Republika Hrvatska

Općinski sud u Đakovu

Stalna služba u Našicama

Trg dr. Franje Tuđmana 14, Našice

Poslovni broj: Pp-530/2026-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Đakovu, Stalna služba u Našicama, po sutkinji Mariji Marković, uz sudjelovanje zapisničarke Darije Vilupek, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice ČS, zbog prekršaja iz članka 22. stavaka 3. i 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave osječko-baranjske, Policijske postaje Našice, Klasa:211- 07/26-5/9767, Ur.broj: 511-07-29-26-1 od 22. travnja 2026., nakon završene glavne i javne rasprave dana 22. svibnja 2026. u odsutnosti tužitelja i u prisutnosti okrivljenice, temeljem članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), istog dana javno objavio i

p r e s u d i o  j e

Okrivljenica ČS, bez nadimka, kćer Č i Ć, rođena **.**.1997. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanka RH, sa završenom srednjom školom, po zanimanju konobar, nezaposlena, bez primanja, udana, majka jednog djeteta, lošeg imovnog stanja, prekršajno nekažnjavana, po vlastitoj izjavi - kazneno osuđivana, protiv koje se ne vodi drugi prekršajni ni kazneni postupak,

k r i v a  j e

I. što je dana 1. travnja 2026. oko 02,30 sati u obiteljskoj kući u [adresa] u [adresa], počinila nasilje u obitelji prema suprugu ĆS i majci AS, osobi starije životne dobi (rođena 1961.) u nazočnosti malodobnog djeteta DS (rođen 2020.) na način da je zbog nesuglasica oko kupnje kuće došlo do verbalnog sukoba okrivljenice i njenog supruga ĆS gdje mu se obratila riječima "jadan si, nula si od čovjeka, crko dao A, budalo s osam razreda", nakon čega se obratila i majci Ć riječima "kučka si, ne želiš priznati da je to sve tvoje", a potom je majci, koja je sjedila na stolici, lijevom rukom udarila šamar u predjelu lica te je supruga, koji je tada bio okrenut leđima, udarila šakom u leđa dva puta, a što je kod njenog supruga, majke i djeteta izazvalo osjećaj straha, povredu dostojanstva i uznemirenost,

II. dakle, u nazočnosti djeteta, prema suprugu i majci, koja je osoba starije životne dobi, počinila psihičko nasilje u obitelji koje je kod žrtava prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, a potom prema istima primijenila fizičku silu uslijed koje nisu nastupile tjelesne ozljede,

III. čime je okrivljenica postupila protivno odredbama članka 10. stavka 1. točke 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, i time počinila prekršaje iz članka 22. stavaka 3. i 5. istog Zakona,

IV. pa se okrivljenici na temelju citiranih propisa, a uz primjenu odredbe članka 35. Prekršajnog zakona.

u t v r đ u j e

- za prekršaj iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji KAZNA ZATVORA u trajanju 5 (pet) dana,

- za prekršaj iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

KAZNA ZATVORA u trajanju 7 (sedam) dana,

V. pa se okrivljenici na temelju citiranih propisa, a uz primjenu članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona

i z r i č e

UKUPNA KAZNA ZATVORA u trajanju 12 (dvanaest) dana.

VI. Temeljem članka 41. Prekršajnog zakona u vezi sa člankom 44. istog Zakona prema okrivljenici se

p r i m j e n j u j e

UVJETNA OSUDA

na način da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena, ako okrivljenica u roku 6 (šest) mjeseci ne počini jedan ili više prekršaja za koje joj je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom.

VII. Temeljem članka 50. stavka 2. Prekršajnog zakona, a u svezi članka 13. stavka 1. točke 2. i članka 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, okrivljenici se izriče zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja, supruga ĆS na adresi u [adresa], Ive [adresa] i na udaljenosti ne manjoj od 100 metara, u trajanju mjesec dana, a koja počinje teći po pravomoćnosti presude.

VIII. Temeljem članka 130. stavka 9. Prekršajnog zakona, u trajanje zaštitne mjere se uračunava vrijeme za koje je trajala mjera opreza zabrane približavanja, uspostavljanja ili održavanje veza sa žrtvom nasilja.

IX. Temeljem članka 50. stavka 2. Prekršajnog zakona a u svezi članka 15. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, okrivljenici se izriče zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana u trajanju 6 (šest) mjeseci. Zaštitna mjera provest će se po osobi ovlaštenoj za provođenje psihosocijalnog tretmana, po pravomoćnosti presude.

X. Temeljem članka 139. stavka 6. u svezi s člankom 138. stavkom 2. točkom 3.a.

Prekršajnog zakona, a u vezi s Rješenjem Ministarstva pravosuđa o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13.), okrivljenica se oslobađa plaćanja paušalnog troška vođenja prekršajnog postupka, u cijelosti.

Obrazloženje

1. Policijska uprava osječko-baranjska, Policijska postaja Našice, podnijela je ovom sudu optužni prijedlog klasa: 211-07/26-5/9767, Ur.broj: 511-07-29-26-1 od 22. travnja 2026., protiv imenovane okrivljenice, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.

2. Na ročištu za glavnu raspravu pred ovim sudom dana 22. svibnja 2026., okrivljenica se u očitovanju o optužbi očitovala na način da se smatra krivom za prekršaj koji joj se optužnim prijedlogom stavljaju na teret, te je u cijelosti potvrdila sadržaj optuženja. Iskazuje žaljenje zbog svega što se dogodilo i dodaje da inače nikada ne bi digla ruku na majku, ali toga dana je situacija eskalirala. Naime, toga dana je bila na pregledu kod psihologinje i tražila je majčinu i suprugovu pomoć, ali oni ju nisu shvaćali, pa je iz tog razloga vikala i psovala, i bila uznemirena, jer joj nisu vjerovali, a nju je to baš uzrujalo, sve joj se bilo skupilo. Sa suprugom se posvađala zbog kuće koju su htjeli kupiti, ali su za nju trebali prevelik kredit, pa je u svemu tome, zato prvo udarila majku, a onda i supruga. Kaje se jer je sve to gledao i njezin sin, a sada ga jako dugo nije vidjela i želi ga vidjeti. Jučer je puštena sa psihijatrije stanje joj je bolje jer redovno koristi terapiju, majka i ona se više nisu svađale, a suprug i sin su se odselili kod njegovih roditelja. Moli sud da joj ne izriče zatvorsku kaznu jer je ovo prvi puta da se tako nešto dogodilo, kaje se i obećava da se više ovakve situacije neće ponavljati, koristi terapije i bit će dobro, zahvalna je na liječničkoj pomoći koju je dobila. Suprug ju je već nekoliko puta ostavljao i odlazio iz njihove kuće, odnosno kuće njezine majke kod koje su živjeli u [adresa], tako da ovo nije prvi puta da je otišao, međutim, sada je otišao sa djetetom.

3. Imajući u vidu da se okrivljenica nalazila na liječenju te je naknadno pristupila sudu na ročište za glavnu raspravu, prije toga je sud radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja i ispitivanja u svojstvu svjedoka, izvanraspravno ispitao žrtve nasilja AS, okrivljeničinu majku i ĆS, okrivljeničinog supruga.

3.1. Nakon što je otklonila blagodat nesvjedočenja, žrtva nasilja, svjedokinja AS, okrivljeničina majka, je izjavila da od 2017. kćerka ČS i njezin suprug ĆS, te njihov sin DS žive s njom u kući na adresi u [adresa], obzirom je ona udovica. Kćerka ČS je u depresiji od kolovoza prošle godine i od tada se liječi po psihijatrici. Koliko zna, ČS i ĆS su htjeli kupiti kuću u koju bi se odselili, te su se kritične zgode 1. travnja 2026. u kasnim noćnim satima posvađali u kuhinji, pri čemu je ČS "eksplodirala" i prigovarala mu, a svemu tome su bili prisutni ona i njezin unuk, tj. njihov sin. ĆS je krenuo u sobu spavati, a ČS ga je rukama udarila s leđa, ne zna je li to bilo šakom ili dlanom, ali zna da ga je udarila. ČS je i njoj prigovarala i govorila da ju sin ne treba. U nekom trenutku joj je i rekla da je kučka, a sve zbog toga što joj je rekla da je njen otac imao drugu ženu. U svemu tome, dok je sjedila za stolom, ČS joj je u jednom trenutku udarila šamar, nakon čega je zet ĆS izašao van, a što je i ona učinila jer nije željela da se problemi nastavljaju a i mislila je da će se ČS tako smiriti. Kasnije joj se ČS ispričavala. Ne boji se svoje kćerke ČS i nema potrebe za izricanjem zabrane približavanja, ipak, ovaj događaj ju je potresao. Zna da ČS nikad ranije nije bila tako agresivna, sve dok lani nisu počeli problemi sa depresijom. Teško joj je zbog cijele ove situacije, jer zna da je ČS bolesna, isto tako, zna da je i ČS teško, ali je ona njezino dijete i ne zna što da radi. Zet ĆS je tada još nazvao njezinog sina, koji je zapravo nazvao policiju. ČS je istu noć hospitalizirana, a sutradan su njen suprug ĆS i sin DS otišli u Topolje kod njegovih roditelja. Cijeli ovaj događaj je zapravo bio kulminacija Ivaninog cjelodnevnog prigovaranja njenom suprugu.

3.1.1. Okrivljenica nije imala primjedbi na iskaz svjedokinje.

3.2. Nakon što je otklonio blagodat nesvjedočenja, svjedok ĆS, okrivljeničin suprug, navodi da je sa suprugom ČS u braku 8 godina i imaju jedno zajedničko dijete, DS u dobi 7 godina, te su živjeli u [adresa] sa punicom AS, na adresi [adresa], s kojom je ČS tijekom njihovog zajedničkog života vrlo često imala trzavice i prepirke. Dana **.**.2026. ČS i on su išli gledati kuću kod jedne žene u [adresa], u koju bi se njih troje kao obitelj preselili, međutim, kuća je cijenom bila viša od kredita koji bi on mogao dobiti, a s time supruga nije bila zadovoljna, pa mu je prigovarala. Popodne, oko 16:00 sati, dok su on i Ivanina majka sjedili u kuhinji, do njih je došla ČS i počela im oboma prigovarati, vrijeđajući ga riječima da je "gnjida", psovala mu je "jebo ti D mater, svi ste me iznevjerili, ja ću vas sve spremiti na psihijatriju, ja nisam luda". Majka ju je pokušala smiriti, a sve je to trajalo do otprilike 2 sata u noći, nisu je mogli smiriti, a svemu tome cijelo vrijeme je bio prisutan i njihov malodobni sin. ČS je u jednom trenutku udarila majci Ć šamar, na što joj je ona rekla da ju može biti sram, a prije toga je njega udarila šakom po leđima govoreći mu da je đubre, da je niži rang za nju, da je glup jer ima samo osam razreda osnovne škole. ČS je majci i psovala, prigovarala joj da je na zetovoj strani, optužujući je da ju je i ona iznevjerila. ČS je sve vrijeme bila jako uznemirena, psovala je i vrijeđala ih, pri čemu je u jednom trenu majku Ć tjerala van iz kuće. Obzirom da se ČS nije smirivala, izašao je iz kuće, a u to vrijeme je došla i policija. Sin DS je bio jako uplašen i uznemiren, tu noć nije spavao, zaspao je tek oko 5 ujutro. Supruga ČS i on imaju problema u braku od lipnja prošle godine otkada je ona pala u depresiju, jer je bilo perioda kada je ona odbijala bilo kakvu pomoć, te je često dolazilo do razmirica između njih i sve manje su se počeli slagati. Osjećao se loše zbog cijelog ovog događaja, nije mislio da bi moglo toliko eskalirati, a poslije ovog događaja je otišao kod socijalne radnice i sve ispričao. DS ima šest i pol godina i teško mu pada što ČS ne želi razgovarati s njim, jer ČS i DS kratko razgovaraju, a onda ČS traži njega i želi s njim razgovarati. Sa sinom se odselio kod njegovih roditelja, a supruge ga je strah jer mu je jednom prilikom prijetila te moli sud da joj izrekne zabranu približavanja jer ne zna što je u stanju učiniti.

3.2.1. Okrivljenica nije imala primjedbi na iskaz svjedoka.

4. Obzirom je okrivljenica priznala počinjenje prekršaja u cijelosti i njeno priznanje je sukladno iskazima žrtava nasilja te dokazima u spisu, sud je temeljem članka 171.a stavka 3. Prekršajnog zakona, proveo dokaze odlučujuće za visinu kazne i to čitanjem potvrde iz prekršajne evidencije iz koje je razvidno da ista u zadnje tri godine nije prekršajno kažnjavana, te medicinske dokumentacije na ime okrivljenice iz koje je razvidno da se ista nakon počinjenih prekršaja koji su predmet ovoga postupka liječila na Klinici za psihijatriju.

5. Temeljem ovako provedenog žurnog postupka, po ocjeni ovoga suda nedvojbeno je dokazano da je okrivljenica u nazočnosti djeteta, prema suprugu i majci, koja je osoba starije životne dobi, počinila psihičko nasilje u obitelji koje je kod žrtava prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, a potom prema istima primijenila fizičku silu uslijed koje nisu nastupile tjelesne ozljede, čime je okrivljenica postupila protivno odredbama članka 10. stavka 1. točke 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, i time počinila prekršaje iz članka 22. stavaka 3. i 5. istog Zakona.

5.1. Materijalna odredba prekršaja sadržana je u članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te ista glasi: "Nasilje u obitelji je: 1) primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, 2) tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, 3) psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, 4) ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci, 5) zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njeno dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje."

5.2. Kažnjive odredbe prekršaja sadržane su u članku 22. stavcima 3. i 5. istog Zakona, pri čemu odredba članka 22. stavak 3. glasi: "Tko u nazočnosti djeteta ili osobe sa invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.100,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.", dok odredba istog članka u stavku 5. glasi: "Ako je nasilje iz stavka 1. ovoga članka počinjeno na štetu djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi, počinitelj će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.700,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 70 dana."

6. Kako je okrivljenica svojim postupanjem kritične zgode ostvarila sva obilježja prekršaja opisanih u izreci, sud ju je za počinjene prekršaje iz članka 22. stavka 3. i stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, oglasio krivom.

6.1. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljenici za počinjene prekršaje, sud je imao u vidu zakonom predviđene prekršajnopravne sankcije te je cijenio i sve okolnosti iz članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona. Kao olakotnu okolnost sud je okrivljenici cijenio njeno izraženo žaljenje nakon počinjenih prekršaja kao i obećanje da će se ubuduće suzdržati od protupravnih ponašanja obzirom joj je sada bolje zdravstveno stanje i redovito uzima terapiju, da je ista loših imovinskih prilika obzirom je nezaposlena i nema primanja, pa bi plaćanje kazne u većem iznosu ugrozilo njenu životnu egzistenciju jer istu nije u mogućnosti podmiriti, kao i to da ista nije sklona protupravnim ponašanjima obzirom u zadnje tri godine nije prekršajno kažnjavana, dok joj je od otegotnih okolnosti sud cijenio način počinjenih prekršaja obzirom je pri počinjenju istih pokazala upornost u nasilničkom ponašanju time što je osim verbalnog uznemiravanja supruga i majke upotrijebila veći stupanj agresivnosti i primijenila fizičku silu prema oboma, kao i da je okrivljenica kao osoba odrasle životne dobi trebala biti svjesna da bilo kojim oblikom nasilničkog ponašanja pred djetetom može istom znatno naštetiti jer su djeca posebno ranjiva zbog svoje dobi, grubo ugrožavajući tako sinovu psihičku opstojnost i duševnu stabilnost, a kojemu je kao njegova majka dužna osigurati potpun i skladan razvoj njegove osobnosti, a ne ga izlagati ovakvim nasilničkim ponašanjima.

6.2. Slijedom navedenog, sud je okrivljenici za počinjene prekršaje temeljem članka 35. Prekršajnog zakona utvrdio kazne zatvora u kraćem trajanju za svaki počinjeni prekršaj, a potom joj izrekao ukupnu kaznu zatvora uz primjenu članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona, koja je jednaka zbroju pojedinačnih kazni zatvora, a potom je temeljem članka 44. Prekršajnog zakona primijenio uvjetnu osudu na način da izrečena ukupna kazna zatvora neće biti izvršena, ako okrivljenica u roku 6 (šest) mjeseci ne počini jedan ili više prekršaja za koji joj je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom. Naime, obzirom na stupanj krivnje, težinu djela i navedene olakotne i otegotne okolnosti na strani okrivljenice, po ocjeni ovoga suda u konkretnom slučaju za počinjeni prekršaj i ostvarenje svrhe kažnjavanja nije nužno izvršenje navedene kazne zatvora, već je okrivljenici, dovoljno upozorenje uz prijetnju kaznom zatvora u duljem trajanju, a koje će dovoljno utjecati na nju da ubuduće ne ponovi počinjenje prekršaja.

7. Pored izrečene prekršajnopravne sankcije okrivljenici je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja, supruga ĆS na adresi u [adresa] i na udaljenosti ne manjoj od 100 metara, u trajanju mjesec dana, kao i zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana u trajanju šest mjeseci a koje mjere počinju teći po pravomoćnosti presude.

7.1. Ovo imajući u vidu da je okrivljenica kritične zgode počinila dva kvalificirana oblika prekršaja nasilja u obitelji, kao i da je pri počinjenju prekršaja pokazala upornost u nasilničkom ponašanju pred djetetom jer je osim verbalnog uznemiravanja njenog supruga i njene majke odnosno žrtava nasilja, upotrijebila i veći stupanj agresivnosti time što je prema istima primijenila i fizičku silu, dok je suprug okrivljenice izričito zatražio izricanje zaštitne mjere zabrane približavanja jer se boji okrivljenice zbog ranijih prijetnji. Stoga, unatoč tome što se okrivljenica nakon počinjenih prekršaja koji su predmetu ovoga postupka već liječila na Klinici za psihijatriju i što je izjavila kako sada redovito uzima terapiju, imajući u vidu sve navedene okolnosti, težinu počinjenih prekršaja kao i dinamiku događaja kritične zgode i okolnosti koje su prethodile istom, po ocjeni ovoga suda ponašanje okrivljenice upućuje na opasnost da bi okrivljenica prema žrtvama mogla ponoviti nasilje u obitelji, pa je u konkretnom slučaju primjena izrečenih zaštitnih mjera nužna i razmjera težini počinjenih djela prekršaja, pri čemu će se prvenstveno zaštitnom mjerom obveznog psihosocijalnog tretmana potaknuti razvoj okrivljeničine svijesti o vlastitoj odgovornosti, društveno prihvatljivim i protupravnim ponašanjima te posljedicama istih, dok će se zajedno sa izrečenom zaštitnom mjerom zabranom približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u odnosu na supruga, ostvariti svrha primjene zaštitnih mjera, te će se otkloniti okolnosti koje omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja.

7.1.1. Kako je tijekom trajanja postupka okrivljenici bila određena mjera opreza zabrane približavanja, uspostavljanja ili održavanje veza sa žrtvom nasilja, a koja po svojem sadržaju i svrsi odgovara izrečenoj zaštitnoj mjeri, u njeno trajanje se uračunava vrijeme za koje je trajala mjera opreza.

7.2. Zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana provest će se po osobi ovlaštenoj za provođenje obveznog psihosocijalnog tretmana u skladu sa Pravilnikom o provođenju zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana (Narodne novine broj 116/148.). Sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okrivljenica je dužna postupati u skladu sa izrečenom zaštitnom mjerom, jer u suprotnom, odnosno u slučaju kršenja iste, okrivljenica čini prekršaj sukladno članku 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za koji će biti kažnjena kaznom zatvora od najmanje 10 dana.

8. Sud je okrivljenicu oslobodio plaćanja troškova vođenja prekršajnog postupka jer je okrivljenica lošeg imovinskog stanja, pa bi po ocjeni ovoga suda plaćanjem takvih troškova bila ugrožena njezina životna egzistencija.

9. Slijedom utvrđenog činjeničnog stanja odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Našicama 22. svibnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Darija Vilupek

Marija Marković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude stranke mogu uložiti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u roku 8 dana po primitku ove presude. Žalba se podnosi pisano, u dva istovjetna primjerka, putem ovoga suda, bez plaćanja sudske pristojbe.

DOSTAVITI:

1. Tužitelju

2. Okrivljenici

3. Žrtvama nasilja

4. Spis