Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž-1030/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja, Milene Vukelić- Margan, predsjednice vijeća, Ingrid Bučković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Helene Vlahov-Kozomara, članice vijeća, u građansko pravnoj stvari tužitelja 1. ŠG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. FG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], oba zastupana po punomoćnici Lenki Banjanin, odvjetnici u Rijeci, protiv tuženika 1. TG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. PG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], oba zastupana po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Bačić i partneri iz Zadra, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja podnesenoj protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1215/2018-98 od 27. svibnja 2022., u sjednici 26. svibnja 2026,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1215/2018-98 od 27. svibnja 2022. u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev za utvrđenje da su tužitelji stekli pravo vlasništva na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta pašnjak, površine 257 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u 2/6 dijela.

II. Djelomično se prihvaća žalba tužitelja kao osnovana i preinačava se presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1215/2018-98 od 27. svibnja 2022. u preostalom dijelu i sudi:

Utvrđuje se da su tužitelji stekli pravo vlasništva na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta pašnjak, površine 257 m2, upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u 4/6 dijela te su tuženici dužni trpjeti upis prava vlasništva tužitelja u zemljišnim knjigama na temelju ove presude.

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba tužitelja te se preinačava rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1215/2018-98 od 27. svibnja 2022. u dosuđujućem dijelu i rješava:

Nalaže se tuženicima da naknade tužiteljima troškove postupka u iznosu od

2.013,53 eura (slovima:dvijetisućetrinaesteurapedesettricenta) sa zateznim kamatama od 27. svibnja 2022. do isplate, u roku od petnaest dana.

II. Nalaže se tuženicima da naknade tužiteljima troškove žalbenog postupka u iznosu od 172,73 eura (slovima:stosedamdesetdvaeurasedamdesettricenti) u roku od petnaest dana.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda u točki I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev za utvrđenje da su tužitelji stekli pravo vlasništva na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta pašnjak, površine 257 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da su tuženici dužni trpjeti zemljišnoknjižnu provedbu te presude, kao i zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka.

1.1. Rješenjem prvostupanjskog suda naloženo je tužiteljima da naknade tuženicima troškove postupka u iznosu od 2.941,47 eura (tadašnjih 17.443,00 kuna prema fiksnom tečaju 1 euro=7,54350 kuna), dok su s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu troškova postupka tuženici odbijeni.

2. Protiv navedene presude i dosuđujućeg dijela rješenja žalbu su podnijeli tužitelji pozivom na sve žalbene razloge propisane čl. 353. st 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 11/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 153/23., dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i usvoji tužbeni zahtjev, uz naknadu troškova postupka tužiteljima.

3. Tuženici u odgovoru na žalbu osporavaju žalbene navode kao neosnovane te predlažu odbijanje žalbe i potvrđivanje prvostupanjske presude, uz naknadu troškova žalbenog postupka tuženicima.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Donošenjem pobijane presude nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.2. toč. 11. ZPP-a, budući da je suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud dao jasne i neproturječne razloge o svim odlučnim činjenicama, između ostalog i pravomoćnoj presudi poslovni broj P-164/99, a niti pobijana presuda nema drugih nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.

6. Pazeći po službenoj dužnosti na temelju čl. 365. st. 2. ZPP-a na postojanje bitnih procesnih povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da u postupku pred prvostupanjskim sudom i donošenjem pobijane presude nije počinjena niti jedna od tih procesnih povreda.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak, površine 257 m2, u cjelosti.

8. Prvostupanjski sud na temelju izvedenih dokaza utvrđuje:

- da su u zemljišnim knjigama kao vlasnici k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak u [adresa], površine 257 m2, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisani tuženici, svaki u 1/2 dijela,

- da je prema Rješenju o nasljeđivanju poslovni broj O-165/2007 UPP/OS- 142/2007, javnog bilježnika Elizabete Škunca, od 31. ožujka 2008., iza smrti oca tužitelja, pok. F (BG) ABC pok. BG, nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] upisana u ... k. o. [katastarska općina], utvrđena kao izvanknjižno vlasništvo ostavitelja, te su istu naslijedili tužitelji, svaki u 1/2 dijela,

- da je Kupoprodajnim ugovorom od 21. travnja 1991., otac tuženika NG pok. T kupio od P, B, SG i AG (bez oznake prezimena) zem. česticu zv. ... broj [katastarska čestica], za iznos od 7.000,00 DEM,

- da se Rješenjem Ureda za katastarsko-geodetske poslove Gospić – Ispostava Novalja, klasa: 932-07/98-01/4, urbroj: 2125-05-3-98-02, od 4. siječnja 1998. u katastarskom operatu mijenjaju podaci, između ostalog, na način da je prema novom stanju kao posjednik k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], pašnjak, u površini od 260 m2, upisan DG (otac tužitelja), a u površini od 130 m2 upisan je DG NG, N, "S" (otac tuženika),

- da je Rješenjem posl. br. Z-99/07 Općinskog suda u Pagu od 21. rujna 2007. dopušten besteretni otpis čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak u [adresa], sa 257 m2 u vlasništvu BG pok. JG iz [adresa] te prijenos u novi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] iste čestice, uz uknjižbu prava vlasništva u novom zk. ul. u korist oca tuženika NG pok. T. "Hrvat, a na temelju pravomoćne i ovršne presude zbog ogluhe Općinskog suda u Pagu posl. br. P-319/06 od 14. prosinca 2006.,

- da je prema Prijavnom listu br. 2, Katastarske uprave Senj, [katastarska općina], Sreskog suda Pag, Poreske uprave Pag, iz 1939. godine, dostavljen Ministarstvu finansija, Odjeljenje katastra i državnih dobara, broj 754 Z 1941 čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak površine 257 m2, upisana kao posjed BG pok. A, [adresa],

- da je prema prijepisu ... k. o. [katastarska općina], Područnog ureda za katastar Gospić dio predmetne čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pašnjak u površini od 260 m2 upisan kao posjed tužitelja, svakoga za 1/2 dijela, dok iz prijepisa ... Područnog ureda za katastar Gospić slijedi da je dio predmetne čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pašnjak u površini od 130 m2, upisan kao posjed tuženika, svakog za 1/2 dijela,

- da su 10. ožujka 2016. tuženici podnijeli Uredu za katastar prijedlog radi promjene posjeda na čest. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] temeljem zk. izvatka, radi promjene posjedovnog stanja u katastarskim knjigama u k. o. [katastarska općina], te je tužiteljima dostavljen zaključak Područnog ureda Gospić, Ispostava za katastar nekretnina Novalja od 29. ožujka 2016. i dan im je rok od 30 dana radi pokretanja parnice,

- da iz Povijesti promjena na katastarskim česticama za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] slijedi:

- da se od revizije posjedovnog stanja 1956. godine k. č. br. [katastarska čestica] vodila upisana u dijelovima i to u ... sa 300 + 105 m2 na BG D,u [adresa] sa 246 m2 na JG, u [adresa] sa 300 + 105 m2 na BG, u [adresa] sa 300 + 105 m2 na EG,

- da 1974. godine (PP.10/74) ispravkom posjeda na zahtjev stranke, cijeli posjed upisan u [adresa] prelazi na JG , da 1985. godine (PP.3/85) ispravkom posjeda na zahtjev stranke, dio k. č. br. [katastarska čestica] sa 300 + 105 m2, upisan u ... prelazi u ... na ŠGZ, da 1990. godine (PP.13/90), ispravkom posjeda na zahtjev stranke, cio posjed upisan u [serijski broj] prelazi na:

SG. JG i AG ž. SG, svaki u 1/2 dijela,

- da 1998. godine (PP.4/98), ispravkom posjeda na zahtjev stranke, parcelira se k. č. br. [katastarska čestica] na nove parcele i to na k. č. br. [katastarska čestica] sa 210 m2, koja prelazi u ... na NG, dio k. č. br. [katastarska čestica] sa 260 m2, koja prelazi u ... na DG p. BG, dio k. č. br. [katastarska čestica] sa 130 m2, koja prelazi u ... na NG, k. č. br. [katastarska čestica] sa 182 + 173 m2, koja prelazi u ... NG i k. č. br. [katastarska čestica] sa 228 + 405 m2, koja prelazi u ... na

DG p. BG,

- da 2008. godine (PP.44/08), ispravkom posjeda na zahtjev stranke i Rješenjem o ostavini (O-165/07), cio posjed upisan u ... prelazi na: FGZ i TGZ, svaki u 1/2 dijela

- da 2012. godine (PP.106/12), ispravkom posjeda na zahtjev stranke i darovnim ugovorom (Z-1830/12), k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i dio k. č. br. [katastarska čestica], upisane u ..., prelaze u ... na: TGZ D i TGZ PG, svaki u 1/2 dijela ,

- da je u predmetu Općinskog suda u Pagu posl. br. P-164/99 riječ o parničnom postupku po tužbi tužitelja 1. DG pok. BG, 2. NG pok. BG "S" i 3. JG pok. T, svi iz [adresa], protiv tuženika JG BG, radi utvrđenja prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je održan očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geometra IG iz [adresa],

- da tužitelji u toj tužbi ( P-164/99) navode da su stvarni vlasnici i posjednici čest. zem. [katastarska čestica], u različitim suvlasničkim omjerima i to DG pok. BG u 4/6 dijela, NG pok. BG "S" u 1/6 dijela i JG pok. T u 1/6 dijela, a vlasništvo da su stekli nasljedstvom svojih roditelja, te diobom između svoje braće, koji su bili izvanknjižni vlasnici. Predmetna nekretnina da je u posjedu tužitelja, uzimajući i posjed njihovih prednika, već više od 100 godina,

- da je riječ o nekretnini koja se nalazi uz more, u naravi pašnjak i koja sa sjeverne strane graniči s javnim putom koji se spušta sve do mora, ista je ograđena dijelom porušenim suhozidom, a dijelom trstikom,

- da je prema skici lica mjesta vještaka geometra GG predmet spora označen likom, žutom bojom te slovima A-B-C-D-E-A, u naravi čest. zem. [katastarska čestica], površine 257 m2, uz napomenu da prema zk. stanju iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica] ima evidentiranu površinu od 257 m2, a po katastarskom stanju čest. zem. [katastarska čestica] ima evidentiranu površinu od 260 m2 u ... i 130 m2 u ...,

- da prema iskazu vještaka geometra k. č. br. [katastarska čestica] u naravi (na terenu) ima površinu od 257 m2, identično kao i u zemljišnim knjigama, dok po katastarskom stanju ima površinu od ukupno 390 m2,

- da je prijavnim listom sastavljen od Geo Prizma d.o.o. 29. prosinca 1997. mijenja dosadašnje stanje matične čest. zem. [katastarska čestica] "... i od iste se formira čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pašnjak od 260 m2, kao posjed DG pok. BG, te kao posjed NG, N "S", pašnjak u površini 130 m2,

- da iz preslika Prijavnog lista za zemljišnik Ureda za katastarsko-geodetske poslove Gospić, Ispostava Novalja, od 29. prosinca 1997., proizlazi da se parcelacija odnosi na čest. zem. [katastarska čestica], te citiranom Prijavnom listu prileži skica parcelacije (l.s. 242), izrađena od Geo Prizma d.o.o. iz Zagreba, sa novoformiranim i ranijim međama, dok iz Zapisnika slijedi da su uviđajem na licu mjesta u k. o. [katastarska općina], povodom zahtjeva NG i dr., u upravnoj stvari cijepanje čestice – dioba, prisutne stranke: NG i DG te su isti zapisnik vlastoručno i potpisali,

- da je između ZG iz [adresa], kao darodavatelja i NG "S" iz [adresa], kao daroprimatelja sklopljen Darovni ugovor od 14. srpnja 1999., a kojim JG daruje svome bratu NG. T "S" kat. čest. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o.

[katastarska općina], u cijelosti,

- da su čest. zem. [katastarska čestica], oranica u [adresa], površine 210 m2 i 4048/3 kuća i dvorište [adresa], 355 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao suvlasništvo tuženika, svakog u ½ dijela.

9. Imajući u vidu prethodno utvrđene činjenice, prvostupanjski sud zaključuje da predmetna nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] u stvarnosti ima površinu od 257 m2 koja odgovara površini te nekretnine upisanoj u zemljišnoj knjizi, dok da se površina iste nekretnine od 390 m2 prema katastarskim podacima ne može uzeti u obzir s obzirom da takva površina proizlazi iz manjkavo provedene parcelacije po prijavnom listu Geo Prizma d.o.o. od 29. prosinca 1997..

9.1. Također, zaključuje da je predmetna nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] od 257 m2, k. o. [katastarska općina] nastala 1939. cijepanjem matične k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 1448 m2 (nastale su i k. č. br [katastarska čestica]) te je od tada upisana kao posjed i vlasništvo BG pok. A (JG), od čijih nasljednika („E“) je otac tuženika kupio predmetnu nekretninu 1991. te temeljem tog ugovora ishodio pravomoćnu presudu poslovni broj P-319/06 na temelju koje je upisao pravo vlasništva u zemljišne knjige, a potom su pravo vlasništva upisali tuženici na temelju sklopljenog ugovora o darovanju sa svojim ocem.

10. U odnosu na pravomoćnu presudu poslovni broj P-164/99 kojom je ocu tužitelja priznato pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini u 4/6 dijela, prvostupanjski sud imajući u vidu da presuda nije provedena u zemljišnim knjigama, zaključuje da tužitelji nemaju ispravu kao dokaz o stjecanju prava vlasništva.

11. Također, prvostupanjski sud zaključuje da provedena parcelacija 1997. kojom je formirana k. č. br. [katastarska čestica] površine 390 m2 (260 m2 upisano kao posjed oca tužitelja, a 130 m2 upisano kao posjed oca tuženika) nije dokaz prava vlasništva tužitelja s obzirom da predmetna nekretnina u naravi nema površinu od 390 m2 te je parcelacija provedena protivno važećim propisima.

12. Nadalje, prvostupanjski sud na temelju iskaza svjedoka i stranaka, koje prihvaća kao vjerodostojne, zaključuje da su prednici tužitelja vršili posjedovne čine na predmetnoj nekretnini parkirajući vozila, ali da su to činili isključivo uz odobrenje oca tuženika pa da njihov posjed nije pošten, dok su tzv. prisadišta obrađivali na drugoj nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

13. Stoga, prvostupanjski sud pozivom na odgovrajuće odredbe Općeg građanskog zakonika, Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91. 91/92, dalje: ZOVO) i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14; u daljnjem tekstu: ZVDSP), te odredbe čl. 219. i 221.a ZPP-a, zauzima pravno shvaćanje da tužitelji nisu dokazali svoje tvrdnje da su pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini stekli nasljeđivanjem iza svog oca, a ovaj diobom s prednicima tuženika, a podredno i dosjelošću, pa odbija tužbeni zahtjev u cijelosti.

14. Odluku o troškovima postupka prvostupanjski sud temelji na čl. 154. st. 1. ZPP-a pa tuženicima dosuđuje troškove postupka, u visini odmjerenoj prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (“Narodne novine” broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15.,37/22, dalje: Tarifa/22).

15. Osnovano tužitelji žalbom osporavaju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava.

16. Naime, pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da tužitelji nisu dokazali pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini.

17. Tužitelji žalbenim navodima osnovano upiru na pogrešan zaključak prvostupanjskog suda kako tužitelji nisu dokazali da je njihov prednik, pok. otac DG na temelju diobe u obitelji odnosno dosjelošću stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini, pri čemu se osnovano pozivaju na pravomoćnu presudu donesenu u postupku poslovni broj P-164/99.

18. Naime, utvrđeno je da su parnični postupak poslovni broj P-164/99 u svojstvu tužitelja pokrenuli prednici stranaka (otac tužitelja DG i otac tuženika DG NG) i JG. T (brat oca tuženika), protiv tuženika BG pok. JG (u zemljišnim knjigama upisanog vlasnika) radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] od 257 m2 k. o. [katastarska općina] te su tužbenim zahtjevom zatražili da se utvrdi da je otac tužitelja suvlasnik u 4/6 dijela, otac tuženika u 1/6 dijela i BG JG pok. T u 1/6 dijela. U tužbi su naveli da je predmetna nekretnina u njihovom izvanknjižnom vlasništvu i posjedu duže od 100 godina. Presudom poslovni broj P-164/99 od 28. ožujka 2000. prihvaćen je tužbeni zahtjev u cijelosti, a koja presuda je postala pravomoćna 10. kolovoza 2000..

18.1. Dakle, imajući u vidu da su prednici stranaka zajednički pokrenuli parnični postupak radi utvrđenja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, nedvojbeno proizlazi da je u vrijeme pokretanja tog postupka između njih postojao sporazum o diobi predmetne nekretnine koja je bila u njihovom posjedu, na način da je prednik tužitelja suvlasnik u 4/6 dijela, a prednik tuženika u 1/6 dijela. Pri tome, prigovori tuženika kako njihov otac nije sudjelovao u tom parničnom postupku, suprotni su sadržaju spisa tog predmeta, pa sve dok pravomoćna presuda postoji ista obvezuje parnične stranke i njihove pravne slijednike, dakle i tuženike.

18.2. Na postojanje sporazuma o diobi između prednika stranaka upućuje i utvrđenje da su stranke i njihovi prednici koristili predmetnu nekretninu za parkiranje vozila, kako to pravilno utvrđuje prvostupanjski sud, pri čemu nije prihvatljiv zaključak prvostupanjskog suda da je prednik tužitelja to činio po odobrenju prednika tuženika, jer takvo utvrđenje ne proizlazi iz izveden ih dokaza, osim iskaza drugotuženika koji nije potvrđen nijednim drugim dokazom. Također, na posjed prednika tužitelja upućuje i utvrđenje da su imali tzv. prisadišta (za sadnju povrća), pri čemu nije prihvatljiv zaključak prvostupanjskog suda da su to činili na drugoj nekretnini, a ne predmetnoj, budući da su svjedoci saslušani na uviđaju na licu mjesta iskazivali o tzv. prisadištima na predmetnoj nekretnini. Stoga je za zaključiti da se prednik tužitelja nalazio u poštenom posjedu predmetne nekretnine.

18.3. Nadalje, na posjed prednika tužitelja na predmetnoj nekretnini i postojanje sporazuma o diobi upućuje i utvrđenje da su u katastru nekretnina kao posjednici predmetne nekretnine od 1998. upisani prednik tužitelja i prednik tuženika, i to upravo na temelju zajedničkog zahtjeva kako je to utvrđeno uvidom u Prijavni list i Zapisnik o uviđaju na licu mjesta od 29. prosinca 1997..

19. Odredbom čl. 159.st.1. ZVDSP-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Prema stavku 2. istoga članka, samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

19.1. Prema čl. 160. st. 1. i 2. ZVDSP-a, vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

20. Kako se u konkretnom slučaju prednik tužitelja nalazio u poštenom posjedu predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] od 257 m2 k. o. [katastarska općina], s time da je njegov posjed najkasnije od 1999. bio zakonit s obzirom na postignuti sporazum o diobi sa prednikom tuženika i pokrenuti postupak poslovni broj P-164/99, a na temelju čega mu je pripalo pravo vlasništva predmetne nekretnine u 4/6 idealna dijela , pa sve do svoje smrti 2007., a nakon toga u zakonitom i poštenom posjedu nalazili su se tužitelji kao njegovi nasljednici, to su tužitelji na temelju čl. 159.st.1. u vezi s čl. 160. st.1. i 2. ZVDSP-a protekom deset godina posjedovanja, dakle 2009. stekli pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini u 4/6 idealna dijela.

21. Stoga je pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva tužitelja na predmetnoj nekretnini u 4/6 idealna dijela, a za preostalih 1/6 idealna dijela tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan, s obzirom da tužitelji u odnosu na taj idealni dio nisu dokazali pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva.

21.1. Naime, sama činjenica da je predmetna nekretnina u katastarskom operatu bila upisana kao posjed oca tužitelja u površini od 260 m2, pri činjenici da je istovremeno bila upisana i kao posjed oca tuženika u površini od 130 m2, dakle u ukupnoj površini od 390 m2, dok je u zemljišnim knjigama oduvijek bila upisana sa površinom od 257 m2 što odgovara i stanju u naravi, nije dovoljna za zaključak da je prednik tužitelja stekao pravo vlasništva na cijeloj nekretnini. Naime, očito je riječ o katastarskim podacima o površini nekretnine koji ne odgovaraju stanju u zemljišnim knjigama i stanju u naravi pa kao takvi nisu relevantni. To tim više, što iz izvedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da su prednici stranaka postigli sporazum o diobi predmetne nekretnine sa površinom od 257 m2, a ne u katastru upisanih 390 m2.

22. Također, valja reći da činjenica da je prednik tuženika 1991. kupio predmetnu nekretninu od nasljednika upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika, nije od utjecaja na zaključak o pravu vlasništva tužitelja, s obzirom da je nakon kupnje nekretnine (najkasnije 1999.) prednik tuženika postigao sa prednikom tužitelja sporazum o diobi predmetne nekretnine na način da je predniku tužitelja pripalo pravo vlasništva u 4/6 idealna dijela. Isto tako, pravomoćna presuda poslovni broj P- 319/06 kojom je prednik tuženika utvrđen vlasnikom predmetne nekretnine u cijelosti, nije od odlučnog značaja s obzirom da tužitelji i njihov prednik nisu sudjelovali u tom postupku pa ta presuda na njih nema pravnog učinka.

23. Iz navedenih razloga, valjalo je pozivom na čl. 368. st.1. ZPP-a odbiti žalbu tužitelja i potvrditi prvostupanjsku presudu, kao u točki I. izreke, a djelomičnim prihvaćanjem žalbe tužitelja pozivom na čl. 373. ZPP-a preinačiti pobijanu presudu u preostalom dijelu, kao u točki II. izreke.

24. S obzirom na ishod žalbenog postupka, na temelju čl. 166.st.2. ZPP -a odlučeno je o troškovima cijelog postupka. Stranke su u parnici djelomično uspjele i to tužitelji sa 67 %, a tuženici sa 33% pa sukladno čl. 154.st.2.ZPP-a tužiteljima pripada naknada troškova postupka u omjeru od 34% (67%-33%). Tužiteljima je u okviru postavljenog zahtjeva za naknadu troškova postupka, valjalo primjenom čl. 155.st.1. ZPP-a i u vrijeme donošenja prvostupanjske presude važeće Tarife/22 priznati trošak zastupanja po odvjetniku prema vrijednosti predmeta spora u iznosu od 1.327,23 eura (tadašnjih 10.000,00 kuna prema fiksnom tečaju 1 euro=7,53450 kuna) i to za sastav tužbe u iznosu od 99,54 eura (Tbr.7.t.1.), zastupanje na trinaest

ročišta

(8.7.2016.,7.10.2016.,2.2.2017.,12.5.2017.,16.8.2017.,18.10.2017.,10.11.2017.,3 1.1.2019.,12.9.2019.,13.10.2020.,9.4.2021.,5.7.2021.,1.4.2022.) u iznosu od 1.294,02 eura (Tbr.9.t.1.), zastupanje na dva ročišta (18.2.2019., 4.7.2019.) u iznosu od 99,54 eura (Tbr.9.t.2.) i na ročištu 13.2.2020. u iznosu od 24,88 eura (Tbr.9.t.5.), sastav podneska od 9.9.2019. u iznosu od 24,88 eura (Tbr.8.t.3.) i prijedloga za ispravak presude od 20.12.2017. u iznosu od 24,88 eura (Tbr.8.t.3.), sa pripadajućim PDV-om u iznosu od 391,93 eura (Tbr.42.) te trošak sudske pristojbe za tužbu i presudu u iznosu od 106,17 eura, odnosno u ukupnom iznosu od 2.065,84 eura. S obzirom na uspjeh tužitelja u parnici od 34%, pripada im naknada prethodno navedenih troškova u iznosu od 702,38 euro, dok im trošak vještačenja i uviđaja u ukupnom iznosu od 1.311,15 eura pripada u cijelosti kao neophodan za odlučivanje. Stoga tužiteljima pripada naknada troškova postupka u iznosu od 2.013,53 eura, sa zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude, slijedom čega je odlučeno kao u točki I. izreke ovog rješenja.

25. Budući da su tužitelji djelomično uspjeli sa žalbom, sukladno čl. 154.st.2. ZPP- a pripada im naknada troškova žalbenog postupka razmjerno postignutom uspjehu od 67%. Tužiteljima je primjenom čl. 155. ZPP-a i važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23., dalje:Tarifa) priznat trošak za sastav žalbe u iznosu od 257,81 eura (Tbr.10.t.1., 40.t.1.. i 46.) odnosno razmjerno uspjehu u žalbenom postupku u iznosu od 172,73 eura, dok im nije priznat trošak sudske pristojbe za žalbu jer spisu ne prileži dokaz o plaćanju iste, slijedom čega je odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.

26. Tuženicima nije priznat trošak odgovora na žalbu, budući da je riječ o trošku koji nije bio potreban za vođenje parnice u smislu čl. 155.st.1. ZPP -a, slijedom čega je odlučeno kao u točki III. izreke ovog rješenja.

27. Prvostupanjsko rješenje u odbijajućem dijelu odluke o troškovima postupka kao ne pobijano ostaje neizmijenjeno.

U Rijeci 26. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Milena Vukelić - Margan