REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U SPLITU

Sukoišanska br. 6, Split

Poslovni broj: P-281/2024-46

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, po sutkinji Zrinki Ćosić, na temelju prijedloga više sudske savjetnice Ivane Mikulić, u pravnoj stvari tužitelja GENERALI OSIGURANJE d.o.o., OIB: 10840749604, Zagreb, Slavonska avenija 1B, kojeg zastupa punomoćnik Željko Vrdoljak, odvjetnik u LJUBIČIĆ - VRDOLJAK & PARTNERI, Odvjetničko društvo d.o.o., Split, protiv tuženika LOVAČKO DRUŠTVO "KAMENJARKA" TISNO, OIB: 06604363974, Dubrava Kod Tisna, Krnići 48, kojeg zastupa punomoćnik Frane Sladoljev, odvjetnik u Vodicama, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa punomoćnik DI, odvjetnik u GRGIĆ & PARTNERI odvjetničko društvo d.o.o., Pisarnica Split I., radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 22. travnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Željka Vrdoljaka, odvjetnika u Splitu, zamjenice punomoćnika tuženika Marine Sladoljev, odvjetnice u Splitu, te punomoćnika umješača na strani tuženika DI, odvjetnika u [adresa], na ročištu za objavu presude 22. svibnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku LOVAČKO DRUŠTVO "KAMENJARKA" TISNO, OIB: 06604363974, isplatiti tužitelju GENERALI OSIGURANJE d.o.o., OIB: 10840749604, u roku od 15 dana, iznos od 3.403,72 eura zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 4. kolovoza 2022. do isplate, po stopi koja se za razdoblje do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Nalaže se tuženiku LOVAČKO DRUŠTVO "KAMENJARKA" TISNO, OIB: 06604363974, naknaditi tužitelju GENERALI OSIGURANJE d.o.o., OIB: 10840749604, u roku od 15 dana, troškove parničnog postupka u iznosu od 2.810,98 eura.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova ovog parničnog postupka kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev umješača na strani tuženika za naknadu troškova ovog parničnog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 27. svibnja 2024. ovom sudu podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete. Tužitelj u tužbi navodi kako je 2. kolovoza 2021. došlo do prometne nesreće na cesti Dubrava kod Tisnog – Kapela, a koju da je uzrokovala divljač u vlasništvu tuženika. Divljač da je naglo i neočekivano izašla na cestu te uzrokovala sudar s vozilom marke Toyota Yaris, registarske oznake [registarska oznaka]. Vozilo da je bilo osigurano kod tužitelja policom osiguranja automobilskog kaska broj: 1024126030. Tužitelj nadalje navodi kako je temeljem citirane police kasko osiguranja vlasniku vozila Unicredit Leasing Croatia d.o.o. isplatio iznos od 3.403,72 eura.

2. Radi svega navedenog tužitelj smatra da mu temeljem Zakona o obveznim odnosima i Uvjeta tužitelja za kasko osiguranje pripada subrogacijsko pravo na naplatu isplaćenog iznosa, pa postavlja tužbeni zahtjev i predlaže da sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku da isplati tužitelju iznos od 3.403,72 eura zajedno sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 4. kolovoza 2022. do isplate.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu (stranice 106-109 spisa) prvenstveno istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći kako iz dokaza dostavljenih uz tužbu ne proizlazi da bi se predmetni štetni događaj dogodio na lovnom području kojim gospodari tuženik. Štoviše, da je iz Potvrde MUP-a, PU šibensko-kninske od 2. kolovoza 2021. razvidno kako je mjesto štetnog događaja u nadležnosti Lovačkog društva „Pirovac“.

4. Nadalje, tuženik navodi kako životinja koja je sudjelovala u predmetnoj prometnoj nesreći nije zatečena na mjestu događaja, pa stoga osporava da bi nesreću izazvala divlja životinja, te ističe kako bi i iz ovog razloga predmetni tužbeni zahtjev bio neosnovan.

5. U nastavku odgovora na tužbu tuženik ističe kako se tužitelj poziva na odredbe Zakona o obveznim odnosima, a što da je pogrešno jer da Zakon o lovstvu ("Narodne novine", broj 99/2018., 32/2019., 32/2020., dalje: Zakon o lovstvu) jasno i nedvosmisleno u članku 80. stavku 6. uređuje tko je odgovoran za štetu do koje dođe naletom vozila na divljač. Navodi da je Zakon o lovstvu lex specialis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima, pa da se prema načelu lex specijalis derogat legi generali, u konkretnom slučaju ima primijeniti odredba članka 80. stavka 6. Zakona o lovstvu.

6. Pored navedenog, tuženik ističe i kako predmetni štetni događaj nije nastao zbog provođenja lova jer da se lov isključivo i uvijek provodi subotom i nedjeljom, a predmetni štetni događaj da se dogodio ponedjeljkom, kada se nije provodio lov.

7. Također, tuženik navodi kako je potrebno utvrditi je li postojala odgovornost vozača za predmetni štetni događaj, odnosno je li vozač prilagodio vožnju uvjetima na cesti.

8. Tuženik je prigovorio i visini postavljenog tužbenog zahtjeva, te predložio da se o ovom parničnom postupku obavijesti treća osoba Euroherc osiguranje d.d., pa s obzirom na sve izneseno predložio da se tužitelja odbije s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti.

9. Podneskom od 23. prosinca 2024. (stranice 125-130 spisa) društvo Euroherc osiguranje d.d. izjavljuje svoje miješanje u predmetni postupak, te predlaže sudu dopustiti mu stupanje u postupak u svojstvu umješača na strani tuženika. Nadalje, u istom podnesku navodi kako smatra da je tužbeni zahtjev neosnovan u cijelosti iz svih razloga koje je tuženik istaknuo u odgovoru na tužbu, pa da se u cijelosti pridružuje tim navodima i dokaznim prijedlozima.

10. Navodi kako je na pitanje tuženikove odgovornosti potrebno odlučiti uzimajući u obzir zakonske odredbe koje specijalno reguliraju odgovornost lovoovlaštenika za štetu nastalu naletom divljači na vozilo, a to da su odredbe Zakona o lovstvu. Ističe kako se Zakonom o lovstvu odgovornost lovoovlaštenika za štetu nastalu naletom vozila na divljač vezuje uz lovište i provođenje lova, i to na način da lovoovlaštenik (tuženik) odgovara isključivo ako se utvrdi da je šteta nastala na njegovom lovištu zbog provođenja lova.

11. Pored navedenoga, navodi kako se predmetni štetni događaj dogodio na javnoj cesti, a koja da sukladno odredbi članka 11. stavka 2. točke 5. Zakona o lovstvu ne može biti lovište, pa da bi već iz ovoga razloga izostala pretpostavka odgovornosti tuženika. Isto tako, da se u trenutku štetnog događaja nije provodio lov pa da izostaje i druga pretpostavka odgovornosti tuženika.

12. Umješač na strani tuženika zaključno navodi kako je odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja potrebno potražiti na strani pravne osobe u čiju nadležnost spada održavanje predmetne javne ceste. Tim više, što da iz priložene potvrde MUP-a proizlazi kako na predmetnoj cestovnoj dionici nema prometnog znaka „Divljač na cesti“, iako da je tuženik od nadležne ispostave Hrvatskih cesta d.o.o. zatražio postavljanje znaka.

13. Raspravnim rješenjem od 31. siječnja 2025. ovaj sud je dopustio sudjelovanje trgovačkog društva Euroherc osiguranje d.d. kao umješača na strani tuženika u ovom parničnom postupku.

14. U daljnjem tijeku postupka parnične stranke i umješač na strani tuženika ustrajali su u svojim navodima.

15. Kako vrijednost predmeta spora ne prelazi iznos od 6.630,00 eura, u konkretnom slučaju radi se o sporu male vrijednosti, sukladno članku 502. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP).

16. Tijekom postupka sud je izveo dokaz pregledom i čitanjem isprava i dokumentacije sadržane u spisu, i to: fotografija vozila (stranice 3-19 spisa i stranice 27-74 spisa i stranice 96-103 spisa), potvrde o izvršenom nalogu (stranica 20 spisa), ispisa iz Registra udruga na dan 23. svibnja 2024. (stranice 21-22 spisa), Uvjeta za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti (stranica 23 spisa), Potvrde MUP- a, Policijska uprava šibensko-kninska od 2. kolovoza 2021. (stranice 76-77 spisa), Prijave štete automobilskog kaska od 26. svibnja 2022. (stranice 78 -79 spisa), Police za Toyota kasko osiguranje vozila broj 1024126030 (stranica 80 spisa), Obračuna štete na vozilu od 23. lipnja 2022. (stranice 81-82 spisa), Zapisnika o izvidu štete na vozilu od 23. lipnja 2022. (stranica 83 spisa), Zapisnika o izvidu štete na vozilu od 1. lipnja 2022. (stranica 84 spisa), računa broj 593/01/68 (stranice 85-86 spisa), Zapisnika o izvidu štete na vozilu od 23. lipnja 2022. (stranica 88 spisa), Dopisa – Narudžba popravka od 3. lipnja 2022. (stranica 90 spisa), Radnog naloga od 26. svibnja 2022 (stranica 91 spisa), Općih uvjeta popravka i održavanja vozila (stranica 92 spisa), vozačke dozvole OI (stranice 93-94 spisa), prometne dozvole za vozilo registarske oznake [registarska oznaka] (stranica 95 spisa), Police osiguranja od odgovornosti broj 804271894 (stranica 111 spisa), dopisa MUP-a, Policijska uprava šibensko-kninska od 14. veljače 2025. (stranica 142 spisa), Izvješća o poduzetom PP Šibenik od 2. kolovoza 2021. (stranica 143 spisa), Zapisnika o očevidu PP Šibenik od 2. kolovoza 2021. (stranice 144-147 spisa), Zapisnika PP Šibenik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za OI (stranica 148 spisa), Zapisnika PP Šibenik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za GI (stranica 149 spisa), Službene zabilješke PP Šibenik od 2. kolovoza 2021. za GI (stranica 150 spisa), Službene zabilješke PP Šibenik od 2. kolovoza 2021. za OI (stranica 151 spisa), Potvrde MUP-a, Policijska uprava šibensko-kninska od 2. kolovoza 2021. (stranice 152-153 spisa) te fotografijskog elaborata MUP-a, Policijska uprava šibensko-kninska, PP Šibenik, od 12. veljače 2025. (stranice 154-155 spisa).

17. Nadalje, u postupku je izveden dokaz uviđajem uz sudjelovanje vještaka prometno tehničke struke Nevena Kralja, koji je izradio pisani nalaz i mišljenje i dostavio ga u spis 29. listopada 2025. (stranice 186-194 spisa), kao i dopunu pisanog nalaza i mišljenja dostavljenu u spis 16. ožujka 2026. (stranice 224-228 spisa). Također, u postupku su izvedeni dokazi saslušanjem zastupnika po zakonu tuženika UI (stranice 182-183 spisa), te OI (stranice 158- 159 spisa) i GI (stranice 166-167 spisa) u svojstvu svjedoka.

18. Podneskom od 23. prosinca 2024. umješač na strani tuženika je predložio izvesti dokaz čitanjem isprave - dopisa tuženika od 8. ožujka 2016. (stranica 130 spisa), a koju dostavlja u prilogu navedenog podneska, međutim, budući da iz sadržaja dostavljene isprave proizlazi da ju je tuženik mogao dostaviti i ranije, to sud temeljem članka 461.a ZPP-a nije izveo dokaz čitanjem navedene isprave.

19. Također, na uviđaju obavljenom 8. rujna 2025. od strane tuženika je u spis dostavljena isprava - plan lova za sezonu 2021./2022. (stranica 181 spisa), međutim, budući da i iz sadržaja ove isprave proizlazi da se i ona mogla dostaviti ranije, to sud temeljem članka 461.a ZPP-a nije izveo dokaz čitanjem navedene isprave.

20. Nakon ocjene svakog izvedenog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, u skladu s člankom 8. ZPP -a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

21. Predmet spora je regresni zahtjev za plaćanje iznosa od 3.403,72 eura zajedno sa zateznim kamatama, a koji iznos je tužitelj kao osiguratelj 4. kolovoza 2022. platio korisniku osiguranja po osnovi kasko police osiguranja, na ime naknade imovinske štete na vozilu marke Toyota Yaris, registarske oznake [registarska oznaka]. Navedena šteta je nastala kao posljedica prometne nesreće do koje je došlo na kolniku ceste Dubrava kod Tisnog (D59) – Kapela (D8).

22. Među strankama nije bilo sporno da se 2. kolovoza 2021. dogodila prometna nesreća na kolniku ceste Dubrava kod Tisnog (D59) – Kapela (D8), kada je na vozilu marke Toyota Yaris, registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao OI, nastala materijalna šteta, i to zbog naleta vozila na životinju.

23. Nadalje, među strankama nije bilo sporno ni to da je za predmetno vozilo društvo Unicredit leasing Croatia d.o.o., kao vlasnik vozila, s tužiteljem imalo sklopljenu policu osiguranja automobilskog kaska broj: 1024126030, s trajanjem osiguranja od 26. lipnja 2021. do 26. lipnja 2022.

24. Također, nije bila sporna činjenica da je tužitelj kao osiguratelj dana 4. kolovoza 2022. izvršio isplatu korisniku osiguranja u iznosu od 3.403,72 eura / 25.645,38 kuna, na ime naknade materijalne štete po predmetnom štetnom događaju.

25. U postupku je prvenstveno bila sporna pasivna legitimacija tuženika, odnosno nalazi li se cesta Dubrava kod Tisnog (D59) – Kapela (D8), na kojoj se dogodila predmetna prometna nesreća, unutar granica lovišta kojim gospodari tuženik. Pored navedenoga, bilo je sporno i može li se javna cesta na kojoj se dogodila prometna nesreća smatrati lovištem u smislu članka 11. Zakona o lovstvu.

26. Također, a ukoliko sud utvrdi da bi tuženik bio pasivno legitimiran u predmetnom postupku, bilo je sporno je li predmetnu prometnu nesreću izazvala divlja životinja – divljač ili je štetu izazvala neka domaća životinja (mačka, pas i sl.).

27. Nadalje, bilo je sporno i je li se u vrijeme nastanka prometne nesreće provodio lov, kao i je li predmetna prometna nesreća nastala zbog provođenja lova.

28. Također, bilo je sporno je li prometna nesreća uzrokovana krivnjom vozača ili bi ista bila posljedica nepostavljanja znaka „divljač na cesti“ od strane osobe koja upravlja javnom cestom. Posljedično tome, u postupku je bilo sporno je li tuženik odgovoran za predmetnu prometnu nesreću.

29. Pored svega naprijed navedenoga, u predmetnom postupku bila je sporna i visina nastale materijalne štete na vozilu marke Toyota Yaris, registarske oznake [registarska oznaka].

30. Uzimajući u obzir istaknuti prigovor nedostatka pasivne legitimacije tuženika i posljedice eventualnog nepostojanja pasivne legitimacije (neosnovanost tužbenog zahtjeva), sud je prvenstveno odlučio o ovom prigovoru tuženika.

31. Naime, tuženik i umješač na strani tuženika su tijekom postupka isticali kako se predmetna prometna nesreća nije dogodila unutar granica lovišta kojim gospodari tuženik, pa da stoga ne postoji odgovornost tuženika za predmetnu štetu.

32. Ovaj sud je odlučnu činjenicu da se predmetna prometna nesreća dogodila na kolniku ceste unutar granica lovišta kojim gospodari tuženik utvrdio provođenjem uviđaja i dopunom nalaza i mišljenja izrađenog od strane stalnog sudskog vještaka za strojarstvo, cestovni promet i procjenu motornih vozila i plovila Nevena Kralja (stranice 224-228 spisa).

33. Naime, iz provedene dopune nalaza i mišljenja, koju ovaj sud prihvaća kao objektivnu i izrađenu u skladu s pravilima struke, proizlazi da se mjesto prometne nesreće nalazi na kolniku DC 59, na dionici Dubrava kod Tisnog – Kapela (D8), na 19 km + 400 metara, a sve unutar granica lovišta „XV/110 - Pirovac“, kojim kao lovoovlaštenik gospodari tuženik - Lovačko društvo „Kamenjarka“ Tisno, OIB: 06604363974.

34. Slijedom navedenoga, ovaj sud zaključuje kako tuženikov prigovor nedostatka pasivne legitimacije u konkretnoj pravnoj stvari nije osnovan.

35. Nadalje, a glede navoda umješača na strani tuženika kako je za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari relevantan pravni status ceste na kojoj se dogodila predmetna prometna nesreća, odnosno da se ista ne može smatrati lovištem u smislu odredbi Zakona o lovstvu, pa da bi već iz navedenog razloga tužbeni zahtjev bio u cijelosti neosnovan, ovaj sud je stajališta kako je točno da se javna cesta ne može smatrati lovištem.

36. Naime, člankom 11. stavkom 2. točkom 5. Zakona o lovstvu ("Narodne novine", broj 99/2018., 32/2019., 32/2020.; dalje: Zakon o lovstvu), koji se primjenjuje u ovom predmetu s obzirom na vrijeme nastanka štetnog događaja, propisano je da je zabranjeno ustanovljenje lovišta na javnim cestama i drugim javnim površinama.

37. Međutim, stajalište je ovoga suda da, iako se javna cesta na kojoj se dogodila predmetna prometna nesreća ne može smatrati lovištem u smislu citirane odredbe Zakona o lovstvu, to ne isključuje potencijalnu odgovornost tuženika kao lovoovlaštenika za nastalu štetu po kriterijima objektivne odgovornosti kao vlasnika opasne stvari, a ukoliko se utvrdi da je šteta nastala od divljači kojom gospodari tuženik.

38. Nadalje, a radi utvrđenja postoji li odgovornost tuženika za predmetni štetni događaj, ovaj sud je izveo dokaz čitanjem Potvrde MUP-a, Policijska uprava šibensko-kninska od 2. kolovoza 2021. (stranice 76-77 spisa), te utvrdio kako da je 2. kolovoza 2021. u 23,30 sati, na cesti Dubrava kod Tisnog (D59) – Kapela (D8), došlo do prometne nesreće kada je oštećeno vozilo marke Toyota Yaris, registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao vozač OI, u prisutnosti putnika u vozilu GI. Nadalje, iz iste potvrde proizlazi kako NN životinja nije zatečena na mjestu događaja, a da je mjesto događaja u nadležnosti lovačkog društva „Pirovac“. Također, da nema postavljenog znaka opasnosti „divljač na cesti“, kao i da je na mjestu događaja ograničenje brzine 60 km/h postavljenim prometnim znakom. Iz navedene potvrde proizlazi i da kod vozača OI nije utvrđena prekršajna odgovornost.

39. Čitanjem Izvješća o poduzetom PP Šibenik od 2. kolovoza 2021. (stranica 143 spisa) ovaj sud je utvrdio kako je je 2. kolovoza 2021. u 23,30 sati, na cesti Dubrava kod Tisnog (D59) – Kapela (D8), došlo do prometne nesreće kada je oštećeno vozilo marke Toyota Yaris, registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao vozač OI. Nadalje, iz izvješća proizlazi kako je predmetna prometna nesreća uzrokovana udarom u NN životinju, koja nije zatečena na mjestu događaja. Navedeno područje da je u nadležnosti lovačkog društva „Pirovac“, a da na mjestu događaja nema prometnog znaka „divljač na cesti“, dok da je ograničenje brzine 60 km/h postavljenim prometnim znakom. Također, iz izvješća proizlazi da kod vozača OI nije utvrđena prekršajna odgovornost.

40. Čitanjem službene zabilješke PP Šibenik od 2. kolovoza 2021. (stranica 150 spisa), ovaj sud je utvrdio kako je GI na MUP-u, PU šibensko- kninska, PP Šibenik, izjavila kako se prilikom predmetne prometne nesreće nalazila kao putnica na prednjem sjedištu u osobnom vozilu registarskih oznaka [registarska oznaka], a kojim da je upravljao OI. Prilikom vožnje da je osjetila jak udarac u lijevu stranu vozila i tada da joj je OI rekao da je u vozilo udarila NN divlja životinja, koja da se potom udaljila u raslinje.

41. Čitanjem službene zabilješke PP Šibenik od 2. kolovoza 2021. (stranica 151 spisa) ovaj sud je utvrdio kako je OI na MUP-u, PU šibensko-kninska, PP Šibenik, izjavio kako je u trenutku nastanka predmetne prometne nesreće upravljao osobnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka], a da je s njim u vozilu bila GI. Prilikom vožnje da je iz niskog i visokog raslinja na kolnik istrčala NN divlja životinja, koja da je udarila u lijevu bočnu stranu vozila, te nakon udarca nestala u visokom i niskom raslinju. OI nije mogao sa sigurnošću reći o kakvoj se divljoj životinji radilo jer je bio u stanju jake prepasti u trenutku udarca.

42. Čitanjem Prijave štete automobilskog kaska (stranice 78-79 spisa) ovaj sud je utvrdio da je 26. svibnja 2022. prijavljena šteta po predmetnom štetnom događaju, a kojom prilikom je navedeno da je do prometne nesreće došlo udarom u životinju.

43. Čitanjem Police za Toyota kasko osiguranje vozila broj 1024126030 (stranica 80 spisa) ovaj sud je utvrdio kako je izdana radi osiguranja vozila marke Toyota Yaris, registarske oznake [registarska oznaka], u vremenu trajanja od 26. lipnja 2021. pa do 26. lipnja 2022.

44. Čitanjem potvrde o izvršenom nalogu (stranica 20 spisa) ovaj sud je utvrdio kako je tužitelj GENERALI OSIGURANJE d.d. 4. kolovoza 2022. osiguraniku - društvu UNICREDIT LEASING CROATIA d.o.o. izvršio isplatu u iznosu od 25.645,39 kuna.

45. Nadalje, pred Općinskim sudom u Osijeku, kao zamoljenim sudom, na ročištu održanom 26. ožujka 2025. u svojstvu svjedoka saslušan je OI (stranice 158-159 spisa). Navedeni svjedok iskazivao je kako je 2. kolovoza 2021. upravljao osobnim automobilom registarskih oznaka [registarska oznaka], marke Toyota Yaris, vraćajući se iz Šibenika prema Dubravi kod Tisnog. S njim u automobilu da je bila GI, te da je bila noć, negdje oko ponoći. Svjedok je nadalje iskazivao kako misli da se kretao od oko 50km/h, te kako je ograničenje na tom dijelu ceste vjerojatno bilo 60km/h. Nije mogao reći je li na tom dijelu ceste bio znak upozorenja „divljač na cesti“, ali zna da je bilo dosta postavljenih znakova u neposrednoj blizini. U jednom trenutku, sa njegove lijeve strane, na cestu da je izletjela divljač i udarila u lijevi dio osobnog automobila kojim je upravljao. Divljač da je primijetio tek kada je bila na cesti, te da nije stigao reagirati. Svjedok nije mogao sa sigurnošću tvrditi da se radilo o divljoj svinji, ali da je GI rekla da je ona sigurna da se radilo o divljoj svinji. Sjeća se da je policija prilikom očevida pretraživala okolinu mjesta nastanka štetnog događaja, ali da divljač nisu pronašli.

46. Također, pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, kao zamoljenim sudom, na ročištu održanom 10. travnja 2025. u svojstvu svjedoka saslušana je GI (stranice 166-167 spisa). Navedena svjedokinja je glede predmetnog štetnog događaja iskazivala kako je divlja životinja, za koju smatra da se radilo o divljoj svinji, udarila u automobil u kojem je bila suputnik, i to na način da je životinja došla s lijeve strane i udarila u vrata od vozača, a poslije udarca da je pobjegla u nepoznatom smjeru. Nadalje je iskazivala kako su s vozilom izašli iz kružnog toka, pa da stoga pretpostavlja da se vozilo nije kretalo brzinom većom od 50 km/h.

47. Ovaj sud u cijelosti prihvaća kao istinite i vjerodostojne iskaze OI i GI, a budući da je riječ o neposrednim i nepristranim svjedocima, koji su bili sudionici predmetne prometne nesreće, te nemaju nikakvih interesa glede ishoda predmetnog spora. Naime, navedeni svjedoci iskazivali su suglasno u pogledu odlučne činjenice da je predmetnu prometnu nesreću izazvala divlja životinja

– divljač.

48. Dakle, unatoč tome što je u Potvrdi MUP-a (stranice 76-77 spisa) i Izvješću o poduzetom (stranica 143 spisa) navedeno kako je predmetnu prometnu nesreću prouzročila NN životinja, ovaj sud smatra kako to ne isključuje mogućnost da je nesreću izazvala baš divlja životinja – divljač. Štoviše, iz Službenih zabilješki (stranice 150-151 spisa) sastavljenih neposredno nakon prometne nesreće razvidno je da su svjedoci OI i GI već tada iskazivali da je prometnu nesreću izazvala divlja životinja, te su ova opažanja ponovno potvrdili i u svojim iskazima iznesenim pred sudom – decidirano navodeći kako je riječ o divljoj životinji (vjerojatno divljoj svinji), dok u niti jednom trenutku nisu naveli da bi nesreću izazva la domaća životinja, pas ili mačka.

49. Pored naprijed navedenih dokaza izveden je i dokaz uviđajem uz sudjelovanje vještaka prometno tehničke struke Nevena Kralja, koji je izradio pisani nalaz i mišljenje i dostavio ga u spis 29. listopada 2025. (stranice 186-194 spisa). Navedeni sudski vještak glede dinamike događaja također zaključuje kako je do predmetne prometne nesreće došlo između prednje strane divlje životinje i prednje i bočne lijeve strane osobnog vozila „Toyota“, gdje je divlja životinja osobnom vozilu dolazila sa njegove lijeve strane. Neposredno prije sraza, vozilo da se kretalo brzinom od oko 60 km/h ili 16,62 m/s, a divljač – divlja svinja, da se neposredno prije sraza gibala brzinom od oko 20 km/h ili 5,54 m/s. U trenutku prometne nesreće da je bila noć i kolnička površina da nije bila osvijetljena, pa da vozač osobnog vozila „Toyota“ s obzirom na tamnu boju divljači i neosvijetljen kolnik, te s obzirom na kinematiku kretanja sudionika neposredno prije sraza, nije imao mogućnost uočavanja divljači u trenutku izlijetanja divljači na kolničku površinu. Potom vještak zaključuje da promatrajući kinematiku kretanja oba sudionika, u trenutku kada divljač stupa na kolničku površinu, vremenski gledano oko 0,66 sekunda prije sraza, da se osobno vozilo „Toyota“ od mjesta sraza nalazi udaljeno oko 11 metara u smjeru juga, te s obzirom na vremenski interval reakcije vozača na kočnicu, a koji u normalnim okolnostima iznosi oko 1 sekundu, vozač osobnog vozila „Toyota“ nije imao niti vremena niti prostora za izbjegavanje naleta na divljač.

50. Nadalje, iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da je izvid štete i visina računa popravka u iznosu od 32.056,74 kune / 4.254,66 eura (s PDV - om), u skladu s nastalim oštećenjima i opisanom dinamikom nastanka predmetne prometne nesreće.

51. Nalaz i mišljenje stalnog vještaka prometno tehničke struke Nevena Kralja ovaj sud prihvaća kao objektivan i izrađen u skladu s pravilima struke, te na isto tužitelj nije iznio nikakve prigovore. S druge strane, tuženik je iznio prigovore u pogledu utvrđenja vještaka da bi predmetnu prometnu nesreću izazvala divlja životinja – divljač (divlja svinja).

52. Odlučnu činjenicu da je predmetnu prometnu nesreću izazvala divlja životinja - divljač ovaj sud je utvrdio saslušanjem neposrednih i nepristranih svjedoka OI i GI, kao i čitanjem službenih zabilješki MUP-a. Pored navedenih dokaza, vještak prometno tehničke struke Neven Kralj je u svom nalazu i mišljenju u pogledu dinamike predmetnog štetnog događaja, potvrdio mogućnost da su oštećenja na vozilu marke Toyota Yaris uzrokovana srazom sa divljom životinjom baš na način kako su iskazivali i navedeni svjedoci.

53. Nadalje, a u pogledu spornih činjenica je li se u trenutku nastanka predmetne prometne nesreće provodio lov, kao i je li prometna nesreća nastala zbog provođenja lova, ovaj sud je 8. rujna 2025. proveo uviđaj, te je na uviđaju izveden dokaz saslušanjem UI, predsjednika Lovačkog društva Kamenjarka (stranice 182-183 spisa). UI naveo je da u situacijama kada dođe do naleta divljači na cesti on izlazi na teren, preuzme divljač i bude na očevidu, ali da ga u ovom konkretnom slučaju nitko nije obavijestio. Nadalje je iskazivao kako se od strane tuženika provodi lov na način da počinje od 1. listopada i da to bude vikendom (isključivo subota i nedjelja), te da traje do 31. siječnja. U ljetnim mjesecima da se ne provodi lov, već jedino čeka (pojedinačni lov dočekom), a na ovom području gdje se nesreća dogodila da nema čeka, da one budu na višim položajima.

54. Dakle, iz iskaza navedenog svjedoka, kojeg ovaj sud ocjenjuje kao istinit i vjerodostojan, proizlazi kako se u trenutku nastanka predmetne prometne nesreće nije provodio lov, odnosno kako se u ljetnim mjesecima provodi samo pojedinačni lov dočekom, ali da to bude samo na višim položajima, a ne na cesti na kojoj je došlo do prometne nesreće.

55. Naime, člankom 80. stavkom 6. Zakona o lovstvu propisano je da za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi , te lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

56. Međutim, u slučaju kada je do štete na vozilu došlo naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov (kao što je to u ovom predmetu), za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., dalje: ZOO), sve sukladno članku 76. stavku 2. Zakona o lovstvu, koji propisuje da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojima se uređuju obvezni odnosi, ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije.

57. Prema tome, budući da Zakonom o lovstvu kao lex specialis nije propisano tko odgovara za štetu nastalu na vozilu u slučaju naleta divljači na vozilo u području lovišta kojim gospodari osiguranik tuženika kada se nije provodio lov, tada se primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima kojima se uređuje odgovornost za štetu.

58. Naime, divljač koja se kreće na javnoj cesti je opasna stvar neovisno o tome koji se zakon primjenjuje. Zbog toga, time što je Zakonom o lovstvu propisan samo jedan slučaj objektivne odgovornosti (ako je šteta nastala zbog provođenja lova), ne znači da u drugim slučajevima kada se divljač kreće cestom (ali pri tome se ne obavlja lov divljači) ta divljač ne predstavlja opasnu stvar. Naprotiv, neovisno o tome obavlja li se ili ne obavlja lov divljači, divljač koja se nalazi na cesti uvijek predstavlja opasnu stvar budući da divljač čini povećanu opasnost prouzročenja štete na vozilima koja se kreću tom cestom.

59. Slijedom navedenog, a suprotno tvrdnjama tuženika i umješača na strani tuženika, za štetu koja je nastala uslijed naleta vozila na divljač koja se nalazila na cesti lovoovlaštenik, u smislu članka 964. stavka 1. ZOO-a, i nadalje odgovara po načelu objektivne odgovornosti sukladno odredbama članaka 1063. -1067. ZOO-a u vezi s člankom 76. stavkom 2. Zakona o lovstvu (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev-166/2024-2 od 24. rujna 2024., te Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Pž-21/2025 od 22. siječnja 2025.).

60. Pored navedenoga, pitanje odgovornosti za naknadu štete na vozilima nastalu naletom na divljač na javnim cestama regulirano je Zakonom o cestama ("Narodne novine" broj 84/2011., 18/2013., 22/2013., 54/2013., 148/2013., 92/2014., 110/2019, dalje: ZC).

61. Naime, člankom 50. stavkom 1. ZC-a propisano je da se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje, dok iz stavka 2. istog članka proizlazi da pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. nastalu na javnoj cesti ako javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

62. Stoga bi se lovoovlaštenik s tog područja oslobodio od objektivne odgovornosti za štetu od opasne stvari ukoliko bi se dokazalo da je propust osobe koja upravlja javnom cestom i koji je vezan uz nepostavljanje prometnog znaka opasnosti „divljač na cesti“ na predmetnoj prometnici bio u uzročnoj vezi s predmetnim štetnim događajem (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev-352/2022-2 od 5. travnja 2022.).

63. Međutim, utvrđeno činjenično stanje u predmetnom postupku ne ukazuje da je nepostupanje osobe koja upravlja javnom cestom u uzročnoj vezi s predmetnim štetnim događajem. Naime, nepostupanje osobe ovlaštene upravljati javnom cestom po zahtjevu lovoovlaštenika iz članka 50. stavka 2. ZC-a, i nepostavljanje znaka oslobađa lovoovlaštenika od objektivne odgovornosti za štetu nastalu naletom divljači na vozilo na cesti samo ukoliko je to nepostupanje u uzročnoj vezi sa štetnim događajem i štetom.

64. Znakovi opasnosti, kao što je znak „divljač na cesti“, služe da se sudionici u prometu na cesti upozore na opasnost koja prijeti na određenom mjestu, odnosno dijelu ceste i da se obavijeste o prirodi te opasnosti (članak 16. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama – „Narodne novine“ broj: 67/2008., 48/2010., 71/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017.).

65. Iz dokaza provedenih tijekom postupka proizlazi kako se predmetna prometna nesreća dogodila nije dogodila zbog neprilagođene brzine kretanja vozila. Vozač OI je i bez tog prometnog znaka vozio primjerenom brzinom, te kod njega nije utvrđena prekršajna odgovornost, a što upućuje na oprez u vožnji koji bi se opravdano mogao očekivati. Slijedom navedenoga, te budući da uzrok nastanka prometne nesreće nje brzina kretanja vozila, stajalište je ovoga suda da nepostavljanje znaka „divljač na cesti“ ne može biti u uzročnoj vezi s predmetnim štetnim događajem

66. Navedenom odredbom ZC-a regulirana je isključivo odgovornost pravne osobe koja upravlja cestom za štetu, i to po načelu krivnje, ali ni ove odredbe ne mogu isključiti odredbe Zakona o obveznim odnosima kao temeljnog propisa, koji se odnosi na prouzročene štete od opasne stvari. Pitanje eventualne odgovornosti osoba koje gospodare lovištima i to kao objektivne odgovornosti, uređeno je općim propisima obveznog prava (čl. 1063. do 1067. ZOO-a).

67. Divljač na javnoj cesti smatra se opasnom stvari, a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik sukladno odredbi članka 1064. ZOO-a. Člankom 1063. ZOO- a propisano je da se za štetu nastalu u vezi s opasnom stvari, smatra da potječe od te stvari, osim ako se dokaže da ona nije bila uzrok štete. Slijedom toga, lovoovlaštenik kao vlasnik divlje životinje – divljači, koja se smatra opasnom stvari, za štetu odgovora po pravilima objektivne odgovornosti.

68. Tuženik se može u cijelosti ili djelomično osloboditi svoje odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti (članak 1067. stavak 1. ZOO - a), isključivom radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, kao i ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete (članak 1067. stavak 2. i 3. ZOO-a). Takav pravni stav zauzeo je i Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci rješenje poslovni broj U-I-6264/2014 od 4. ožujka 2015., kao i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Pž-3730/2014-2 od 27. siječnja 2017., te u odluci poslovni broj Pž-4418/2021-6 od 15. veljače 2024.

69. Dakle, teret dokazivanja da postoji neki od ekskulpacijskih razloga leži na tuženiku kao lovoovlašteniku koji gospodari lovištem.

70. Ovaj sud je, ocjenom svih izvedenih dokaza, utvrdio da je jedini uzrok predmetne prometne nesreće, a posljedično tome i nastale imovinske štete, iznenadni izlazak divljači na cestu.

71. S druge strane, tuženik nije dokazao da je do štetnog događaja došlo krivnjom vozača niti je tijekom postupka utvrđeno da bi odgovornost tuženika bila isključena zbog odgovornosti osobe koja upravlja javnom cestom, pa je zaključak ovog suda da je upravo tuženik odgovoran za nastalu štetu i to kao vlasnik divljači (koja se smatra opasnom stvari), te za štetu odgovara po pravilima objektivne odgovornosti.

72. U odnosu na visinu štete koja je nastala na vozilu marke Toyota Yaris, registarske oznake [registarska oznaka], uslijed predmetne prometne nesreće, sud je na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka Nevena Kralja (koje u pogledu utvrđenja visine nastale štete nije niti osporeno) utvrdio da ista iznosi 32.056,74 kune / 4.254,66 eura (s PDV-om).

73. Međutim, člankom 943. stavkom 1. ZOO-a propisano je da je osiguratelj, kad se dogodi osigurani slučaj, dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od četrnaest dana, računajući otkad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio. Nadalje, člankom 963. stavkom 1. ZOO-a propisano je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

74. Slijedom navedenoga, te budući da u postupku nije ni bilo sporno da je tužitelj kao osiguratelj 4. kolovoza 2022. korisniku osiguranja naknadio materijalnu štetu u iznosu od 3.403,72 eura / 25.645,39 kuna, tuženika je trebalo obvezati da tužitelju naknadi štetu upravo u tom isplaćenom iznosu.

75. Prema članku 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.

76. Tužitelj je isplatu na ime osigurnine izvršio 4. kolovoza 2022., pa je tuženika kao odgovornog za nastalu štetu valjalo obvezati da tužitelju isplati iznos od 3.403,72 eura, zajedno sa zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 4. kolovoza 2022. pa do isplate, po stopi koja se određuje prema članku 29. stavak 2. ZOO -a, jer je upravo tom isplatom tužitelju nastala šteta.

77. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao pod točkom I. izreke ove presude.

78. Nadalje, odluka suda o zahtjevu parničnih stranaka i umješača na strani tuženika za naknadu troškova parničnog postupka temelji se na članku 154. stavku 1., članku 155. i članku 164. ZPP-a.

79. S obzirom na odredbe važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 139/2023; dalje: Tarifa) i postavljeni zahtjev za naknadu troškova (stranica 246 spisa), tužitelju su, kao potrebni za svrhovito vođenje parnice, priznati troškovi po osnovi odvjetničkog zastupanja, i to:

- za sastav tužbe 100 bodova (Tbr. 7/1 Tarife),

- za sastav podneska od 14. listopada 2025. 100 bodova (Tbr. 7/1 Tarife),

- za zastupanje na ročištima održanim 31. siječnja 2025., 10. travnja 2025., 8. rujna 2025., 11. veljače 2026. i 22. travnja 2026. po 100 bodova za svako ročište, a ukupno 500 bodova (Tbr. 9/1 Tarife),

odnosno ukupno 600 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura (Tbr. 54 Tarife) iznosi 1.200,00 eura. Iznos od 1.200,00 eura uvećan je za PDV po stopi od 25%, te je tužitelju s ove osnove priznat iznos od 1.500,00 eura.

80. S obzirom na odredbe Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/2018., 51/2023.) i odredbe Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/2023.), kao i postavljeni zahtjev za naknadu troškova (stranica 246 spisa) tužitelju je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 80,49 eura (Tbr. 1/1), trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 80,49 eura (Tbr 2/1), te trošak vještačenja u iznosu od 1.000,00 eura, kao i dopune vještačenja u iznosu od 150,00 eura, a što ukupno iznosi 2.810,98 eura koliko je tužitelju dosuđeno.

81. Tužitelju nije priznato pravo na naknadu troška za pristup na ročište 31. siječnja 2025. pored iznosa navedenog pod točkom 79. obrazloženja ove presude, a budući da je tužitelj ovaj trošak u svom zahtjevu naveo dva puta, kao niti pravo na naknadu troška za pristup na ročište od 27. veljače 2025. budući da u ovom postupku nije održano ročište navedenog datuma. Također, tužitelju nije priznato pravo na naknadu troška za sastav podnesaka od 6. studenoga 2025. i 19. ožujka 2026. budući da je ovaj sud ocijenio da navedeni podnesci nisu bili potrebni za vođenje ovog parničnog postupka.

82. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao pod točkom II. izreke ove presude .

83. S druge strane, a budući da su tuženik i umješač na strani tuženika u cijelosti izgubili ovu parnicu, njihove zahtjeve za naknadu troškova postupka valjalo je odbiti kao neosnovane.

84. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao pod točkama III. i IV. izreke ove presude.

U Splitu 22. svibnja 2026.

Sutkinja

Zrinka Ćosić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Presuda se u sporovima male vrijednosti može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povreda iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a. U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ili rješenja ne odgađa ovrhu, osim ako sud koji donosi presudu ili rješenje, iznimno po službenoj dužnosti, obrazloženim rješenjem, odredi drugačije (članak 467.a ZPP-a).

DNA:

- tužitelju po punomoćniku

- tuženiku po punomoćniku

- umješaču na strani tuženika po punomoćniku

- u spis