Poslovni broj: Ovr-94/2020-47

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

Dr. Ante Starčevića 23

20000 Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R  J  E  Š  E  N J  E

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji Ines Bračanov Čuljat, na prijedlog sudskog savjetnika Domagoja Cvjetkovića, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice VZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici Ivi Žuvanić Štambuk, odvjetnici u Zagrebu, protiv ovršenika GZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Vladu Rebiću, odvjetniku u Zagrebu, radi ovrhe na nekretnini, dana 22. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba ovršenika od 2. svibnja 2025. i ukida rješenje o ovrsi ovog suda od 21. ožujka 2025. te sve provedene ovršne radnje, a postupak u ovoj pravnoj stvari se obustavlja.

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda brisanje zabilježbe ovrhe provedene pod poslovnim brojem Z-2701/2020 na temelju rješenja o ovrsi ovog suda poslovni broj: Ovr-94/2020-4 od 17. ožujka 2020. na nekretnini GZ upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koja se sastoji od 1/2 dijela prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica], u naravi vrta površine 1327 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], u naravi pašnjak površine 147 m2, kao i brisanje zabilježbe ovrhe provedene pod poslovnim brojem Z-2701/2020 na temelju rješenja o ovrsi ovog suda poslovni broj: Ovr-94/2020-4 od 17. ožujka 2020. na nekretnini GZ upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koja se sastoji od 1/2 dijela prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica]., u naravi kuća površine 157 m2 i dvorište površine 358 m2, ukupne površine 515 m2 s kojim je suvlasničkim dijelom povezano vlasništvo posebnog dijela: 1. suvlasnički dio ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) 9584/34473 dijela u naravi stan u suterenu, površine 95,85 m2, 2. suvlasnički dio ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) 5625/34473 dijela u naravi stan u prizemlju, površine 56,25 m2, 3. suvlasnički dio ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3) 4671/34473 dijela u naravi stan u prizemlju, površine 46,71 m2, 4. Suvlasnički dio ETAŽNO VLASNIŠTVO (E -4) 14593/34473 dijela u naravi stan na prvom katu s galerijom, površine 145,93 m2 , nakon pravomoćnosti ovog rješenja.

Obrazloženje

1. Ovrhovoditeljica je dana 6. ožujka 2020. podnijela prijedlog za ovrhu temeljem ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-8498/07 od 25. studenoga 2016.

2. Nakon što je rješenje o ovrsi doneseno, dana 17. ožujka 2020., nadležni je drugostupanjski sud – Županijski sud u Slavonskom Brodu, po žalbi ovršenika, ukinuo predmetno rješenje, odlukom Gž Ovr-539/2021 od 27. srpnja 2022., uputivši ovaj sud da u nastavku postupka ispita bi li prodaja nekretnine, narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i ovrhovoditelja, sve u smislu odredbe članka 80.b stavak 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“, 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., dalje u tekstu: OZ).

3. Kako stranke u više navrata nisu pristupile na ročište radi saslušanja, te imajući u vidu da su stranke starije životne dobi, tako je sud, pozivom na odredbu članka 115. stavka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., dalje u tekstu: ZPP), koji se u ovom postupku primjenjuje podredno u smislu odredbe članka 21. stavka 1. OZ-a, zakazao ovršno ročište radi saslušanja stranaka putem audiovizualnih uređaja. Na sud je neposredno pristupio ovršenik, dok ovrhovoditeljica nije pristupila na ročište, već je na ročište pristupila samo njezina punomoćnica putem audiovizualnih uređaja.

4. Odredbom članka 80. b. stavka 2. OZ-a propisano je da ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5.300,00 eura, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

5. Navedeno ovršno ročište održano je 11. rujna 2024. te je saslušanjem ovršenika sud utvrdio kako nije narušena pravična ravnoteža u smislu odredbe članka 80.b. stavka 2. OZ-a pa je valjalo odrediti ovrhu u ovoj pravnoj stvari. Ovršenik je na navedenom ročištu dao izjavu o prijeboju, ističući kako je tražbina prestala građanskopravnim prijebojem. Međutim, sud ovakvu izjavu o prijeboju nalazi neurednom, odnosno izjavljenom paušalnom te posljedično ne nalazi mjesta prihvaćanju iste. Naime, tražbine u izjavi o prijeboju moraju biti potpuno konkretizirane i precizne, a takva uredna izjava dostavljena i ovrhovoditeljici.

6. Sud je rješenjem o ovrsi od dana 21. ožujka 2025. odredio predloženu ovrhu.

7. Ovršenik je na navedeno rješenje podnio žalbu 2. svibnja 2025.

7.1. U bitnome, ovršenik i dalje ističe kako bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu, kao i da ovrhovoditeljica nema osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga, kao i to da ovršenik osim predmetne nekretnine, u Republici Hrvatskoj ima još nekretnina

– kuću u mjestu Brckovljani u blizini Dugog Sela. Nadalje, ističe kako ovršenik sukladno ovršnoj ispravi – pravomoćnoj presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. P-12937/2019 od 22. listopada 2022. ima prema ovrhovoditeljici desetorostruko višu tražbinu ističe kako su ispunjeni svi zakonski uvjeti za prijeboj. Slijedom navedenoga, predlaže sudu usvojiti žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu.

7.2. Navedenu žalbu od 2. svibnja 2025., ovršenik je nadopunio podneskom od 2. svibnja 2025. u kojem dostavlja Izjavu o prijeboju od 2. svibnja 2025. koju je uputio u uvodu navedenoj punomoćnici ovrhovoditeljice.

7.3. Navedena žalba dopisom od 8. siječnja 2026. otpremljena je punomoćnici ovrhovoditeljice na odgovor u roku od 8 dana, a na koju se u ostavljenom roku nije očitovala.

8. Radi donošenja odluke po žalbi ovršenika, sud je izvršio uvid u sve isprave u spisu, a naročito: prijedlog za ovrhu na nekretninama ovršenika od 3. ožujka 2020. zajedno sa svim privitcima (list spisa 1-31), rješenje o ovrsi od 17. ožujka 2020. (list spisa 41), žalba ovršenika od 2. travnja 2020. zajedno sa svim privitcima (list spisa 43- 60), prijedlog za odgodu ovršenika od 3. travnja 2020. (list spisa 61 -63), odgovor ovrhovoditeljice na žalbu ovršenika od 26. lipnja 2020. (list spisa 75 -76), podnesak ovršenika od 8. prosinca 2020. (list spisa 82-83), podnesak ovršenika od 21. travnja 2021. zajedno sa privitkom (list spisa 84-90), rješenje Županijskog suda u Slavonskom Brodu od 27. srpnja 2022., poslovni broj Gž Ovr-539/2021-2 (list spisa 103-106),

Zapisnik s ročišta održanog 21. rujna 2022. (list spisa 110-111), Zapisnik s ročišta održanog 11. rujna 2024. (list spisa 131-132), Službena bilješka (list spisa 135), podnesak ovršenika od 21. listopada 2024. zajedno sa privitkom (list spisa 138 -155), rješenje o ovrsi ovog suda od 21. ožujka 2025. (list spisa 156-162), žalba ovršenika od 2. svibnja 2025. (list spisa 166-169), podnesak ovršenika od 2. svibnja 2025. (list spisa 170) zajedno sa privitcima Izjavom o prijeboju (list spisa 171-172), email korespondencija (list spisa 173).

9. Žalba ovršenika je osnovana.

10. Prijeboj je jedan od načina prestanka obveza. Do prijeboja može doći ako su određene osobe istovremeno strane dvaju ili više međusobno obveznih odnosa gdje je dužnik u nekom od tih odnosa vjerovnik svoga vjerovnika. Dakle, i jedna i druga strana ujedno su i vjerovnik i dužnik u svojim međusobnim odnosima. Obveze prestaju prijebojem kroz obračunavanje potraživanja koje dužnik ima prema vjerovniku s vjerovnikovim potraživanjem prema dužniku iako obveze nisu realno ispunjene. Prema članku 195. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., dalje u tekstu: ZOO) dužnik može prebiti tražbinu s protutražbinom vjerovnika, ako obje tražbine glase na novac ili druge zamjenjive stvari istog roda i iste kakvoće i ako su obje dospjele. Pretpostavka za prijeboj jest kompezibilnost međusobnih potraživanja. Ako raščlanimo zakonsku definiciju prijeboja, razvidno je da je za prijeboj potrebno da su tražbine međusobne, dospjele i istovrsne. Međusobne su ukoliko se odnose na konkretnog vjerovnika i dužnika koji se javljaju istovremeno u suprotnim ulogama. Dospjelost tražbine označava trenutak od kojeg je vjerovnik ovlašten zahtijevati ispunjene tražbine. Tražbine su istovrsne ukoliko glase na novac ili druge zamjenjive stvari istog roda.

10.1. U konkretnom predmetu, ovršenik ističe građanskopravni prijeboj (compensatio civilis). Člankom 196. ZOO-a određeno je kako prijeboj ne nastaje čim se ispune pretpostavke za to, nego tek izjavom o prijeboju odnosno kada jedna od strana slobodnim očitovanjem volje drugoj strani da izjavu o prijeboju i tada obveze prestaju neovisno o tome je li druga stranke s time suglasna. Prestanak uzajamnih potraživanja nastupa ex tunc i smatra se da je učinak prijeboja nastao onoga trenutka kada su se ispunile pretpostavke za to (retroaktivni učinak notifikacije). Potrebno je u svakom slučaju da izjava o prijeboju sadrži sve podatke o tražbini koja se kompenzira i da je osoba kojoj je upućena uredno zaprimila.

10.2. Ovršenik može nakon pokretanja ovršnog postupka izjaviti građanskopravni prijeboj, jednako kao što može namiriti ovrhovoditeljevu tražbinu i mimo tog postupka. Stoga je prestanak tražbine iz ovršne isprave građanskopravnim prijebojem tijekom ovršnog postupka dopušten. (Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, posl. br. Pž 2623/2024-3 od 11. rujna 2024.).

10.3. Naime, u situaciji kada je ovršni postupak pokrenut te doneseno rješenje o ovrsi, a ovršenik raspolaže kompenzibilnom tražbinom prema ovrhovoditelju za koju je dao izjavu o prijeboju, ovršeniku je dozvoljeno prigovor prijeboja istaknuti u žalbi na rješenje o ovrsi navodeći da je izvršio prijeboj svoje tražbine prema ovrhovoditelju s onim što ovrhovoditelj potražuje od njega, pa da je tražbina prestala s obzirom da je prijeboj jedan od načina prestanka obveze. Radi se o žalbenom razlogu iz članka 50. stavka 1. t. 9. OZ-a prema kojoj odredbi se žalba iz ovog razloga može izjaviti samo ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave.

10.4. Prema tome, prigovor prijeboja može se uspješno isticati u ovršnom postupku samo ukoliko je izjava o prijeboju dana nakon okončanja postupka iz kojeg proistječe ovršna isprava pa do pokretanja ovršnog postupka pod uvjetom da je nije bilo moguće dati ranije.

10.5. Nakon što ovrhovoditelj ospori žalbu u kojoj je naveden prigovor ili pak uopće na istu ne očituje, sud ima iznimnu mogućnost temeljem članka 52. stavka 4. OZ-a prihvatiti žalbu ovršenika, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako ovršenik osnovanost žalbe dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama. Osnovanost žalbe u kojoj navodi da je došlo do prestanka obveze građanskopravnim prijebojem ovršenik može dokazati javnom ispravom, primjerice, pravomoćnom sudskom odlukom ili upravnom odlukom (kojom je utvrđen dug ovrhovoditelja prema ovršeniku) uz uvjet da priloži primjerak izjave o prijeboju u kojoj je precizno navedeno koje tražbine se prebijaju. Za ovu izjavu ovršenik je dužan dokazati da je uredno dostavljena ovrhovoditelju.

10.6. U ovršnom postupku ovršenik može istaći u prijeboj samo ona potraživanja koja su među strankama nesporna kao što su potraživanja utvrđena pravomoćnom sudskom odlukom (Odluka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, posl. br. Pž-1833/08 od 21. travnja 2008.)

11. U ovoj upravnoj stvari, sud nalazi da su ispunjene pretpostavke za građanskopravni prijeboj propisane prethodno citiranim odredbama ZOO -a, kao i pretpostavke za usvajanje žalbe i obustavljanje ovršnog postupka sukladno prethodno citiranoj odredbi OZ-a.

11.1. Naime, ovrhovoditeljica svoju tražbinu temelji na ovršnoj ispravi – pravomoćnoj presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. P -8498/07 od 25. studenoga 2016. prema kojoj od ovršenika potražuje iznos od 94.600,72 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. svibnja 2007. na iznos od 32.983,34 EUR pa do isplate i na iznos od 61.617,37 EUR sa zateznim kamatama od 12 rujna 2007. pa do isplate. S druge strane, ovršenik svoju tražbinu temelji na ovršnoj ispravi – pravomoćnoj presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. P-12937/2019 od 22. listopada 2020., prema kojoj od ovrhovoditeljice potražuje iznos od 996.332,32 EUR zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 2. kolovoza 2007. pa do isplate. Iz navedenog proizlazi da je tražbina ovršenika prema ovrhovoditeljici desetorostruko viša od one koju ovrhovoditeljica ističe u ovom postupku prema ovršeniku.

11.2. Dakle, ovrhovoditeljica i ovršenik imaju tražbine koje se temelje na pravomoćnim sudskim presudama. Suštinski, sud nalazi da su opće pretpostavke prijeboja navedene u čl. 195. ZOO-a ispunjene. Predmetne tražbine su međusobne jer se ovrhovoditeljica i ovršenik istovremeno javljaju u suprotnim ulogama, dospjele jer se temelje na ovršnim ispravama koje su pravomoćne i ovršne sudske presude, kao i istovrsne jer su i jedna i druga tražbina novčane tražbine, odnose se na potraživanje u novcu. Obzirom da su tražbine ovrhovoditeljice i ovršenika uzajamne, dospjele i obje glase na novac, kao takve su podobne za građanskopravni prijeboj.

11.3. Prijeboj nastaje tek kada jedan od vjerovnika, u povodu dvije međusobno dospjele tražbine, uputi drugoj strani izjavu o prijeboju, a navedena izjava će imati povratan učinak, tj. učinak nastaje od trenutka kada su se navedene dospjele tražbine susrele (Županijski sud u Dubrovniku, Gž 38/2021-3 od 22. svibnja 2024.), odnosno za prestanak novčane tražbine prijebojem (građanskopravn im prijebojem) potrebna je izjava o prijeboju međusobnih istovrsnih i dospjelih tražbina – za što je dovoljno da je ta izjava upućena drugoj strani i da za to postoji dokaz, a ne i to da joj je druga strana primila i da se je sa njome usuglasila (Županijski sud u Bjelovaru, Gž-1422/16-2 od 12. siječnja 2017.). Sud nalazi da je u ovom slučaju zadovoljen uvjet izjave o prijeboju, obzirom da je ovršenik u samoj žalbi od 2. svibnja 2025. naznačio navedenu izjavu o prijeboju u kojoj su međusobne tražbine precizirane, kao i da je podneskom istoga dana dostavio dokaz o tome kako je izjavu o prijeboju dostavio punomoćnici ovrhovoditeljice putem e-mail korespondencije, dok ovrhovoditeljica dostavu niti izjavu o prijeboju nije osporila iako joj je žalba uredno dostavljena na očitovanje.

11.4. Nadalje, sukladno članku 230. ZPP-a, isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. Prema tome, pravomoćna i ovršna presuda nedvojbeno predstavlja javnu ispravu jer je riječ o autoritativnom aktu koji je u okviru svoje nadležnosti i po propisanom postupku donijelo državno tijelo – sud, u obnašanju sudske vlasti. Obzirom da autentičnost i sadržaj proizlaze iz akta javne vlasti, presuda egzistira kao neupitna pravna činjenica čime se izdvaja od privatnih isprava i stječe status kvalificiranog dokaznog sredstva u svakom daljnjem postupku. Sud je tako nedvojbeno cijenio obje predmetne presude javnim ispravama koje predstavljaju kvalificirani dokaz postojanja i visine tražbina ovrhovoditeljice i ovršenika.

11.5. Glede žalbenog razloga iz čl. 50. st. 1. t. 9. OZ-a, sud je ocijenio kako ovršenik bez sumnje nije mogao istaknuti građanskopravni prijeboj tokom postupka iz kojeg potječe ovršna isprava – pravomoćna presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu u predmetu pod poslovnim P-8498/2007 obzirom da je taj postupak pokrenut 30. kolovoza 2007., a pravomoćno okončan 10. srpnja 2019., dok je postupak iz kojeg potječe tražbina ovršenika, pravomoćna presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. P-12937/2019, pravomoćno okončan 3. veljače 2021., dok je ovaj ovršni predmet pokrenut 6. ožujka 2020. Dakle, ovršenik nikako nije mogao istaknuti da je tražbina prestala u postupku iz kojeg je proistekla ovršna isprava obzirom da je pravomoćnost presude na kojoj ovršenik temelji svoju tražbinu nastupila tek 19 mjeseci nakon nastupanja pravomoćnosti presude na kojoj ovrhovoditeljica temelji svoju tražbinu. Time ovršenik prije pravomoćnosti i ovršnosti nije raspolagao tražbinom koja bi bila podobna za prijeboj u smislu čl. 195. ZOO-a.

12. U predmetnom postupku, sud nije našao potrebu upućivati stranke u parnicu jer je prestanak tražbine ovrhovoditeljice dokazan javnom ispravom – pravomoćnom i ovršnom sudskom presudom, a ovrhovoditeljica ga nije osporila iako je uredno pozvana na očitovanje na žalbu.

13. Slijedom svega navedenoga, valjalo je sukladno odredbi čl. 52. st. 4. OZ -a odlučiti kao pod točkom I. i II. izreke ovog rješenja.

U Dubrovniku, 22. svibnja 2026.

Sutkinja

Ines Bračanov Čuljat

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka istog.

Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Nacrt odluke izradio sudski savjetnik Domagoj Cvjetković

DNA:

- Ovrhovoditeljici, po punomoćnici

- Ovršeniku, po punomoćniku

- Kal. 30 dana

Po pravomoćnosti:

- Zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda