Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: P Ob-1157/2024-63

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Mariu Samardžiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja IC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Antoniu Volareviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika ZC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Carli Bušić, odvjetnici u Zagrebu, uz sudjelovanje mlt. GC OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po posebnoj skrbnici TC iz Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu te sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Sesvete (dalje: HZSR), OIB:52966791065, radi razvoda braka, roditeljske skrbi i uzdržavanju, nakon održane glavne i tajne rasprave zaključene 13. travnja 2026. u prisutnosti tužitelja osobno i njezina punomoćnika, tuženika osobno i njegove punomoćnice te Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područnog ureda Sesvete, a u odsutnosti posebne skrbnice, dana 22. svibnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I. Mlt. GC, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2021., stanovat će s majkom IC, OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi njenog prebivališta u [adresa].

    II. Osobni odnosi mlt. GC OIB: [osobni identifikacijski broj] s ocem ZC OIB: [osobni identifikacijski broj] odvijat će se prema dogovoru roditelja, a ukoliko isti izostane:

    -Svaki drugi tjedan od nedjelje u 18 sati kada će otac preuzeti dijete na adresi stanovanja majke i djeteta, do slijedeće nedjelje u 18 sati kada će majka preuzeti dijete na adresi stanovanja oca,

    -Tijekom tjedna koji djevojčica provodi kod jednog roditelja, drugi roditelj će ju jednom tjedno (majka srijedom, a otac četvrtkom u slučaju da roditelji ne postignu drugačiji dogovor) preuzeti u vrtiću te provesti s njom ostatak tog dana uz prespavljivanje, te ju naredni dan odvesti u vrtić, nakon kojeg će ju preuzeti roditelj s kojim provodi taj tjedan. U slučaju da dijete u danu koji je određen za ostvarivanje osobnih odnosa s drugim roditeljem kod kojega ne provodi taj tjedan zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga ne ide u vrtić, roditelj će ju preuzeti na adresi stanovanja roditelja kod kojeg se dijete tog tjedna nalazi nakon radnog vremena, te dijete slijedeći dan ujutro vratiti na adresu roditelja kod kojeg boravi taj tjedan,

    -Polovicu svih školskih praznika, time da će dijete tijekom ljetnih praznika provoditi po dva tjedna u kontinuitetu sa svakim od roditelja prema njihovom međusobnom dogovoru i rasporedu korištenja godišnjih odmora, a ukoliko dogovor izostane dijete će s majkom provoditi neparnih godina dva tjedna u drugoj polovici srpnja, a s ocem dva tjedna u prvoj polovici godina, a parnih godine će s ocem provesti dva tjedna u drugoj polovici srpnja a s majkom dva tjedna u prvoj polovici kolovoza, i tako naizmjenice,

    -U tjednu kada dijete provodi s jednim roditeljem drugi roditelj će s djevojčicom ostvarivati video pozive svakodnevno, u večernjem terminu, prije odlaska djevojčice na spavanje.

    III. Svaki roditelj snosit će redovne troškove uzdržavanja djeteta za vrijeme koje se kod njega nalazi, dok će izvanredne troškove uzdržavanja djeteta koje roditelji sporazumno dogovore snositi na jednake dijelove.

    IV. Nalaže se tuženiku ZC OIB: [osobni identifikacijski broj] plaćati za uzdržavanje maloljetnog djeteta GC OIB: [osobni identifikacijski broj] mjesečni iznos od 500,00 eura počevši od 01. siječnja 2023. pa do listopada 2024., s time da je dužan odjednom platiti sve dospjele obroke u roku od 15 dana, sa zateznim kamatama koje se obračunavaju na svaki dospjeli obrok uzdržavanja koji dospijevaju krajem mjeseca za svaki obrok, pa sve do isplate, po stopi koja se određuje do 29. prosinca 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve na tekući račun majke IC

    GC, OIB: [osobni identifikacijski broj] IBAN: [broj bankovnog računa] kod Privredne banke Zagreb d.d.

    V. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

    O b r a z l o ž e n j e

    1. Tužiteljica je podnijela tužbu radi razvoda braka koji su stranke zaključile 20. rujna 2019. godine pred Matičnim uredom Garčin, koji je upisan u Maticu vjenčanih matičnog ureda Garčin za matično područje Trnjani za 2019. godinu pod rednim brojem 12. U braku stranaka rođeno je zajedničko dijete mlt. GC dana 12. travnja 2021., koja od prekida obiteljske zajednice života stanuje s majkom s kojom je iznimno emocionalno povezana. Tužiteljica predlaže sudu donijeti presudu kojom će razvesti brak stranaka te odlučiti da mlt. GC stanuje s njom, a s ocem ostvaruje osobne odnose jednom tjedno poslije podne (srijedom), svaki drugi vikend od subote ujutro do nedjelje poslije podne, polovicu školskih praznika time da bi tijekom ljetnih praznika djevojčica provodila s ocem po dva tjedna u kontinuitetu. Predlaže sudu naložiti tuženiku da doprinosi za uzdržavanje djeteta po 300 eura mjesečno počevši od dana prekida obiteljske zajednice života 01. siječnja 2023., te mu naložiti da joj nadoknadi prouzročeni parnični trošak.

    2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako su stranke nakon prestanka obiteljske zajednice života pokušavale dogovarati način odvijanja osobnih odnosa oca i djeteta, u čemu nisu uspjele te majka odbijanjem sudjelovanja oca u skrbi o djetetu ugrožava interese zajedničke kćeri. Predlaže sudu donijeti odluku po kojoj će mlt. GC stanovati s njim, a s majkom ostvarivati osobne odnose jedno poslije podne tijekom radnog tjedna, svako drugi vikend te polovicu školskih praznika.

    3. Rješenjem HZSR-a od 22. listopada 2024. mlt, djetetu GC je imenovana posebna skrbnica TC, dipl. pravnica u Centru za posebno skrbništvo.

    4. Tijekom postupka izvođenja dokaza sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu, izveo je dokaz saslušanjem tužiteljice i tuženika, izvršen je uvid u mišljenje i prijedlog HZSR-a te izveden dokaz psihologijsko-psihijatrijskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima Branki Vidrih i Višnji Škevin (list 164-193, 220-221 spisa). Nije pribavljeno mišljenje djeteta zbog niske kronološke dobi.

    5. Cijeneći rezultate provedenog postupka, kako cjelokupnog tako i svakog pojedinačno, a na osnovi odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), a u svezi s čl. 346. Obiteljskog zakona Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23; dalje: ObZ) tužbeni zahtjev je ocjenjen djelomično osnovanim kako je to odlučeno u izreci presude, pri čemu sud nije vezan zahtjevima stranaka u uređenju roditeljske skrbi, osobnim odnosima djeteta s roditeljem i uzdržavanju mlt. djeteta.

    6. Uvidom u izvadak iz matice vjenčanih i rođenih utvrđeno je da su stranke zaključile brak 20. rujna 2019. te da su stranke roditelji mlt. djeteta GC rođene **.**.2021.

    7. U odnosu na zahtjev za razvod braka tužiteljica i tuženik su se suglasili sa razvodom braka te sud primjenom čl. 369. st. 3. ObZ-a smatra tužbu sporazumnim zahtjevom za razvod braka, slijedom čega je djelomičnom presudom od 13. travnja 2026. brak razveden.

    8. Iz mišljenja i prijedloga HZSR-a od 04. ožujka 2025. utvrđeno je da je isto sastavljeno prema aktualnim događajima u obitelji i temeljeno na višestruko provedenim razgovorima s oba roditelja, kao i opservacijom odnosa djeteta u njihovim prostorima tijekom terenskog izvida. Roditelji su bili u emotivnoj vezi od 2017., brak su sklopili 20. rujna 2019., time da je mlt. GC rođena **.**.2021. Rođena je s refluksijom bubrega koja je pod kontrolom, redovito ide na kontrolne preglede u Polikliniku Helena, a izuzev refluksije je urednog zdravlja i psihofizičkog razvoja. Roditelji su naveli kako trenutno funkcioniraju na način da je dijete tjedan dana kod oca a tjedan kod majke, time da roditelj kod kojeg dijete ne provodi tjedan ostvaruje s kćeri svakodnevno osobne odnose putem video poziva. Otac je zadovoljan postignutim dogovorom i suglasan da dijete jednako vremena provodi sa svim od roditelja, dok majka navodi kako isti ne smatra u najboljem interesu djeteta. Iznosi kako je primijetila promjene na djevojčici (griženja noktiju i usnica), da ju otac neredovito i s kašnjenjem dovodi u vrtić, ostaje s djetetom vani do kasno u noć, vodi ju na radno mjesto koje nije primjereno njenim emocijama (otac je vlasnik Domova za starije i nemoćne osobe) i sl. HZSR je za potrebe postupka pribavio izvješće dječjeg vrtića iz kojeg proizlazi da djevojčica prema oboje roditelja pokazuje izrazitu privrženost, da je komunikacija odgajateljica s roditeljima redovna uz svakodnevnu izmjenu informacija o djetetu, te da nisu zamijećena nikakva odstupanja u Martinom razvoju, ponašanju ili suradnji s roditeljima. Također, pribavljeno je izvješće liječnice LC iz kojeg proizlazi da je GC zdravo dijete koje ne boluje od kroničnih bolesti, a zbog prirođene hidronefroze se kontrolirala u nefrološkoj ambulanti. Redovito je cijepljena te liječnica nije primijetila znakove zanemarivanja od strane roditelja. Za potrebe postupka, HZSR je proveo terenske izvide na adresi stanovanja roditelja, pri čemu je stručni tim izvršio opservaciju odnosa djeteta s ocem na adresi njegovog ranijeg stanovanja. Naime, tijekom ovog postupka tj. početkom 2025. godine otac je odselio s ranije adrese stanovanja na sadašnju adresu prebivališta. Prilikom terenskog izvida na adresi stanovanja majke primijećeno je da se djevojčica od nje izrazito teško odvaja, te se povlači u kontaktu i suzdržana je. Po završetku razgovora s majkom, djelatnice HZSR su pokušale razgovarati s djevojčicom u njenoj sobi uz prisutnost majke, no i uz njen poticaj je djevojčica u komunikaciji povučena i oskudna. U jednom trenutku, majka govori djevojčici „.. pričaj s nama, neće ti nitko ništa..“ Na daljnjem razgovoru se ne inzistira. Prilikom terenskog izvida na ranijoj adresi stanovanja oca, uočeno je da je djevojčica otvorena i zaigrana, bez poteškoća se odvaja od oca i pokazuje sobu, opisuje način na koji s njim provodi vrijeme, pokazuje slike i stvari u sobi, samoinicijativno odlazi u dnevni boravak te pokazuje igračke, uključuje u igru i oca i djelatnike stručnog tima. Zaključno, stručni tim HZSR je mišljenja kako je u najboljem interesu djeteta dostupnost i podrška od strane oba roditelja, koji posjeduju kapacitet za adekvatnu skrb o djevojčici. Predlažu da i dalje dijete nastavi provoditi jednako vrijeme s oba roditelja, time da će stanovati kod majke a s ocem ostvarivati osobne odnose. U najboljem je interesu djeteta da roditelji zajednički ostvaruju roditeljsku skrb.

    9. Tuženik nije imao primjedbi na prijedlog i mišljenje HZSR-a, dok tužiteljica smatra kako isti nije u interesu djeteta. Iznosi niz primjedbi na način ostvarivanja roditeljske skrbi tvrdeći da otac dijete ne vodi redovito u vrtić već kćer povlači za sobom na svoja radna mjesta (domovi za starije i nemoćne), svjesno izlaže dijete teškim traumama (dijete majci govori da je neka bakica umrla), ostavlja dijete budno do kasno u noć, te se dijete od njega redovito vraća s genitalnim upalama (gljivičnim i bakterijskim) te vidno bez prethodno održavanje elementarne higijene (prljavo donje rublje). Majka ističe i da je otac zbog neurednog načina života 2022. zarazio dijete majmunskim boginjama, da se odselio na adresu koja je 20 km udaljena od mjesta prebivališta djeteta i 14 km udaljena od vrtića koji dijete pohađa. Majka ističe i da je za dijete bolje da ima jedan dom a na da se stalno seli između roditelja, obzirom da je stabilno i poznato okruženje ključno za zdravo odrastanje.

    10. Posebna skrbnica nije imala primjedbi na prijedlog i mišljenje HZSR-a.

    11. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da u bitnom ponavlja navode iz pisanih podnesaka no međutim, ističe i kako otac od prekida obiteljske zajednice života roditelja nije ostvario samostalan kontakt s mlt. GC osim kada je tužiteljica bila u 24-satnom dežurstvu na radnom mjestu, a što je otprilike dva puta mjesečno te izričito navodi kako je GC samo tada spavala kod oca. Tužiteljica opisuje „kako je ocu dala da vidi dijete kada zaželi“ no da je uvijek ona bila prisutna tome, opisuje kako su i nakon prestanka obiteljske zajednice „svi zajedno bili u dva navrata na moru“, osporava da bi GC provodila vikende s ocem te zapravo se ona kao majka nije odvajala od djeteta osim iznimno. Od listopada 2024., na preporuku HZSR, GC je počela po tjedan dana provoditi kod svakog roditelja, što je potpuno poremetilo rutinu djeteta. Navodi još niz situacija kojima diskreditira očevu osobnost (prijave policiji, obiteljsko nasilje, nesuradnja oko upisa djeteta u vrtić, problemi s iskazanim primanjima), prenošenje opasne zarazne bolesti, neodgovoran i neuredan način života.

    12. Iz iskaza tuženika proizlazi da je iz obiteljskog doma iselio u siječnju 2023. godine te unajmio stan u zgradi preko puta mjesta stanovanja tužiteljice, s namjerom da ostane u blizini radi zajedničke brige i skrbi o djetetu. Navodi kako je redovito samostalno viđao dijete, redovito odlazio s njom na vikende kod svojih roditelja u Slavoniju, u nekoliko navrata bio s djetetom na moru, odlazio po GC u vrtić te samostalno s njom provodio vrijeme i prije listopada 2024. godine, od kada dijete jednako vrijeme provodi kod oba roditelja. Zadovoljan je s takvim načinom provođenja vremena a misli i da je dijete sretno, osporava navode da GC ne odvodi u vrtić no ističe da zbog radnog vremena to čini do 9 ujutro. Iskazuje kako je poštivao želju tužiteljice da i zajedno provode vrijeme s djetetom (Božićni ručak, odlazak u hotel u Ičićima gdje su svi spavali u jednoj sobi, odlazak u obiteljsku kuću na moru) no da to dijete samo zbunjuje i da je u skladu s životnom dobi GC objasnio da mama i tata ne žive zajedno. Osporava navode tužiteljice da GC dovodi na radno mjesto te pojašnjava da je vlasnik dva doma za starije osobe te da se u jednom od njih na smještaju nalaze baka i djed tužiteljice (Martini prabaka i pradjed) te je dijete u nekoliko navrata odveo da ih posjeti jer su oni prestari da bi na drugi način mogao organizirati kontakt s obitelji. Osporava da bi dijete ostavljao budnom do kasnih noćnih sati (jednom je bila na svatovima u Slavoniji a jednom na Božićnom domjenku).

    13. Rješenjem ovog suda posl. br. R1 Ob-2253/2024 od 03. lipnja 2025. određena je privremena mjera prema kojoj će zajedničko dijete stranaka mlt. GC stanovati s majkom. Određeno je da se osobni odnosi oca sa mlt. GC održavaju prema dogovoru roditelja, a ukoliko isti izostane:

    -Svaki drugi tjedan od nedjelje u 18 sati kada će otac preuzeti dijete na adresi stanovanja majke i djeteta, do slijedeće nedjelje u 18 sati kada će majka preuzeti dijete na adresi stanovanja oca,

    -Tijekom tjedna koji djevojčica provodi kod jednog roditelja, drugi roditelj će ju jednom tjedno (majka srijedom, a otac četvrtkom u slučaju da roditelji ne postignu drugačiji dogovor) preuzeti u vrtiću te provesti s njom ostatak tog dana uz prespavljivanje, te ju naredni dan odvesti u vrtić, nakon kojeg će ju preuzeti roditelj s kojim provodi taj tjedan. U slučaju da dijete u danu koji je određen za ostvarivanje osobnih odnosa s drugim roditeljem kod kojega ne provodi taj tjedan zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga ne ide u vrtić, roditelj će ju preuzeti na adresi stanovanja roditelja kod kojeg se dijete tog tjedna nalazi nakon radnog vremena, te dijete slijedeći dan ujutro vratiti na adresu roditelja kod kojeg boravi taj tjedan,

    -Polovicu svih školskih praznika, time da će dijete tijekom ljetnih praznika provoditi po dva tjedna u kontinuitetu sa svakim od roditelja prema njihovom međusobnom dogovoru i rasporedu korištenja godišnjih odmora, a ukoliko dogovor izostane dijete će s majkom provoditi neparnih godina dva tjedna u drugoj polovici srpnja, a s ocem dva tjedna u prvoj polovici godina, a parnih godine će s ocem provesti dva tjedna u drugoj polovici srpnja a s majkom dva tjedna u prvoj polovici kolovoza, i tako naizmjenice,

    -U tjednu kada dijete provodi s jednim roditeljem drugi roditelj će s djevojčicom ostvarivati video pozive svakodnevno, u večernjem terminu, prije odlaska djevojčice na spavanje.

    Nadalje, svaki roditelj snosit će redovne troškove uzdržavanja djeteta za vrijeme koje se kod njega nalazi, dok će izvanredne troškove uzdržavanja djeteta koje roditelji sporazumno dogovore snositi na jednake dijelove.

    14. Iz provedenog psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja roditelja i mlt. djeteta radi utvrđenja roditeljskih kompetencija u svrhu donošenja odluke s kojim će roditeljem dijete stanovati, kao i o načinu odvijanja osobnih odnosa s drugim roditeljem proizlazi da je tužiteljica Kristina Marković 35 godišnja žena, majka malodobne GC, zaposlena u struci kao medicinska sestra, živi u vlastitom stanu. Radi se o osobi intelektualne efikasnosti u okviru šireg prosjeka. Testovima ličnosti ne evidentira se psihopatologija. Dobije se opis društvene i načelno energične osobe, no trenutačno je sniženih voljnomotivacijskih dinamizama, što može upućivati na reaktivnu depresivnost koja općenito može djelovati tako da snižava efikasnost na svim poljima, pa ako i na intelektualnom planu. Izražene je potreba za redom i organizacijom. U psihičkom nalazu spremno se i suradljivo odaziva na razgovor koji se vodi bez potrebe za poticanjem i usmjeravanjem. Urednog je misaonog tijeka, u sadržaju iznosi realitetnu problematiku koja je vezana na obiteljsku dinamiku. Afektivno angažirano iznosi subjektivnu problematiku. Psihomotorno je mirna, ne evidentira se tjeskobe osim situacijske koja kako razgovor odmiče nestaje. Urednog je raspoloženja. Afektivno topla. Intelektualno funkcioniranje je u razini prosjeka, mnestičko kognitivni kapaciteti su u skladu s dobi, naobrazbom i sociokulturnim miljeom iz kojeg potječe. Negira da bi imala kakve auto ili heteroagresivne misli i nakane. Urednog uvida i kritičnosti. Tuženik ZC je 34 godišnji muškarac, otac malodobne GC, zaposlen u vlastitoj firmi, u postupku je razvoda. Živi sam u vlastitom stanu. Radi se o osobi prosječne intelektualne efikasnosti. Evidentne su poteškoće perceptivno-motorne koordinacije u vidu tremora, suspektno na mogućnost diskretne organske disfunkcije SŽS-a, a može označavati akutno neurološko stanje, tj, ne mora biti znak sistemskog poremećaja odnosno bolesti. Inventar ličnosti opisuje energičnu, društvenu osobu, naglašene potrebe za kretanjem. Snižene je tolerancije na frustraciju te su prisutne poteškoće s kontrolom impulsa. Važna mu je socijalna prihvaćenost i dojam koji ostavlja. Osjetljiv je na kritiku te je u kontaktu s drugima ljubazan, ugodan, ali površnih odnosa. U psihičkom nalazu: spremno se i suradljivo odaziva na razgovor koji se vodi bez potrebe za poticanjem i usmjeravanjem. Uredno je orijentiran prema sebi, drugima, prostorno i vremenski. Misaoni tijek je po formi i sadržaju uredan. Psihomotorno je miran, afektom održan. Ne evidentira se znakova tjeskobe niti otklona u raspoloženju. Održanih je vitalnih dinamizama, negira auto ili heteroagresivne misli i nakane. Mnestičko kognitivni kapaciteti primjereni su dobi, naobrazbi i sociokulturnom miljeu iz kojeg potječe. Urednog uvida i kritičnosti. GC je djevojčica u dobi od 4 i pol godine. Na ljestvici psihomotornog razvoja (RTČ), koliko je GC bila spremna sudjelovati, zaključuje da je psihomotorni razvoj u okviru prosjeka. U psihičkom nalazu dobro socijalizirana, otvorena, zaigrana, ne evidentira se znakova odstupanja od uobičajenog razvoja. Ima blizak i prisan odnos s oba roditelja. Oba supružnika međusobno se terete za radne neadekvatne postupke, navike, osobine, stil života. Tuženik naglašava kako majka djeteta ima psihičkih problema, da ima poremećaj hranjena tj. boluje od bulimije, ali negira da ima poriv za prejedanjem, tj. navodi da gđa GC gladuje, što bi dijagnostički podrazumijevalo anoreksija. Dalje tuženik navodi da Kristinina majka ima problem s alkoholom te je zabrinjavajuće ostaviti GC samu s njom. Tužiteljica negira poremećaj hranjenja. Pregledom je utvrđeno BMI koji ulazi u gornju razinu kategorije pothranjenosti, ali ne i anoreksije. Negira psihičkih problema. Tužiteljica navodi da je njezina majka prije imala problem s alkoholom, ali već niz godina apstinira. Tužiteljica tereti bivšeg supruga za povremeno prekomjerno pijenje, da ima nezdrave navike i stil života, u sklopu kojeg je kćerci prenio majmunske boginje, upirući pri tom na neodgovornost u postupanju s obzirom na zaštitu zdravlja djeteta. Također mu zamjera što je odselio toliko daleko. Tužiteljica navodi da otac s GC previše vremena provodi u okruženju koje nije primjereno djetetu. O nekim pitanjima se od roditelja dobivaju oprečne informacije. Ni IC ni ZC nemaju povijest psihijatrijskog liječenja. Oba supružnika pokazuju izuzetnu motiviranost za brigu o svojoj zajedničkoj kćerci. Mlt. GC privržena je oboma roditeljima, vesela je, opuštena, nešto je nemirnija u prisutnosti oca. Ne pokazuje zadršku niti prema kojem roditelju, no izjava djevojčice kod vještakinje psihijatra (Upitana kakva je mama, odgovara da mama nije dobra – da je pozvala tati policiju, tata joj je to rekao kad je bila kod njega) upućuje na to da od strane oca dobiva neprimjerene informacije.

    15. Zaključno vještaci navode da za tužiteljicu, psihologijsko psihijatrijskim vještačenjem nisu našli znakova psihopatologije koji bi ukazivali na postojanje nekog stanja koje bi dovelo u pitanje njene roditeljske kompetencije. Smirena je, jasna, dosljedna u odnosu na odgoj kćeri. Za tuženika isto tako provedenim vještačenjem nije utvrđeno psihopatoloških znakova, no iz izjave djevojčice: „mama nije dobra – da je pozvala tati policiju, tata joj je to rekao kad je bila kod njega” dobiva se informacija o izloženosti GC neprimjerenim informacijama, što u izvjesnoj mjeri remeti roditeljske kompetencije oca. GC i s majkom i s ocem ima prisan i blizak odnos. S tim što valja naglasiti kako kad je s ocem odaje dojam pomalo i hiperaktivne djevojčice, a dok je s majkom smirena je i skladnijeg ponašanja.

    16. Očitujući se na primjedbe tužiteljice vještaci su naveli da su odgovorile na upit suda, a to je ocjena roditeljskih kompetencija roditelja. Što se tiče roditeljstva, za pravilan psihofizički razvoj djeteta bitna je uloga oba roditelja i majke i oca. U mnogim obiteljima očevi donose drugačiji pristup odgoju od majki – što ne treba gledati kao suprotnost, već kao komplementarnost. Igra s ocem često uključuje više fizičke aktivnosti, izazove i istraživanja, što djeci može pomoći u razvoju samostalnosti i hrabrosti. U tom kontekstu, otac može pružiti jednako vrijedan, ali drugačiji doprinos djetetovu razvoju. Ključno je da roditelji, i majke i očevi, razvijaju suradnički i usklađen roditeljski odnos, u kojem se međusobno podržavaju i dogovaraju oko granica, pravila i odgojnih postupaka, čak i onda kada se u suštini ne slažu. Vještakinje su imale informacije od strane majke o sumnji na korištenje psihoaktivnih supstanci oca, te ranijem uzimanju testosterona. No toksikološkom analizom u urinu oca nije nađeno psihoaktivnih supstanci, osim pozitivnog nalaza na benzodijazepine. Prema kazivanju stranaka, već godinama ne uzima testosteron. Napomena koja se odnosi na privatni život i zdravstvenu sigurnost u kućanstvu oca uzeta je u obzir. Prema njihovim saznanjima otac živi sam u vlastitom stanu. Spolno prenosive bolesti o kojima majka iskazuje, bile su prisutne u vrijeme zajedničkog života. Smatraju kako je za dijete bitno da ima dobar odnos s oba roditelja. Napominju kako zadatak vještakinja nije odrediti organizaciju skrbi nad mlt. djetetom.

    17. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio provedeno psihijatrijsko-psihologijsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima Branki Vidrih i Višnji Škevin, to stoga što smatra da je isto provedeno stručno i obrazloženo, u skladu s pravilima struke i medicinske znanosti, sve na temelju uvida u priloženu dokumentaciju i razgovora sa roditeljima i djetetom te su argumentirano i stručno otklonile sve primjedbe tužiteljice.

    18. Dakle, provedenim vještačenjem nije utvrđeno niti za jednog od roditelja psihopatoloških znakova koje bi doveli u pitanje roditeljske kompetencije te djevojčica ima prisan i blizak odnos sa oba roditelja.

    19. Iz dopunskog iskaza tužiteljice proizlazi da je protiv modela 7-7 što je prijedlog Zavoda, bila je protiv i prije ali nije znala da ne mora primjenjivati taj model do donošenja sudske odluke. Njezini odnosi sa tuženikom su teški iako to izvana ne izgleda tako i dijete je po ovom modelu zbunjeno i ono treba stabilnost i mir. Ona i tuženik imaju drugačije odgojne metode. Tuženik je udaljen od nje 20 km, a dijete ima vrtić i pedijatra u [adresa] i tu se vrti njegov život. Dijete će se uskoro i upisati u školu. Dijete je 3,5 godina živjelo skoro isključivo s njom, a nakon toga se primjenjuje model 7-7. Nadalje je navela da nije najbolja komunikacija ni sa Zavodom. Također nisu joj odgovorili po nekoliko mjeseci na mailove. Djevojčicu su vidjeli svega dva puta, a tuženik se nije redovno odazvao na pozive Zavoda te su do njega dolazili preko nje.

    20. Iz dopunskog iskaza tuženika proizlazi da je GC sretno i zadovoljno dijete. Vozi dijete u vrtić kada je kod njega, a kada je dijete kod majke više boravi kod njenih roditelja u Čučerju nego na adresi majke. Ne zna tko dijete vozi u vrtić. Smatra da je komunikacija između njega i majke putem poruka dobra, ali majka skriva od njega stvari koje se događaju, npr. u vrtiću kada su mu tete rekle da je GC bila zločesta, nakon toga je kontaktirao majku i ona je rekla da je sve u redu. Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Marta je zatvorena od 01. lipnja 2025., a otvoren je Dom Marković i Robokom d.o.o. i Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Marta. Ostaje kod iskaza svojih mjesečnih primanja od 5.000,00 eura. Ostaje kod svojeg navoda pred vještacima da je vlasnik 3 nekretnine i to u [adresa] i [adresa].

    21. HZSR je na ročištu od 13. travnja 2026. naveo da je obitelj ZC u dugogodišnjem praćenju HZSR-a. U obitelji su izricane mjere obiteljsko pravne zaštite, aktualno se provodi mjera stručne pomoći kroz tretman odnosno rad HZSR-a. Nisu utvrđene okolnosti koje bi ukazivale na neadekvatna roditeljska postupanja roditelja, štoviše roditeljska suradnja je adekvatna prilikom posljednjeg razgovora u zavodu. Roditelji iskazuju kako su zajedničke razgovore s mlt. GC rješavali pitanje neadekvatnog ponašanja u vrtiću te su oboje potvrdili kako je GC akceptirala njihove roditeljske upute te su na taj način prikazali kao odgovorni roditelji i da je interes djeteta na prvom mjestu. Tijekom praćenja obitelji višekratno su zatraženi izvještaji iz vrtića koji mlt. GC pohađa iz kojih se ne nalazi opservacija djeteta koja bi ukazivala na poteškoće u ponašanju, poteškoće u vršnjačkim odnosima ili neadekvatno roditeljsko postupanje od oba roditelja. Također nije izvještavano o nesuradnji od bilo kojeg roditelja koje bi utjecalo na funkcionalni aspekt za roditeljsku skrb. S obzirom na trenutne životne okolnosti i dalje stoje kod mišljenja i prijedloga za ostvarivanje roditeljske skrbi. Vezano za navode gospođe ZC da nije znala da donošenja odluke suda, a vezano za roditeljsku skrb oba roditelja imaju jednaka prava navode da nije točno te da su stručni suradnici kod Zavoda od početka u postupanju ove obitelji postupali profesionalno uvijek uzimajući u obzir najbolji interes djeteta, što se očituje u brojnim razgovorima s roditeljima terenskim izvidima na adresi oba roditelja, provedenim razgovorima s djevojčicom na adresi stanovanja oba roditelja, opservacijom njihova odnosa te kroz praćenje gore navedene mjere obiteljsko pravne zaštite.

    22. Posebna skrbnica prihvaća prijedlog i mišljenje HZSR-a.

    23. Tužiteljica ne prihvaća prijedlog i mišljenje HZSR-a, jer smatra da model 7-7 nije dobar za dijete, obzirom, njeni odnosi sa tuženikom su teški, ona i tuženik imaju drugačije odgojne metode, tuženik je udaljen 20 km od nje.

    24. Tuženik nema primjedbi na zaprimljeni prijedlog i mišljenje HZSR-a oko ostvarivanja osobnih odnosa.

    25. U odnosu na ostvarivanje osobnih odnosa oca i mlt. djeteta sud je iz mišljenja i prijedloga Zavoda, iskaza tužiteljice i tuženika utvrdio da se i sada osobni odnosi odvijaju od listopada 2024. po modelu kao u donesenoj privremenoj mjeri od 03. lipnja 2025., dakle dijete provodi jednako vremena s oba roditelja i prema mišljenju stručnog tima HZSR-a, izvješća liječnice te vrtića takav model nije negativno utjecao na mlt. GC te je u interesu djeteta stabilnost u održavanju odnosa sa oba roditelja.

    26. Naime, sukladno čl. 119. st. 1. ObZ-a dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi.

    27. Ostvarivanje osobnih odnosa između djeteta i roditelja je, s jedne strane, pravo i dužnost roditelja koji ne stanuje s djetetom, dok je s druge strane to pravo djeteta. Ta prava i dužnosti djeci i njihovim roditeljima jamče brojni međunarodni akti i to Konvencija o pravima djeteta iz 1989. (Zakon o ratifikaciji Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, Službeni list SFRJ

    - Međunarodni ugovori br. 15-65/90, Republiku Hrvatsku obvezuje temeljem notifikacije o sukcesiji od 8. listopada 1991.), Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 18-120/97, dalje: EKLJP) i Konvencija o kontaktima s djecom (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 7-113/08).

    28. Konvencija o pravima djeteta u članku 9. st. 3. jamči pravo djeteta koje je odvojeno od jednoga ili oba roditelja da održava osobne odnose i neposredne kontakte s oba roditelja na stalnoj osnovi, osim ako je to u suprotnosti s najboljim interesima djeteta. Naime, osim ako je roditelj štetan po zdravlje, život i sigurnost djeteta, najbolji interes djeteta ostvaruje se kroz dostupnost oba roditelja, aktivno poticanje od strane oba roditelja da dijete ima slobodan odnos s drugim roditeljem.

    29. U smislu odredbe čl. 4. Konvencije o kontaktima s djecom dijete i njegovi roditelji imaju pravo na ostvarenje i održavanje redovitih međusobnih kontakata pri čemu je potrebno pronaći pravičnu ravnotežu između prava roditelja koji ne živi u obiteljskoj zajednici izvršavati svoju roditeljsku skrb preko druženja i susreta s djetetom i prava djeteta da se razvija u okolnostima koje neće biti stresne za razvoj, a istovremeno omogućiti djetetu emotivno zbližavanje s roditeljem koji ne živi u obiteljskoj zajednici. Obiteljsko pravo na susrete i druženja uživa pravnu zaštitu temeljem odredbe članka 8. EKLJP jer pravo na susrete i druženja izvire iz prava na obiteljski život zato što je sadržano u pravu na obiteljski život i uključuje i pravo roditelja na susrete i druženja s djetetom, što podrazumijeva neuplitanje države u ostvarivanje navedenog prava, osim kada je to potrebno radi zaštite zdravlja i morala te prava i sloboda drugih osoba.

    30. Dakle, u postupku je iz prijedloga i mišljenja HZSR-a te provedenog vještačenja i iskaza stranaka utvrđeno da je u najboljem interesu mlt. GC dostupnost i podrška od strane oba roditelja. Nadalje, utvrđeno je da oba roditelja posjeduju kapacitet za adekvatnu skrb o djetetu te nisu primijećena odstupanja koja bi ih onemogućavala u adekvatnom ispunjavanju svih sadržaja roditeljske skrbi. Dijete ima razvijen odnos povjerenja i bliskosti s oba roditelja te je u interesu djeteta da roditelji ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb, pri čemu će mlt. GC stanovati s majkom na adresi njenog prebivališta, a s ocem ostvarivati osobne odnose na način, da i dalje dijete nastavi provoditi jednako vrijeme s oba roditelja, koji prijedlog podržava i posebna skrbnica djeteta.

    31. U skladu s navedenim, sud je pri donošenju odluke dužan prvenstveno voditi računa o najboljem interesu maloljetne djece, koji mora imati prednost pred interesima roditelja.

    32. Nadalje, u odnosu na navode o različitim odgojnim metodama, za pravilan psihofizički razvoj djeteta bitna je uloga oba roditelja i majke i oca. U mnogim obiteljima očevi donose drugačiji pristup odgoju od majki – što ne treba gledati kao suprotnost, već kao komplementarnost. Igra s ocem često uključuje više fizičke aktivnosti, izazove i istraživanja, što djeci može pomoći u razvoju samostalnosti i hrabrosti. U tom kontekstu, otac može pružiti jednako vrijedan, ali drugačiji doprinos djetetovu razvoju. Ključno je da roditelji razvijaju suradnički i usklađen roditeljski odnos, u kojem se međusobno podržavaju i dogovaraju oko granica, pravila i odgojnih postupaka, čak i onda kada se u suštini ne slažu.

    33. Slijedom navedenoga, prihvaćajući prijedlog i mišljenje HZSR-a sud smatra da je predložena dinamika ostvarivanja osobnih odnosa oca s mlt. GC na način da i dalje dijete nastavi provoditi jednako vrijeme s oba roditelja u najboljem interesu djeteta te od posebne važnosti za djetetovu dobrobit, pa je na osnovi čl. 119. st.1. i čl. 121. st. 2. ObZ-a odlučeno kao u točki I. i II. izreke.

    34. U odnosu na prigovor tužiteljice da će dijete uskoro u školu, ističe se da je dijete sada u dobi od pet godina te nije školskog uzrasta, a svaka stranka može naknadno tražiti izmjenu odluke s kojim roditeljem će dijete stanovati te izmjenu odluke o ostvarivanju osobnih odnosa, ukoliko smatra da je došlo do promjena te smatra da je u najboljem interesu djeteta izmijeniti sudsku odluku.

    35. Nadalje, sukladno čl. 417. st 3. ObZ-a nepoštivanje obveze omogućavanja ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem nosi pravne posljedice i to mogućnost izricanja novčane kazne u iznosu do 3.980,00 eura, mogućnost izricanja zatvorske kazne od jednog dana do šest mjeseci te mogućnost promjene odluke s kojim će roditeljem dijete stanovati.

    36. Nadalje, odredbom čl. 288. ObZ-a propisano je da su roditelji prvi dužni uzdržavati svoje dijete i da se radno sposoban roditelj ne može osloboditi obveze uzdržavanja. Odredbom čl. 309. ObZ-a propisano je da se uzdržavanje za dijete uvijek određuje u novčanom iznosu, a odredbom čl. 310. ObZ-a propisano je da roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb za dijete, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Temeljem odredbe čl. 311 st. 1 ObZ-a ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta, a dok je st. 2 propisno da se ukupne materijalne potrebe djeteta određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja. Odredbom čl. 313. st. 1. ObZ-a propisno je da se ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose na prihode i imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje, st. 2 propisno je da je roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja, a dok je st. 4 propisano da kad sud utvrđuje mogućnosti roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje, dužan je osim prihoda i imovinskih prilika iz st. 2 ovoga članka uzeti u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja.

    37. Obzirom na odluku da dijete provodi jednako vrijeme s oba roditelja, sud je odlučio da će svaki roditelj snositi redovne troškove uzdržavanja djeteta za vrijeme koje se kod njega nalazi, dok će izvanredne troškove uzdržavanja djeteta koje roditelji sporazumno dogovore snositi na jednake dijelove.

    38. Nadalje, tužiteljica je zatražila uzdržavanje za mlt. dijete od dana napuštanja bračne zajednice od 01. siječnja 2023. sukladno čl. 289. st. 1. ObZ-a.

    39. U postupku je utvrđeno da mlt. dijete provodi jednako vremena s oba roditelja od listopada 2024., pa je tuženik dužan tužiteljici isplatiti naknadu za uskraćeno uzdržavanje od siječnja 2023. do listopada 2024. sukladno čl. 289. st. 1. ObZ-a.

    40. Na osnovi odredbe čl. 307 st. 1. i st. 2, čl. 311. i čl. 317. st. 1 ObZ-a iz izvatka iz matice rođenih utvrđeno je da je mlt. GC starosti pet godina, polaznik je vrtića. Iz iskaza tužiteljice od 12 .svibnja 2025., koji je sud prihvatio jer je iskazivala logično i uvjerljivo, utvrđeno je da GC ide u privatni dječji vrtić koji je do siječnja 2025. koštao 140,00 eura, a sada košta 120,00 eura. Otac je ponekad znao donijeti mlijeka jer dijete pije mlijeko, plaćao je trošak vrtića no nekad s kašnjenjem i neredovito tako da se može reći da je ona dva ili tri puta godišnje podmirila trošak vrtića, a ostalo on. Nekoliko puta godišnje joj je znao dati 50,00 ili 100,00 eura da nešto kupi djetetu, ali ne redovito te joj on ništa nije kupio od odjeće ili obuće sve do listopada tj. od kad se počelo po preporuci Zavoda s načinom života da dijete po 7 dana boravi kod svakog roditelja, te je sada kupio za nju stvari koje drži kod sebe u stanu, a ona kupuje stvari koje drži kod sebe u stanu. Prošle godine je platio igraonicu za rođendan, pretprošle godine hotel u Ičićima dok drugih plaćanja nije bilo s njegove strane. Potrebe mlt. GC procjenjuje u iznosu od 400,00 do 500,00 eura mjesečno što se odnosi na trošak odjeće, obuće, higijene, hrane, socijalnog života i drugog plus trošak vrtića sada 120,00 eura.

    41. Na osnovi odredbe čl. 307. st. 3. i čl. 313. ObZ-a sud je iz navoda tuženika utvrdio da ostvaruje oko 5.000,00 eura mjesečnih prihoda te ima u vlasništvu tri nekretnine i vlasnik je Doma Marković te Ustanove za zdravstvenu njegu u kući Marta i trgovačkog društva Robokom d.o.o.

    42. Dakle, utvrđene su ukupne potrebe djeteta u iznosu od oko 400,00 -500,00 eura mjesečno plus vrtić, za koji trošak je uglavnom utvrđeno kako ga je snosio tuženik, osim za par mjeseci, ali nasuprot tome je nekoliko puta godišnje znao dati 50,00 ili 100,00 eura, pa sud smatra da troškovi vrtića ne ulaze u uskraćeno uzdržavanje.

    43. Sud je prihvatio iskaz majke u odnosu na potrebe djeteta jer je ista iskazivala logično i životno uvjerljivo te je iz njezinog iskaza utvrđeno da se radi o uobičajenim potrebama djeteta te dobi. Temeljem čl. 311. st. 2. ObZ-a ukupne materijalne potrebe djeteta određuju se prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja te iznos od 500,00 eura za uzdržavanje djeteta sud smatra primjerenim uzevši u obzir potrebe djeteta, ali i očeve materijalne prilike, počevši od tuženikovog napuštanja bračne zajednice 01. siječnja 2023. pa do listopada 2024. kada dijete provodi jednako vrijeme sa oba roditelja te je na osnovi čl. 289., čl. 311. st. 1 i 2, čl. 313., čl. 309. i čl. 413. ObZ-a odlučeno kao u izreci pod točkom IV.

    44. Obveza je tuženika uzdržavati dijete od nastanka tog prava na osnovi čl. 289. st. 1. ObZ-a te se smatra da je obveza za pojedini mjesec nastala krajem mjeseca za koji je uzdržavanje trebalo dati sukladno čl. 289. st. 2. ObZ -a, a u slučaju zakašnjenja sa zateznim kamatama sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08,125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO).

    45. Temeljem odredbe čl. 310. ObZ-a majka koja je s djetetom stanovala do listopada 2024. svoj dio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjavala je kroz svakodnevnu skrb o njemu.

    46. U odnosu na zatražene troškove postupka, sud slobodnom ocjenom utvrđuje kako ni jedna stranka svojim postupanjem nije utjecala na trajanje ovog postupka niti je svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio uzrokovala dodatne troškove protivnoj stranci, temeljem odredbe čl. 366. ObZ-a, pa je odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

    47. Slijedom navedenog je odlučeno kao u izreci presude.

    U Zagrebu dana 22. svibnja 2026.

    Sudac:

    Mario Samardžić

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Stranka koja je pristupila ročištu radi uručenja presude, rok za žalbu teče od dana kad je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.

    Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovoga suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u postupku. O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

    DNA:

    1. Punomoćnik tužitelja

    2. Punomoćnik tuženika

    3. Posebna skrbnica

    4. Hrvatski zavod za socijalni rad Područni ured Sesvete

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.