Republika Hrvatska

Općinski sud u Đakovu - Stalna služba u Našicama

Trg dr. F. Tuđmana 14

31500 Našice

Posl. broj: P-440/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Đakovu, Stalna služba u Našicama, po sucu Dariu Ručeviću kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice LJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Miroslavu Strelecu, odvjetniku iz Našica, protiv I. tuženika ZJ, [adresa], sada nepoznato boravišta i prebivališta i II. tuženika BJ, [adresa], sada nepoznato boravišta i prebivališta, oboje zastupanih po privremenoj zastupnici Renati Horvatin, odvjetnici iz Našica, radi utvrđenja vlasništva nekretnina, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 23. travnja 2026. godine u prisutnosti punomoćnika tužiteljice, a u odsutnosti privremene zastupnice tuženika, na ročištu dana 22. svibnja 2026. godine objavio je i

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužiteljica LJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], vlasnica nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] Kukljaš oranica površine 4305 m2, što je privremena zastupnica odvjetnica Renata Horvatin u ime tuženika ZJ i ZJ BJ dužna priznati i trpjeti brisanje vlasništva tuženika u zemljišnoj knjizi uz istodobni upis toga vlasništva u korist tužitelja, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj navodi da na nekretninama upisanim u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] Kukljaš oranica površine 4305 m2 upisano je suvlasništvo tuženika u različitim omjerima. U postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] 2004. godine nova čestica 1324 formirana je od stare čestice broj 845/1. Staru česticu 845/1 prvotni tužitelj je naslijedio od oca ĆJ i nakon ostavinske rasprave upisao ju u svoj PL 1587 k. o. [katastarska općina]. Otac je česticu broj 845/1 u cijelosti stekao u faktičnoj diobi obitelji ĆJ 1952. godine. Od dana nasljeđivanja 1998. godine pa do danas tužitelja i prednika nikada nitko nije smetao u posjedu niti je polagao bilo kakvo pravo na istu. Tužitelj ima pravni interes srediti vlasništvo svojih nekretnina na kojima su tuženici samo formalno upisani kao suvlasnici dok u stvarnosti te nekretnine u naravi mirno putem prednika u cijelosti posjeduje tužitelj od 1998. godine. U postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] 2004. na izlaganje bio je pozvan tužitelj ali z.k. odjel suda uz prisustvo z.k. suca nije mu upisao vlasništvo iako je tužitelj imao posjedovni list 1587 u kojemu je bio upisan posjed stare čestice 845/1 na imenu tužitelja zbog čega je temeljem članka 184. st. 2. ZZK-a imao pravo na upis vlasništva. Iz svih navedenih razloga tužitelj prema tuženicima postavlja tužbeni zahtjev da mu sud utvrdi vlasništvo dosjelošću na novoj čestici 1324 jer ispunjava zakonske uvjete iz članka 159. st. 2. ZV/96. da mu sud utvrdi vlasništvo dosjelošću.

2. S obzirom da je tužitelj NJ tijekom postupka preminuo, određen je prekid parničkog postupka zbog smrti tužitelja na temelju rješenja Općinskog suda u Đakovu, Stalne službe u Našicama broj: P-755/2023-13 od 25. rujna 2025. Na temelju rješenja Općinskog suda u Đakovu, Stalne službe u Našicama broj: P-755/2023-16 od 24. studenog 2025. ovaj postupak je nastavljen s nasljednicom tužitelja i to suprugom LJ.

3. Rješenjem suda poslovni broj P-755/2023-4 od 29. rujna 2023. tuženicima ŠJ iz [adresa] i BJ iz [adresa] postavljen je privremeni zastupnik u osobi Renati Horvatin, odvjetnici iz Našica, u ovom postupku, budući da su navedeni tuženici sada nepoznatog boravišta i prebivališta.

4. Privremeni zastupnik u svome odgovoru na tužbu opreza radi osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, no, ne protivi se izvođenju dokaza predloženih po tužitelju.

5. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Izvadak iz BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 6 spisa), Zapisnik broj: Z-656/2024/1241 od 28. ožujka 2006. (list 4-5 spisa), Posjedovni list 1587 (list 7 spisa ,saslušani su svjedoci IJ (list 92 spisa) i svjedok AJ (list 92 spisa) te je izveden dokaz saslušanjem tužiteljice LJ (list 91 spisa).

6. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03, 84/08, 123/08, 57/11,148/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22. i 114/22., 155/23, 146/25, dalje u tekstu: ZPP) ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev osnovan.

7. Predmet spora je utvrđenje da li je i po kojoj osnovi tužitelj stekao vlasništvo nekretnina označenih tužbom.

8. Sporno je osnova tužbenog zahtjeva odnosno da li su ispunjene pretpostavke da tužitelj stekne pravo vlasništva nad nekretninama koje su predmetom tužbe putem dosjelosti.

9. Saslušana na glavnoj raspravi, tužiteljica LJ navodi da se sjeća po obiteljskim pričama točnije od svojeg svekra, da je ona i njeni preci stekli vlasništvo nekretnina od svekrove majke. Sjeća se datuma da joj je svekar rođen 1920. godine. Ističe da su tuženici od njezinog svekrovog tate braća. Od tada njezini pravni prednici, a sada i ona, uživa predmetnu nekretninu u cijelosti, te joj do danas nitko nije osporavao vlasništvo predmetne nekretnine. Ističe da ona i njezina obitelj obrađuju predmetnu nekretninu, te da ista nije u zakupu. Ističe da 2004. godine kada je bilo preoblikovanje zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], nisu uspjeli srediti zemljišnoknjižno stanje jer svekar nije bio živ, a njezin suprug nije raspolagao ispravama o pokojnim tuženicima i drugom materijalnom dokumentacijom koja je tada bila potrebna za usklađenje.

10. Svjedok IJ ističe da mu je poznato o kojim je nekretninama riječ jer u neposrednoj blizini nalazi se i njegova nekretnina. Ističe da tužiteljica odnosno, njen pokojni suprug i ostali preci obrađuju predmetnu nekretninu dugi niz godina, odnosno, svjedok ističe da on sada ima 80 godina, te da oduvijek tužiteljica i njezini pravni prethodnici su uživali predmetnu nekretninu. Ističe da je predmetnu nekretninu tužiteljičin pokojni suprug naslijedio od svojeg oca, a on od svoje daljnje rodbine. Ističe da nitko nikada nije osporavao pravo vlasništva niti posjed nekretnine. Navodi da osobno nikada nije vidio tuženike, ali mu je poznato po pričama da su u ono doba tuženici napustili [adresa] i po pričama mještana odselili u Australiju. Ističe da je to bilo prije više od 70 godina.

11. Svjedok AJ ističe da mu je poznato o kojoj nekretnini je riječ jer u neposrednoj blizini njegov sada već pokojni punac i šogor imaju u vlasništvu nekretninu, te mu je poznato da je tužiteljičin pokojni suprug ondje često prolazio jer je obrađivao nekretninu koja je predmet ove tužbe. Zna po priči sada pok. JJ kako mu je često govorio da je to "Vinićeva zemlja", te kako se pok. NJ ponosio tom nekretninom jer ona je predstavljala njegovu djedovinu. Ističe da za tuženike je čuo, ali ih nikada nije vidio, jer ti ljudi su odavno umrli, te ne zna ni gdje su se nalazili za života. Ističe da za cijelo ovo razdoblje otkako je rođen prije 73 godine, nitko nikada nije osporavao niti vlasništvo niti posjed nekretnina pok. JJ, a sada njegove supruge. Ističe da tužiteljica zajedno sa svojom obitelji obrađuje predmetnu nekretninu, odnosno, bavi se poljoprivredom.

12. Uvidom u Izvadak iz BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 6 spisa) utvrđeno je da su na čestici broj 1324 kao suvlasnici upisani tuženici i tužitelj i to tuženik ŠJ u 4/20 suvlasničkog dijela, OJ u 12/20 suvlasničkog dijela i NJ u 4/20 suvlasničkog dijela.

13. Uvidom u Zapisnik broj: Z-656/2024/1241 od 28. ožujka 2006. (list 4-5 spisa) utvrđeno je čestica 1324 KUKLAJŠ 4305m2, ORANICA 4305m2 identična sa česticom stare oznake 845/1 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]. Čitanjem zapisnika utvrđeno je da NJ nije dostavio isprave potrebne za upis prava vlasništva.

14. Uvidom u posjedovni list 1587 (list 7 spisa) od dana 8. siječnja 2003. utvrđeno je da je kao posjednik upisan LJZ iz [adresa] upisan ostalih čestica, na čestici 845/1.

15. Prije svega valja navesti da je mjerodavno pravo za rješenje konkretnog pravnog odnosa sadržano je u odredbi iz čl. 388. st. 2. i 3. („Narodne novine“ broj:

91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014, 52/2025, dalje u tekstu: ZVDSP). Prema odredbi iz čl. 388. st. 2. ZVDSP stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, dok je odredbom st. 3. propisano da rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

16. Polazeći od toga da iz iskaza tužiteljice proizlazi da je tužiteljica u posjedu nekretnina, putem svojeg pokojnog supruga a on je bio u posjedu preko svojeg oca koji je rođen 1920. godine, te polazeći od iskaza svjedoka IJ koji je naveo kako sada ima 80 godina te da su oduvijek tužiteljica i njezini prednici uživali utuženu nekretninu, polazeći od citirane odredbe iz čl. 338. st. 2. ZVDSP, na ovaj sporni odnos primjenjuju se odredbe mjerodavnog prava koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tih odnosa, dakle pravna pravila OGZ koja se primjenjuju na temelju čl. 4. Zakona o nevažnosti propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ", broj 86/46).

17. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevao se zakonit, pošten i istinit posjed, s time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 20 godina (''izvanredna'' dosjelost) nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja. Stjecanje vlasništva dosjelošću bilo je propisano i u odredbama čl. 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN broj 53/91) te je i sada propisano u čl. 159. ZVDSP- a.

18. Uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću određuju pravila OGZ-a u paragrafima 1460 - 1477 po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464. OGZ-a), da mora biti pošten (paragraf 1463 i 326 OGZ-a) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461. OGZ-a) time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477. OGZ-a). Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468 OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472 OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 OGZ-a pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje. Nepošteni posjednik jest onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje.

19. Prema odredbi članka 28 stavka 2 ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, a odredbom stavka 4 istog članka je propisano da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi članka 72 stavka 2 ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati, da stvar koju posjeduje nije njegova.

20. Nadalje, trenutno važećom odredbom čl. 159. ZVDSP, propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

21. Nadalje, odredbom čl. 160. st. 2. ZVDSP-a je propisano da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

22. Odredbom članka 18. st. 1., 2., 3. i 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

23. Dosjelost je originarni način stjecanja prava vlasništva, jer pravni učinci nastupaju ipso iure, kada su ispunjene sve pretpostavke za dosjelost. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da je za stjecanje vlasništva dosjelošću potreban zakonit, istinit i pošten posjed nekretnine (redovna dosjelost) ili barem pošten posjed nekretnine (izvanredna dosjelost). Dakle, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ te odredbama ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

25. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima svjedoka kao uvjerljivim, životnim i logičnim, a isti su suglasni i podudaraju se s drugim dokazima izvedenim u ovom postupku. Saslušani svjedoci suglasno iskazuju da predmetnu nekretninu obrađuje sada tužiteljica, prije nje njezin pokojni suprug. Nadalje, svjedoci suglasno iskazuju da je tužiteljičin svekar naslijedio u posjedovanju iza svoje pokojne majke a da su tuženici, braća oca tužiteljičinog svekra.

26. Iz ovako reproduciranih i ocjenjenih dokaza sud je nedvojbeno utvrdio da u konkretnom slučaju se tužiteljica nalazi u samostalnom posjedu nekretnine osobno i putem prednika neprekidno više od zasigurno 40 godina a čiji posjed nekretnina nije stečen silom, prijevarom niti zlouporabom povjerenja, a kada su ga stekli nisu znali niti su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed, to su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću, stoga je sud pravnog shvaćanja da su tužitelj stekao pravo vlasništva predmetnih nekretnina dosjelošću. Pretpostavka o savjesnosti (poštenju) posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova. Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora. Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari nužno je da samostalni posjed te stvari traje zakonom određeno vrijeme. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičku vlast ne izvršava time ničiju tuđu, „višu“ posrednu vlast (vlasnički posjed).

27. Pored navedenog, tijekom ovog postupka, sud nije utvrdio da se radi o nepoštenom posjedu, a kako se poštenje predmnijeva isti je onda i pošten.

28. Slijedom navedenog, sud smatra da je tužiteljica stekla vlasništvo predmetne nekretnine izvanrednom dosjelošću, temeljem neprekidnog samostalnog posjedovanja nje osobno i njezinih pravnih prednika pa sve do danas, sukladno čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, radi čega je odlučeno kao u izreci presude.

29. Tužitelj nije tražio da mu se dosudi trošak ovog postupka pa sud o tome nije odlučivao.

Našice, dana 22. svibnja 2026.

SUDAC

Dario Ručević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi ovome sudu, a o istoj odlučuje nadležan županijski sud.

DNA:

1. Pun. tužiteljice

2. Privremenoj zastupnici I i II tuženika