 2. nije pratila katastarsku granicu između susjednih nekretnina parničnih stranaka, već je upravo sporni dio nekretnine tužitelja koji je odredio u svom vještvu vještak Veig, dio nekretnine tužitelja koju su posjedovali tuženici pod 1. i 2. od 2018. pa stoga nisu niti mogli počiniti smetanje posjeda, pa je upitna aktivna legitimacija tužitelja u ovoj pravnoj stvari, jer isti nije imao posjed utuženog i označenog dijela svoje nekretnine već upravo tuženici pod 1. i 2.

14.4. Stoga, za zaključiti je da tuženici pod 1. i 2. nisu počinili čin smetanja posjeda jer tužitelj taj posjed nije niti imao, već upravo tuženici pod 1. i2. pa ga nisu mogli niti počiniti. Upravo suprotno, tužitelj je svojim postupcima počinio smetanje posjeda tuženicima pod 1. i 2. ali oni tu posjedovnu zaštitu nisu niti tražili već su samo htjeli urediti granicu sukladno katastarskom operatu. Radi navedenog, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, jer isti nije dokazao niti zadnji mirni posjed niti smetanje posjeda te odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

15. Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi članka 154. st.1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08,3 57/11,148/11 (pročišćeni tekst) - dalje ZPP i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22, 155/23 ) i Tbr. 7. 8., 9.,10.,36., 42, 48. i 50 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 62/93, 87/93,16/94, 11/96, 91/04, 148/09,142/12 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 126/22, 138/23- dalje Tarife).

15.1. Obzirom, da su tuženici pod 1. i 2. u cijelosti uspjeli u ovoj parnici to ih temeljem Tbr.7.sr.2.t.1. Tarife pripada jednokratna naknada od 250 bodova što treba uvećati za 10% radi zastupanja dvije osobe po Tbr.40. Tarife, pa bi stoga tuženike a prema vrijednosti boda po važećoj Tarifi od 2,00 eura, to tuženike pripada naknada od 500,00 eura što uvećano za 10% iznosi 550,00 eura, koliko su isti i zatražili, te odlučiti kao u točki II izreke ovog rješenja .

U Splitu 25. svibnja 2026.

Sutkinja

Snježana Cvitanović

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe.

Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude ( članak 348. ZPP-a) . Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP- a o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena ( članak 335. ZPP-a).

DNA:

- punomoćniku tužitelja

- punomoćniku tuženika pod 1. i 2.

- u spis