REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-370/2026-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu po sutkinji tog suda Iris Juzbašić Gabron, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Snježane Blažina kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optužene FB, zbog kaznenog djela iz članka 117. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – dalje u tekstu: KZ), povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu (dalje u tekstu: OKDO Zagreb) broj KO-DO-1411/2025 od 29. rujna 2025., nakon održane javne rasprave 22. svibnja 2026., u prisutnosti savjetnika u OKDO Zagreb EB, optužene i branitelja po službenoj dužnosti optužene, odvjetnika Ante Blažanina, dana 22. svibnja 2026., objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Optužena FB, zvana " F", OIB: [osobni identifikacijski broj], kći CB i VB rođene E, rođena **.**.1974. u [adresa], F BiH, s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, pismena sa završenom osnovnom školom, krojačica, nezaposlena na crno, zarađuje 6 eura po satu no radi se o sezonskom poslu, bez imovine, razvedena, majke dvoje punoljetne djece, bez čina i odlikovanja, ne vodi se drugi kazneni postupak, kazneno neosuđivana,

k r i v a  j e

što je:

- 29. lipnja 2025., oko 15,30 sati, u [adresa], u nakani da tjelesno povrijedi svog oca CB, fizički ga napala na način da ga je udarila više puta u predjelu glave uslijed čega je CB zadobio krvni podljev u području desne jagodice, krvne podljeve kože čeono-sljepoočno desno i krvni podljev i razdor donje usne,

- dakle, drugog tjelesno ozlijedila, a djelo je počinjeno na štetu bliske osobe,

- čime je počinila kazneno djelo protiv života i tijela – tjelesna ozljeda – opisano po članku 117. stavak 1. i 2. KZ-a, a kažnjivo po članku 117. stavak 2. KZ-a.

II. Temeljem članka 117. stavak 2. KZ-a optužena FB se

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE.

III. Temeljem članka 56. KZ-a optuženoj se

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

te se određuje da se kazna zatvora na koju je osuđena neće izvršiti ukoliko optužena u roku od 3 (tri) godine od pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo.

IV. Temeljem članka 54. KZ-a optuženoj se u kaznu zatvora na koju je osuđena u slučaju opoziva uvjetne osude ima uračunati vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 29. lipnja 2025. do 29. rujna 2025.

V. Temeljem članka 148. stavak 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 - dalje u tekstu: ZKP) optužena se oslobađa u cijelosti plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP -a, kao i troškova postavljenog branitelja po službenoj dužnosti.

Obrazloženje

1. OKDO Zagreb podiglo je uvodno citiranu optužnicu protiv optužene zbog kaznenog djela iz članka 117. stavak 1. i 2. KZ-a.

2. Optužena pozvana da se očituje o optužbi izjavila je da se ne smatra krivom za kazneno djelo koje joj se optužnicom stavlja na teret.

3. Tijekom dokaznog postupka uz suglasnost stranaka pročitano je i pregledano: službena zabilješka o dojavi sa pripadajućim izvješćem bez obavijesti građana (list 7 spisa), medicinska dokumentacija Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba od 29. lipnja 2025. na ime CB (list 8 spisa), zapisnik o zaprimanju kaznene prijave od 29. lipnja 2025. bez onoga što prijavitelj iskazuje (list 9 – 10 spisa), kriminalističko-tehničko izvješće sa pripadajućom foto dokumentacijom ozljeda okrivljene FB i oštećenog CB (list 13 – 19 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola kod FB od 29. lipnja 2025. (list 28 spisa), medicinska dokumentacija okrivljene FB (list 29 – 30 spisa), dopisi Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Donji Grad (list 62 – 63 spisa), dokumentacija KB Dubrava na ime FB (list 65 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka ČB i TB na dokaznom ročištu na Županijskom sudu u Zagrebu od 27. kolovoza 2025. te službena bilješka Županijskog suda u Zagrebu, Odjela sudaca istrage (list 67 - 69 spisa), te sudsko- medicinski nalaz i mišljenje (list 87-88 spisa). Pročitan je i izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženu (list 133 i 135), a nakon čega je optužena iznijela svoju obranu.

4. U svojoj obrani, koju je iznijela na kraju dokaznog postupka, optužena FB navela je kako predmetno djelo nije počinila, a očeva trenutna liječnica iz PB Vrapče ju zove te ga ona jedina sada posjećuje u bolnici te ga je tako u dva navrata posjetila, no kako radi to joj je teško posjete uskladiti sa vremenom kada ga može posjetiti, a isto tako ju je prije četiri dana zvala liječnica kada se skoro otac ugušio kruhom. Otac je jako loše, isti je vezan te je na infuziji, a isti je ranije bio sklon alkoholu. Oca nije ozlijedila, isti se gubio te je istina da su inkriminiranog dana glasnije pričali, zbog čega je netko od susjeda onda i pozvao policiju, no ona ga nije ni u kojem smislu ozlijedila, jer da je onda ga sada ne bi posjećivala u bolnic i.

4.1. Na upit suda kako su mu onda nastale ozljede taj dan kao i ozljede njoj, odgovorila je da je otac pao na fotelju dok se je ona ozlijedila na poslu u kafiću gdje je tada radila na crno, a ocu čim se malo lupi sve poplavi, kao i njoj. Oca nije tukla. Inkriminirani dan u stanu su se nalazili otac, njezina sestra ČB i ona. Na upit da li je oca sestra možda ozlijedila odgovorila je da sestra inkriminirani dan oca nije tukla. Navela je kako ne pije i ne puši, a kada ju se pitalo kako to da je onda inkriminiranog dana imala 0,50 g/kg alkohola u krvi odgovorila je da taj dan nije ništa od alkohola konzumirala, već kako su bili dani Markuševca to je dan ranije s djecom nešto malo popila i to tri mala višnjevca. Zbog boravka u istražnom zatvoru izgubila je taj posao na crno, stan, ima ovrhe, a i sada radi postupka u tijeku ne može pronaći posao, a raditi mora. Voli svog oca te bi htjela da ga izvedu iz PB Vrapče, no kako je u jako lošem stanju te kako mu je potrebna stalna medicinska skrb to joj se čini da to nije moguće. Na poseban upit zastupnika optužbe rekla je da je inkriminirane zgode otac pao na jednu veću fotelju koja je bila u stanu od sestre. Ne zna kako se to dogodilo jer je sve bilo u jednom trenu, a nitko osim nje i sestre tada nije bio prisutan kada je on pao na tu fotelju, a nakon što je optuženoj radi djelomično drugačijeg iskazivanja predočena njena ranija obrana navela je kako više ne zna da li je oca odgurnula, iako je to ranije rekla, jer sve to želi zaboraviti i dosta vremena je prošlo od događaja, no istina je da je inkriminirane zgode bilo naguravanja, no zbog lijekova koje nije htio popiti te jer je htio ići van iz stana, a primila ga je agresija, s time da je često znao biti agresivan. Na licu mjesta je i policija vidjela te lijekove koje mu nisu uspjeli te zgode dati, a nakon čega se lupio. Na upit kako su rješavali očevu agresiju odgovorila je da su mu davali lijekove. Ponovila je da oca nikada nije ozlijedila kao što i nikada nije živjela s njim. Točno je da je taj dan otac nasrnuo na nju, odnosno te zgode ju je lupio u trbuh nogama, s time da je on jako jak, a što je i rekla liječnicima, te je uslijed toga zadobila i hematome na trbuhu. Navedenog dana pregledana je u KB Dubrava te se tamo žalila na bolove u trbuhu kao i na ruku i to lijevu ruku koju je ozlijedila na poslu na način da se je udarila.

5. U predmetnom postupku nije sporno da je 29. lipnja 2025. oko 15,30 sati otac optužene u stanu na adresi u [adresa] zadobio ozljede nakon prepirke s optuženom, budući da isto proizlazi iz obrane optužene, kao i iz pročitane materijalne dokumentacije, no sporno je da li je upravo optužena tom prilikom ocu nanijela ozljede koje su utvrđene po vještaku.

6. Proanaliziravši i ocijenivši sve izvedene dokaze, kako pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti te dovodeći iste u međusobnu vezu te u vezu s obranom optužene, ovaj sud je utvrdilo da je optužena počinila kazneno djelo protiv života i tijela, tjelesnu ozljedu iz članka 117. stavka 2. KZ-a, to jest da je počinila djelo upravo onako kako joj je stavljeno na teret citiranom optužnicom OKDO Zagreb.

7. Žrtva, otac optužene CB nije ispitan, obzirom se isti nalazi u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, a utvrđeno je da je hospitaliziran od srpnja 2025. jer je samoinicijativno napustio stan, a pronađen je negdje u gradu i odveden onda u PB Vrapče, s time da je i prije toga bio hospitaliziran šest mjeseci u toj bolnici.

7.1. U odnosu na utvrđivanje mogućnosti ispitivanja žrtve CB u svojstvu svjedoka, tužitelj je naveo kako je od PB Vrapče zatražena njegova medicinska dokumentacija, a iz koje proizlazi da je 15. srpnja 2025. zaprimljen na treće hospitalno liječenje, a da su okolnosti koje su prethodile toj hospitalizaciji bile da je pronađen kako dezorijentiran hoda po parkiralištu, nakon čega ga je policija dovezla u bolnicu te da je njegov psihički status pri prijemu bio da je prostorno i vremenski dezorijentiran, kao i da se radi o osobi s uznapredovanim kognitivnim poremećajem za kojeg je pokrenut postupak za lišavanje poslovne sposobnosti te da mu je misaoni tijek raspršen, a uslijed čega nije ispitan u svojstvu svjedoka.

8. Iz službene zabilješke o dojavi od 29. lipnja 2025. proizlazi kako je u 15,37 sati zaprimljena dojava da iz stana CB, na adresi u [adresa], dopire galama, a dolaskom na intervenciju zatečenu su žrtva CB, ČB i FB. Dolaskom na intervenciju policijski službenici su na CB kod sljepoočnice uočili izražene hematome, rasječenu donju usnicu i krv na noktima , dok je na optuženoj uočeno oteknuće zgloba na desnoj šaci te tragovi krvi.

9. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu utvrđeno je kod optužene inkriminiranog dana u 16,25 sati koncentracija alkohola od 0,50 g/kg.

10. Iz medicinske dokumentacije za optuženu proizlazi kako se žalila na ozljedu desne šake i bol u trbuhu.

11. Kaznu prijavu protiv optužene inkriminiranog dana u 17,40 u policijskoj postaji podnijela je ČB, sestra optužene, koja je bila s njima u stanu.

12. Na dokaznom ročištu na Županijskom sudu u Zagrebu obje sestre optužene, ČB i TB, koristile se zakonsku blagodat nesvjedočenja, odnosno nisu iskazivale o predmetnom događaju.

13. Iz nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještačenja ozljeda žrtve CB i optužene proizlazi da je CB zadobio krvni podljev u području desne jagodice, krvne podljeve kože čeono-sljepoočno desno i krvni podljev i razdor donje usne, a koja ozljeda predstavlja svaka za sebe i ukupno tjelesnu ozljedu te da je mehanizam nastanka svih ozljeda na glavi djelovanje tupe sile u vidu udaraca nekim tupo-tvrdim sredstvom, a za nastanak istih je bilo potrebno najmanje tri udarca zadanih silom slabog intenziteta. Navodi se da je jedino ozljeda u području desne jagodice mogla nastati i padom oštećenika s posljedičnim udarcem o pod ili neku prepreku u prostoru. Isto tako navedeno je da se mehanizam nastanka ozljeda oštećenika uklapa u anamnestičke podatke iz medicinske dokumentacije o višestrukim zadobivenim udarcima šakama o glavu, a navodi obrane optužene, u kojima se brani da oštećenika nije udarila već ga je rukama odgurnula od sebe, ne objašnjavaju ozljede koje su opisane u medicinskoj dokumentaciji oštećenika i prikazane u fotoelaboratu. U odnosu na optuženu je navedeno da je na fotografijama fotoelaborata vidljivo da je optužena zadobila ozljedu u vidu otoka u području desnog ručnog zgloba koja predstavlja tjelesnu ozljedu te da je ta ozljeda mogla nastati prekomjernim istezanjem u području ručnog zgloba pri odguravanju ili zadavanju udaraca šakom drugoj osobi, ili pak udarcem ručnim zglobom u neku prepreku u prostoru u dinamici fizičkog sukoba, odguravanja i slično.

14. Sud je prihvatio obranu optužene u dijelu da je inkriminiranog dana bilo sukoba i naguravanja s ocem radi ne pijenja lijekova i iz razloga jer je htio napustiti stan, da je otac sklon agresiji uslijed svog zdravstvenog stanja, da ga prisutna sestra ČB nije udarila, kao i da voli oca te da ga sada u bolnici posjećuje, dok sud nije prihvatio ostatak obrane da ga predmetne zgode nije ozlijedila na način da ga je udarala, već da su ozljede nastale padom oca na fotelju, a da je ona desnu ruku povrijedila na poslu, obzirom materijalna dokumentacija i nalaz vještaka to ne potvrđuju, to jest liječnička dokumentacija govori o ozljedi lijeve ruke kod optužene, a ne desne, kao i što vještak vrlo jasno navodi da je za nastanak svih ozljeda kod žrtve bilo potrebno najmanje tri udarca zadanih silom slabog intenziteta, dok da je samo ozljeda u području desne jagodice mogla nastati i padom s posljedičnim udaranjem u nešto, tako da obrana optužene o padu oca ne odgovora onome što se uistinu dogodilo. Optuženoj sud tako vjeruje da je pokušavala oca obuzdati uslijed njegove bolesti te da je došlo do naguravanja te da je ista teško izlazila na kraj s bolesnim dementnim pa i agresivnim ocem starosti 88 godina, no nije prihvaćena obrana da ga nije udarila više puta u predjelu glave. Optužena u stanu s ocem nije bila sama, obzirom je sestra ČB također bila prisutna, koja je uostalom i podnijela kaznenu prijavu, što ne bi učinila da se optužena samo branila od oca, tako da proizlazi da je ipak optužena očito ozlijedila oca nakon prepirke s njim, s time da je nesporno utvrđeno i da je predmetne zgode bila pod utjecajem alkohola, iako je navela da ne pije. Jednako tako prepirku su čuli i susjedi koji su obavijestili policiju, a da je optužena bila ta koja je bila napadnuta onda bi ona ili sestra ČB obavijestile policiju, no nije bilo tako, a u prilog čemu govori i ozljeda desne ruke, koju je očito zadobila udarajući oca, iako je u svojoj obrani navela da je ozljedu lijeve (iako se radi o desnoj) ruke zadobila na poslu, znači ne govori da bi joj otac ozlijedio ruku, dok je navela da je zadobila od oca udarac u trbuh uz hematome, no nikakvi hematomi medicinskom dokumentacijom kod optužene nisu utvrđeni, već se žalila samo na bol. Na kraju valja napomenuti kako činjenica da optužena voli oca i da ga sada posjećuje ne znači da ga predmetne zgode nije udarala, već govori u prilog tome da u datom trenutku je krivo postupila, očito u nedostatku samokontrole. Sud ne spori da nije lako brinuti o staroj dementnoj osobi, no to ne daje pravo nikome da nekoga udara i ovako tjelesno ozlijedi.

15. Nalaz i mišljenje liječnika vještaka u cijelosti je prihvaćen kao istinit, obzirom je dan od strane stručne osobe, nezainteresirane za ishod kaznenog postupka.

16. U potpunosti je prihvaćena i materijalna dokumentacija pročitana tijekom dokaznog postupka, obzirom ista nije ničim dovedena u pitanje.

17. Ovaj sud je tako našao nesporno utvrđenim da su se u radnjama optužene koja oca udara više puta u predio glavu stekla sva objektivna obilježja kaznenog djela tjelesne ozljede, upravo na način kako joj je to činjeničnim opisom i stavljeno na teret, zbog čega ju je ovaj sud i oglasio krivom, a optužena je postupala s oblikom krivnje koji se naziva izravna namjera, što znači da je bi la svjesna svoga djela (svjesna da će udaranjem u glavu ozlijediti žrtvu), te je htjela radnju počinjenja istog (želeći predmetnog ozlijediti). Naime, sama optužena je, s obzirom na svoju životnu dob i životno iskustvo morala biti svjesna do čega dovodi udaranje u vitalni dio tijela te je upravo optužena i postupala s namjerom da ozlijedi oca te je isto i željela učiniti, bez obzira na okolnosti, a u čemu je i uspjela, obzirom na utvrđene ozljede.

18. Svijest o protupravnosti u vrijeme počinjenja djela nije dovedena u pitanje, a tijekom dokaznog postupka se nisu pojavile okolnosti koje bi upućivale na sumnju u ubrojivost optužene, zbog čega je sud utvrdio da je optužena upravo svojim ponašanjem ostvarila sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela iz članka 117. stavak 2. KZ-a na štetu svoga oca.

19. Prilikom odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne, te je u odnosu na optuženu ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti.

20. Olakotnim je optuženoj cijenjena kaznena neosuđivanost i korektno držanje pred sudom, dok je otegotnim cijenjena prekršajna osuđivanost 2024. radi prekršaja vezanog za remećenje javnog reda i mira.

21. Odlučujući o vrsti i visini kazne, sud je uzeo u obzir i zapriječenu kaznu za kazneno djelo iz članka 117. stavak 2. KZ-a, pri čemu je posebno cijenjeno postupanje optužene, odnosno da je ista kazneno djelo počinila s najtežim stupnjem krivnje – izravnom namjerom, koja iako je sastavni element kaznenog djela ima biti uzeta u obzir prilikom odluke suda o kazni. Isto tako uzete su u obzir i pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, a to je prethodni sukob s bolesnim ocem, što sud obzirom na sve utvrđeno može razumjeti, međutim isto ju nikako ne opravdava u počinjenju djela, no ima biti cijenjeno prilikom odluke o kazni.

21.1. Stoga je sud, odlučujući o vrsti i visini kazne, a cijeneći sve prethodno izložene okolnosti, kako one koje se tiču osobe počinitelja, tako i one koje se tiču počinjenja djela i okolnosti pod kojima je djelo počinjeno, optuženu osudio na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, ali je potom optuženoj izrekao uvjetnu osudu na način da se kazna zatvora na koju je osuđena neće izvršiti ako u roku od tri godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Sud je pri tome vodio računa da je optužena kazneno neosuđivana osoba što ukazuje kako je njezin dosadašnji život skoro skroz (osim spomenute prekršajne osude) bio usklađen s pozitivnopravnim propisima i općeprihvaćenim normama ponašanja, tako da se ovo djelo može smatrati izoliranim incidentom u njezinom životu, slijedom čega je ocjena suda da kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, koja je dovoljna i primjerena svim okolnostima počinjenja djela nije potrebno neposredno i izvršiti, jer će već i uvjetna osuda postići svrhu kažnjavanja, zbog čega ju je i izrekao optuženo j. Također će optuženoj ovakvom kaznom biti omogućeno da pokaže da je shvati la ozbiljnost i nedopuštenost opisanog načina postupanja te da svoje nezadovoljstvo nepovoljnim životnim situacijama u kojima se nađe ne može rješavati ispoljavanjem nasilja , bez obzira na probleme s kojima se susretne. Naime, sud smatra da se i uvjetnom osudom može ostvariti svrha specijalne prevencije te utjecati i u smislu generalne prevencije na ostale, potencijalne počinitelje kaznenih djela, te da će ovakvom kaznom biti izražena društvena osuda za počinjeno djelo i jačat će se povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, te će se i jačati svijest optužene, ali i ostalih potencijalnih počinitelja da ne čine nova kaznena djela jer će ovakvom kaznom biti ojačana svijest o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela, ali i o pravednosti kažnjavanja. Odlučujući o duljini roka kušnje, sud je imao na umu sve već ranije navedene okolnosti na strani optužene, ali i okolnosti vezane uz samo djelo i njegovo počinjenje, odnosno svijest i volju optužene da postupa protivno zakonu, neovisno o pobudama koje su na nju u tom trenutku utjecale. Stoga sud smatra da je spomenuti rok kušnje, što u konkretnom slučaju znači da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ukoliko u tom roku optužena ne počini novo kazneno djelo, upravo primjeren i dostatan za ispunjenje svoje svrhe, a u tom roku provjeravanja pod prijetnjom izvršenja kazne isto j će ostati mogućnost da pokaže da je izrečena uvjetna osuda na nju doista i utjecala u smislu specijalne prevencije te će imati priliku pokazati da ovakvo postupanje nije usvojila kao uobičajeni obrazac ponašanja, već da se radilo o izoliranom nasilnom ekscesu, te će ujedno imati mogućnost opravdati ocjenu suda da i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela jer će joj se u protivnom uvjetna osuda opozvati i kazna zatvora na koju je osuđena izvršiti.

22. Temeljem članka 54. KZ-a optuženoj se u kaznu zatvora u slučaju opoziva uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 29. lipnja 2025. do 29. rujna 2025.

23. Iako je optužena proglašena krivom zbog počinjenja kaznenog djela, sud ju je temeljem zakonske odredbe članka 148. stavak 6. ZKP-a u cijelosti oslobodio dužnosti naknade troškova ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP-a, kao i troškova branitelja po službenoj dužnosti, obzirom je ista nezaposlena i bez imovine, odnosno samo sezonski radi na crno, te je stoga ocjena suda da nije u mogućnosti podmiriti trošak postupka bez opasnosti po svoje uzdržavanje.

U Zagrebu 22. svibnja 2026.

Sutkinja:

Iris Juzbašić Gabron

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud kao drugostupanjski sud.

DNA:

1. OKDO Zagreb na broj KO-DO-1411/2025

2. optuženoj FB, [adresa]

3. branitelju po službenoj dužnosti, odvjetniku Anti Blažaninu

3. oštećenom CB, [adresa] - nakon pravomoćnosti