REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj: P-154/2023-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću po sucu Janu Malovcu, u parničnom predmetu tužitelja 1. PC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. MC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupani po punomoćniku Anti Blažaninu, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika 1. EC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. TC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. EC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. JC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po Branku Kostiću, odvjetniku u Zagrebu, Domobranska 27, radi utvrđenja prava vlasništva, 22. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e:

I. Utvrđuje se da su tužitelji 1. PC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. MC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svaki u ½ dijela, vlasnici nekretnina upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica], livada Pod Markovim brdom površine 3618 m2, k. č. br. [katastarska čestica]/2P182, livada Pod Markovim brdom površine 1489 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Guvno kod kuće površine 1698 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica livada Guvno kod kuće površine 65 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Vrt kod kuće površine 230 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Vrt kod kuće površine 129 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Njivica površine 1147 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Njivica površine 1126 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Njivica površine 252 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Njivica površine 281 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Dol površine 1068 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Dol površine 3050 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Gromača površine 453 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Rastić površine 878 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Rastić površine 1647 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Karakaša površine 1036 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Preklanci površine 2733 m2, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak Preklanci površine 1072 m2, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak Preklanci površine 712 m2, k. č. br. [katastarska čestica], neplodno nepozn. Dvorište površine 2241 m2, k. č. br. [katastarska čestica], neplodno nepozn. Kuća br. 21 i dv. površine 173 m2, k. č. br. [katastarska čestica], voćnjak Dol površine 1525 m2, k. č. br. [katastarska čestica] voćnjak Dv. I ruševina površine 457 m2, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak Gaj površine 2367 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Balačka površine 2000 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Balačka površine 3643 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Balačka površine 3143 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Priko njiva površine 1841 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Priko njiva površine 1777 m2, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak Ledinak površine 6510 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada površine 3597 m2 i oranica površine 1597 m2 Rastovac ukupne površine 5194 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Draga površine 1309 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Draga površine 2647 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Draga površine 1342 m2, k. č. br. [katastarska čestica]/7P182, pašnjak Draga površine 12588 m2, k. č. br. [katastarska čestica]/9P182, pašnjak Brdo Balačevo površine 14387 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Korito površine 5564 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Korito površine 2302 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Golubnjača površine 2615 m2, k. č. br. [katastarska čestica], šuma površine 2316 m2 i pašnjak površine 5755 m2 Golubnjača ukupne površine 8071 m2, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak Korito površine 7326 m2, k. č. br. [katastarska čestica]/P182, pašnjak Jasikovača površine 223 m2, k. č. br. [katastarska čestica], šuma Poljice površine 2136 m2, k. č. br. [katastarska čestica]/P182, pašnjak Poljice površine 8941 m2, k. č. br. [katastarska čestica]/P182, pašnjak Poljice površine 43566 m2, k. č. br. [katastarska čestica]/P182, pašnjak Venac površine 4676 m2, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak Poljana površine 5212 m2, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak Poljana površine 2057 m2, k. č. br. [katastarska čestica]/P182, pašnjak Poljana površine 1021 m2, k. č. br. [katastarska čestica], neplodno nepozn. Put kod kuće površine 122 m2, što su tuženici 1. – 4. dužni priznati te trpjeti da tužitelji temeljem ove presude, a nakon njene pravomoćnosti zatraže upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika.

II. Nalaže se tuženicima 1. EC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. TC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. EC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. JC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužiteljima 1. PC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. MC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak postupka u iznosu od 562,50 EUR (slovima: petsto šezdeset dva eura i pedeset centi) sa pripadajućom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećano za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška.

Obrazloženje

1. Tužitelj su u tužbi (str. 1-4 spisa) naveli da su osobno i putem svojih prednika mirni, pošteni i nesmetani posjednici, i to više od 30 godina, nekretnina pobliže nabrojanih u izreci presude koje su sada u suvlasništvu tužitelja i tuženih. Tuženici su tek Rješenjem o nasljeđivanju iz 2022. godine stekli vlasništvo navedenih nekretnina, s tim da prije toga nisu bili naznačeni kao vlasnici, niti su ikada bili posjednici. Tužitelji smatraju da su oni dosjelošću stekli pravo vlasništva predmetnih dijelova nekretnina, a kako nemaju drugi način za ostvariti svoje pravo, podnijeli su tužbu u ovom predmetu tražeći upis svog prava vlasništva.

2. U odgovoru na tužbu tuženici se u cijelosti protive tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu, kao neosnovanima. Ne osporavaju da su i tužitelji i tuženici upisani kao suvlasnici predmetnih nekretnina temeljem Rješenja o nasljeđivanju iz 2022., ali spore da bi tužitelji bili isključivi vlasnici jer, kao što i tuženici prije tog Rješenja nisu bili uknjiženi kao vlasnici, nisu bili niti tužitelji. Tuženi smatraju kako tužitelj i njihovi prednici nisu bili mirni, pošteni i nesmetani posjednici više od trideset godina s obzirom da nisu imali niti jednog razloga misliti da su oni jedini vlasnici navedenih nekretnina, pri tom ističući da za vrijeme Domovinskog rata nisu mogli niti posjedovati navedene nekretnine jer su iste bile nedostupne i tužiteljima i tuženicima. Tvrde da su pronašli Rješenje o nasljeđivanju iz 1982. kojim su navedene nekretnine već raspoređene između nasljednika pok. ZC te da je upravo to Rješenje dokaz da još tada nije postojao pravni temelj na osnovu kojega bi samo tužitelji i njihova prednica bili isključivi vlasnici. Dodatno ističu da je upravo njihov pokojni otac, odnosno sin pokojnog ZC, plaćao porez na navedene nekretnine i vodio evidenciju o troškovima vezanim za predmetne nekretnine te se upravo iz tog razloga nisu odrekli vlasništva prilikom ostavinskog postupka iz 2022., dok su se drugi nasljednici na nagovor tužitelja odrekli.

3. U nastavku postupka stranke su ostale pri ranijim navodima.

4. Među strankama nije sporno da su predmetne nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tužitelja MC u 18/84 dijela, tužitelja PC u 54/84 dijela, tuženice RC u 3/84 dijela, tuženice EC u 3/84 dijela, tuženice TC u 3/84 dijela i tuženika JC u 3/84 dijela.

5. Sporno je međutim da li su tuženici zapravo suvlasnici spornih čestica ili su one u cijelosti u vlasništvu tužitelja.

6. Kako je iz tužbe razvidno da se ista temelji na stjecanju nekretnine dosjelošću, neprekidnim poštenim posjedom tužitelja i njihovih pravnih prednika tijekom dugogodišnjeg perioda, provedeni su svi predloženi dokazi na okolnosti vezane uz stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

7. Stoga su provedeni dokazi saslušanjem svjedoka BC (str. 48 spisa) i AC (str. 49 spisa), tužitelja PC (str. 50 spisa) i MC (str. 50-51 spisa) te tuženika TC (str. 51 spisa) i JC (str. 51-52 spisa) te su pročitane dostavljene isprave: Rješenje Općinskog suda u Gospiću, Zemljišnoknjižnog odjela u Korenici, posl. broj: ZP-333/2022 od 30.03.2022. (str. 6-8 spisa), Rješenje o nasljeđivanju doneseno od strane Javnog bilježnika Milice Kolar iz Korenice, posl. broj: O-384/2021, UPP/OS-82/2021 od 22.02.2022. (str. 9-11 spisa), Rješenje o nasljeđivanju općinskog suda u Titovoj Korenici posl. broj: O-60/72- 13 od 26. veljače 1982. (str. 27-28 spisa), uplatnice i porezna rješenja (str. 29-37 spisa) i rukom napisana evidencija o troškovima (str. 38 spisa).

8. Analizom provedenih dokaza sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

9. Tužitelji temelje svoj tužbeni zahtjev na svom stjecanju predmetnih nekretnina dosjelošću, samostalnim i poštenim posjedom istih, kako svojim posjedom tako i svojih pravnih prednika.

10. Čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14., u nastavku teksta: ZV) propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

11. Obzirom da tužitelji temelje svoje pravo na nasljeđivanju LC, kojoj je otac, nakon svoje smrti 1971. godine, ostavio na uživanje navedene nekretnine, uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću treba razmotriti i ocijeniti najprije prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika koji su na području Hrvatske i Slavonije stupili na snagu 1. svibnja 1853. (u nastavku teksta: OGZ) koja su se primjenjivala do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ br. 53/91., 92/94., u nastavku teksta: ZOVO), koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., zatim po odredbama ZOVO i konačno po sada važećim odredbama ZV-a.

12. Uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću određuju pravila OGZ u paragrafima 1460. – 1477. po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određeno zakonom. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464. OGZ), da mora biti pošten (paragraf 1463. i 326. OGZ) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461. OGZ) time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477. OGZ).

13. Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468. OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472. OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina.

14. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326. OGZ pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje. Nepošteni posjednik jest onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje.

15. Prema odredbi čl. 28. st. 2. ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Odredbom st. 4. istog čl. propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi čl. 72. st. 2. ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

16. Konačno, odredbom čl. 159. st. 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz st. 2. i 3. istog članka.

17. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je sukladno čl. 18. st. 3. ZV-a pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Prema tome, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ, ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

18. U ovoj parnici je pitanje poštenja (savjesnosti) posjeda temeljno pitanje odlučno za ocjenu jesu li tužitelji dosjelošću stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine .

19. Analizom provedenih dokaza sud je ocijenio da su tužitelji u dovoljnoj mjeri učinili vjerojatnim svoje i poštenje svoje pravne prednice da bi se prihvatio tužbeni zahtjev i utvrdilo stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

20. Iz iskaza oba saslušana svjedoka BC (str. 48 spisa) i AC (str. 49 spisa) utvrđeno je kako je nakon smrti djeda parničnih stranaka jedino njegova kćer LC, majka tužitelja, ostala na toj zemlji i nastavila ju obrađivati. Nakon njene smrti 1993. i završetka ratnih zbivanja, zemlju je nastavio obrađivati tužitelj 1. PC, kojem je povremeno u tome pomagao tužitelj 2. MC. Oba svjedoka su navela kako nemaju neposrednih saznanja o podjeli imovine unutar obitelji stranaka te saznanja koja imaju o podjeli crpe iz seoskih priča u vrijeme nakon Lukine smrti (djeda stranaka) u kojem je majci tužitelja po dogovoru s ostalom Lukinom djecom, ostala zemlja jer je ona jedina i ostala na spornoj zemlji, dok su se sva ostala djeca ranije školovala i odselila.

21. Takve iskaze svjedoka sud je prihvatio jer ih posredno potvrđuju dostavljena sudska rješenja.

22. Naime, kako je utvrđeno iz Rješenja Općinskog suda u Gospiću, Zemljišnoknjižnog odjela u Korenici, posl. broj: ZP-333/2022 od 30.03.2022. (str. 6-8 spisa), usprkos postojanju ranijeg Rješenja o nasljeđivanju općinskog suda u Titovoj Korenici posl. broj: O-60/72-13 od 26. veljače 1982. (str. 27-28 spisa) donesenog povodom smrti ZC (djeda parničnih stranaka), isto nikad nije provedeno u zemljišnoj knjizi, već je tek po provedbi Rješenja o nasljeđivanju doneseno od strane Javnog bilježnika Milice Kolar iz Korenice, posl. broj: O-384/2021, UPP/OS-82/2021 od 22.02.2022. (str. 9-11 spisa) brisan upis prava vlasništva pok. ZC , i to 2022. godine.

23. Na stvarno postojanje dogovora između djece pok. ZC, na način da bi majci tužitelja LC ostala zemlja upućuje samo rješenje o nasljeđivanju doneseno od strane Javnog bilježnika Milice Kolar iz Korenice, posl. broj: O-384/2021, UPP/OS-82/2021 od 22.02.2022. (str. 9-11 spisa), obzirom su u istom svi nasljednici, osim nasljednika pok. OC, ovdje tuženika, ustupili svoje nasljedne dijelove tužiteljima, iz čega proizlazi vjerojatnost da je takav dogovor stvarno postojao i da su bili upoznati s istim jer bi inače tražili utvrđenje njihova dijela prava nasljedstva.

24. Ovo posebno jer su ranijim rješenjem o nasljeđivanju općinskog suda u Titovoj Korenici posl. broj: O-60/72-13 od 26. veljače 1982. (str. 27-28 spisa) sva djeca pok. ZC bili određeni nasljednicima u jednakim dijelovima, ali se očito nitko od preostalih desetero djece nije u stvarnosti prihvatio tog nasljedstva, niti ga je smatrao svojim.

25. Ovo je u skladu sa povijesnim načinom prenošenja nasljedstva na području Like i primorskih krajeva, u kojima bi jedno od djece ostalo sa roditeljima na zemlji i „dohranilo“ ih do smrti, za što bi zauzvrat to dijete dobilo zemlju na kojoj su živjeli i od koje su živjeli roditelji.

26. Kako u postupku u kojem je doneseno rješenje o nasljeđivanju doneseno od strane Javnog bilježnika Milice Kolar iz Korenice, posl. broj: O-384/2021, UPP/OS- 82/2021 od 22.02.2022. (str. 9-11 spisa) nijedna od stranaka koje se pojavljuju i u ovom postupku uopće u tom trenutku očito nije bila svjesna postojanja rješenja o nasljeđivanju općinskog suda u Titovoj Korenici posl. broj: O-60/72-13 od 26. veljače 1982. (str. 27-28 spisa), obzirom ga u tom postupku očito nitko nije spomenuo, jer bi javni bilježnik u suprotnom obustavio ostavinski postupak ili uputio stranke u parnicu, jasno je da sada živuće stranke nisu u tom trenutku niti bili svjesni ranijeg rješenja o nasljeđivanju, već su se vodili ranijim usmenim dogovorima.

27. Sve to upućuje da su svjedoci istinito iskazali o svojim saznanjima i korištenju zemlje od strane tužitelja, kao i da su iskazi tužitelja PC (str. 50 spisa) i MC (str. 50-51 spisa) točni po pitanju dogovora između djece pok. ZC, na način da bi prepustili zemlju njihovoj majci LC.

28. Sam osnov iz kojeg bi se utvrdio zakoniti i istiniti posjed za potrebe utvrđivanja dosjelosti je nemoguće utvrditi jer je riječ o usmenom dogovoru, a svi njegovi članovi su mrtvi, ali navedene okolnosti upućuju da je do takvog dogovora uistinu došlo, slijedom čega je utvrđeno poštenje posjeda tužitelja i njihove majke u periodu od smrti pok. ZC 1971. do donošenja rješenja o nasljeđivanju od strane Javnog bilježnika Milice Kolar iz Korenice, posl. broj: O-384/2021, UPP/OS-82/2021 od 22.02.2022. (str. 9-11 spisa) koje u svojoj suštini ispunjava rečene uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću a koje se odnose na poštenje posjednika.

29. Iskazi tuženika TC (str. 51 spisa) i JC (str. 51 -52 spisa), mada suprotni iskazima saslušanih svjedoka i tužitelja, ne upućuju da dogovor između djece pok. ZC ne bi postojao jer po njihovim navodima nemaju informacija o takvom dogovoru, ali što samo po sebi ne znači da do takvog dogovora nije došlo. Iz njihova iskaza je utvrđeno kako je njihov otac OC nakon smrti ZC dolazio povremeno u posjetu rodnom kraju, ali to nije neuobičajeno ponašanje unutar obitelji i nije samo po sebi vezano uz materijalne interese. Povremeni dolasci OC su potvrđeni i od strane tužitelja i saslušanih svjedoka, sve do nakon završetka rata, nakon čega je prestao dolaziti, što dodatno upućuje na istinitost iskaza svjedoka, koji su u tom pogledu suglasni sa iskazima tuženika.

30. Glede dostavljenih uplatnica i poreznih rješenja (str. 29-37 spisa), riječ je o uplatnicama za period od 1983. do 1985. godine te takve uplatnice ne upućuju na redovito podmirivanje poreznih troškova od strane oca tuženika. Nije neuobičajeno zamoliti rodbinu za pomoć u podmirivanju troškova, a iz dostavljenih uplatnica ne proizlazi da je takvih zahtjeva ili uplata bilo izvan navedenih godina što ne upućuje na takvu redovitost plaćanja o kojoj govore tuženici kada su u svom iskazu spominjali očevo podmirivanje poreznih obveza za sporne nekretnine, posebno jer je ZC umro 1971. a majka tužitelja 1993. te u spisu nema informacija o podmirivanju istih obaveza tijekom ostalih godina.

31. Rukom napisana evidencija o troškovima (str. 38 spisa) upućuje da je HC potencijalno uložio određena sredstva u sporne nekretnine ali je iz iste nemoguće utvrditi da li je do tih plaćanja uistinu i došlo, kao niti utvrditi istinitost samog popisa. Dapače, nije moguće utvrditi niti da li je tu riječ isključivo o plaćanjima ili je riječ i o određenim prihodima kao npr. za korištenje bare, što bi moglo objasniti zašto je plaćao porez u tim godinama, ako majka tužitelja nije bila u mogućnosti to podmiriti pa je prepustila određene prihode ocu tuženika zauzvrat.

32. U konačnici, sud je prihvatio iskaze svjedoka kao istinite jer su iskazani uvjerljivo i životno, opisujući način života, dogovora i korištenja zemlje koji odgovara običajima koji su bili prisutni na području Like, a iskazi su se zadržali samo na onome što su svjedoci vidjeli svojim očima i jasno naznačili posredna saznanja koja su dobili od obitelji pok. ZC ili drugih sumještana.

33. Svjedoci nisu u srodstvu bilo sa tužiteljima ili tuženicima te nemaju razloga lažno iskazivati obzirom da sami nemaju neposrednih ni posrednih interesa za uspjeh bilo koje strane u sporu.

34. Stoga, kako iskazi svjedoka u cijelosti podržavaju navode tužitelja iz tužbe, a odgovaraju i utvrđenjima iz navedenih rješenja o nasljeđivanju i ranije obrazloženom upisu prava vlasništva u zemljišnim knjigama, utvrđeno je kako se majka tužitelja kao njihov prednik nesmetano koristila spornim zemljištem kao vlastitim još u vrijeme važenja OGZ-a na ovim prostorima, pa u prijelazu na snagu ZOVO-a, to se i uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u ovom postupku prosuđuju po navedenim pravilima, a sve sukladno odredbi čl. 388. st. 2. ZV-a.

35. Stoga, kako je sukladno paragrafu 1477. OGZ-a vezano uz Načelno mišljenje Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. kriterij utvrđivanja stjecanja prava vlasništva dosjelošću trajanje i poštenje posjeda, a poštenje proizlazi već iz činjenice da su se prednici tužitelja nesmetano koristili zemljištem za stanovanje i gospodarsko iskorištavanje sporne zemlje a nitko od druge, tada živuće djece pok. ZC se nije tome protivio a što bi se sigurno dogodilo da je postojao određeni spor obzirom je riječ o malom naselju i suseljani se međusobno poznaju, utvrđeno je kako su tužitelji samostalno i putem svog pravnog prednika, ispunili uvjete propisane čl. 1477. OGZ-a i čl. 28. ZOVO-a te je sukladno čl. 388. st. 2.

ZV-a tužbeni zahtjev prihvaćen u cijelosti.

36. Tužitelji i tuženici potražuju parnični trošak.

37. Tužitelji su u cijelosti uspjeli u sporu slijedom čega im je priznat ukupni traženi trošak radnji izazvanih vođenjem postupka sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi Tbr. 52.3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23., u nastavku teksta: Tarifa).

38. Tužiteljima je stoga priznat zatraženi trošak tužbe u visini 75 bodova sukladno Tbr. 7.1. Tarife.

39. Tužiteljima su priznati troškovi zastupanja na ročištima 13. ožujka 2026. i 15. svibnja 2026. u visini 75 svaki bodova sukladno Tbr. 9.1. Tarife.

40. Zbroj svih priznatih radnji iznosi 225 bodova. Pomnoženo sa vrijednosti boda od 2,00 eura sukladno Tbr. 54. Tarife iznosi 450,00 eura. Uvećano za PDV po stopi od 25% sukladno Tbr. 46. Tarife iznosi 562,50 eura.

41. Zatezna kamata je određena sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23.).

U Gospiću 22. svibnja 2026.

Sudac:

Jano Malovac

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku, u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i protivnu stranu, u roku od 15 dana od dana njene objave, putem ovog suda na Županijski sud.

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena.

Dostaviti:

- tužiteljima po punomoćniku Anti Blažaninu, odvjetniku u [adresa]

- tuženicima po punomoćniku Branku Kostiću, odvjetniku u Zagrebu,

Domobranska 27