REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Domovinskog rata 4, Split

Broj: Pp-7373/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Tolić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog IF, zastupanog po branitelju Bori Rajiću, odvjetniku u [adresa], zbog prekršaja iz članka 70. stavka 3. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20, 85/22 i 114/22, dalje u tekstu: Zakon o sigurnosti prometa na cestama); povodom prigovora okrivljenog protiv prekršajnog naloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split, klasa: 211-07/23-3/101141 od 21. kolovoza 2023., nakon provedene glavne rasprave zaključene 20. svibnja 2026., dana 22. svibnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I.

Okrivljeni:

IF, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin I i H, rođen **.**.1996. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], SSS, zaposlen, neoženjen, bez djece, srednjeg imovnog  stanja,  državljanin  Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan

k r i v  j e

1) što je 10. kolovoza 2023. u 23:35 sati u Splitu na kolniku Ulice Domovinskog rata, upravljajući osobnim vozilom L3 marke „Yamaha“ registarske oznake [registarska oznaka], izvršio radnju pretjecanja kolone vozila, odnosno najmanje triju vozila u nizu,

dakle, kao vozač obavio pretjecanje kolone vozila,

2) što je prilikom vršenja radnje opisane pod 1), navedenu radnju pretjecanja kolone vozila vršio s desne strane,

dakle, pretjecao vozilo s desne strane,

čime je pod točkom 1) počinio prekršaj opisan u članku 70. stavku točki 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 70. stavku 3. istog Zakona te pod točkom 2) počinio prekršaj opisan u članku 67. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 67. stavku 4. istog Zakona.

I. Na temelju citiranih propisa, uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke

1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se

u t v r đ u j e

za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 390,00 (tristo devedeset) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 90,00 (devedeset) eura

Na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona okrivljeniku se

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 480,00 (četiristo osamdeset) EURA

Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Ako okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Na temelju članka 58. stavka 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se

i z r i č e

ZAŠTITNA MJERA ZABRANE UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM „A“ KATEGORIJE U TRAJANJU OD 2 (dva) MJESECA

Zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom počinje teći od izvršnosti presude.

Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.

II.

Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljeni IF

o s l o b a đ a  s e  o d  o p t u ž b e

3) da bi 10. kolovoza 2023. u 23:35 sati u Splitu na kolniku Ulice Domovinskog rata kućni broj 0, kao vozač L3 vozila marke „Yamaha“ registarske oznake [registarska oznaka], upravljao navedenim vozilom te se isti kretao nogostupom, i to kroz kolone pješaka, iako se dužan kretati sredinom prometne trake,

dakle, da se kao vozač motornog vozila nije kretao kolnikom,

4) da bi upravljao navedenim vozilom te isto nije zaustavio na zahtjev policijskih službenika izražen pomoću svjetlosne i zvučne signalizacije,

dakle, da bi kao vozač motornog vozila postupio suprotno zahtjevu izraženom pomoću znaka i po naredbi policijskog službenika,

5) da bi upravljao navedenim vozilom, a nije na glavi nosio propisanu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu

dakle, da kao vozač motocikla za vrijeme vožnje na cesti nije na glavi nosio propisanu, homologiranu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu,

6) da bi upravljao navedenim vozilom Ulicom Domovinskog rata od smjera sjevera u smjer juga te se dolaskom do raskrižja s Vukovarskom ulicom, na kojem se prometom upravlja semaforom, nije zaustavio na znak crvenog svjetla, već je vozilom ušao u raskrižje povećavši brzinu kretanja vozila i zadržavajući smjer kretanja,

dakle, da kao vozač na mjestu na kojem se prometom upravlja semaforima ne bi se zaustavio vozilo na znak crvenog svjetla bez smanjenja brzine kretanja vozila, odnosno povećavao brzinu kretanja vozila,

čime bi pod točkom 1) počinio prekršaj opisan u članku 46. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 46. stavka 3. istog Zakona; pod točkom 2) prekršaj opisan u članku 32. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 32. stavka 4. istog Zakona; pod točkom 3) prekršaj opisan u članku 114. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 114. stavka 3. istog Zakona te pod točkom 4) prekršaj opisan u članku 59. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 59. stavka 6. istog Zakona.

O b r a z l o ž e n j e

1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Postaja prometne policije Split, izdala je pod gore navedenim brojem prekršajni nalog protiv okrivljenog IF zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci presude; na koji nalog je okrivljenik podnio prigovor zbog poricanja prekršaja.

2. Postupajući po prigovoru na prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 238. stavak 9. Prekršajnog zakona, Sud je utvrdio da je prigovor podnesen u zakonskom roku ga je stavio izvan pravne snage, nakon čega je proveo glavnu raspravu.

3. Ispitan pred sudom okrivljenik je naveo da „u odnosu na prekršaje koji mu se stavljaju na teret prekršajnim nalogom izjavljuje da uglavnom nisu bili“. Dodao je kako je točno da je utužene prigode upravljao motociklom [registarska oznaka], ulicom Domovinskog rata u Splitu. Sjeća se da je bila utakmica i bila je kolona pješaka pa se još s nekim vozačima, također motocikla, probijao kroz pješake, ali se kretao prometnom trakom, a ne nogostupom kako stoji u prekršajnom nalogu. Također da nije točno da nije stao na zahtjev policijskog službenika izražen pomoću zvučne i svjetlosne signalizacije. Istaknuo je da policajac koji je regulirao promet nije imao ništa od toga palicu ili nešto slično koje bi ukazivalo što moram raditi, nego je rukama davao znakove. Nadalje da nije točno da nije imao uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu. Isto tako da nije točno da nije stao na znak crvenog svjetla u križanju Ulice Domovinskog rata i Vukovarske. Istaknuo je kako je jedino točno da je izvršio radnju pretjecanja kolone vozila, točnije probijali su se između vozila. Pretjecanje kolone je vršio s desne strane.

3.1. Na ročište za glavnu raspravu pred novim sucem pojedincem pristupio je branitelj okrivljenika Boro Rajić, odvjetnik u Splitu, koji je naveo kako je okrivljenik uredno obaviješten o terminu ročišta, ali neće pristupiti iz razloga što je već iznio svoju obranu, a ujedno na raspravi njegove interese zastupa izabrani branitelj. Stoga je glavna rasprava na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona održana u odsutnosti uredno obaviještenog okrivljenika, jer je sud ocijenio kako su prava obrane adekvatno osigurana i da njegovo ponovno ispitivanje nije nužno za utvrđenje činjeničnog stanja te neće utjecati na pravilnost i zakonitost presude.

4. Tijekom dokaznog postupka pročitani su prigovor na prekršajni nalog i izvješće o počinjenom prekršaju. Sud je pokušao ispitati svjedoka policijskog službenika HF, policijskog službenika Postaje prometne policije Split koji je utvrdio utužene prekršaje, koji je pozvan na temelju članka 149. stavka 1. Prekršajnog zakona preko načelnika postaje. Međutim, isti se oglušio na poziv suda i svoj izostanak nije opravdao, niti je njegovu nazočnost osigurao načelnik, također bez obavijesti sudu kao tijelu koje vodi postupak. Sud nije inzistirao na prisilnom dovođenju policijskog službenika, s obzirom na to da je riječ o svjedoku "sui generis", koji u postupku ima dvojaku ulogu, prvo kao izvor saznanja o prekršaju, ali i kao službena osoba koja je inicirala postupak. Stoga, kako je svjedok pozivan putem policijske postaje koja je podnijela optužni akt, a isti se nije odazvao iako je uredno obaviješten, niti je njegovu prisutnost na ročištu osigurao ovlašteni tužitelj; a polazeći od akuzatorskog načela koje je sadržano i u članku 234. stavku 2. Prekršajnog zakona, Sud nije inzistirao na njegovom ispitivanju.

4.1. Na kraju dokaznog postupka izvršen je uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, odakle proizlazi da je okrivljenik prethodno dvaput kažnjavan zbog prekršaja iz članka 199. stavka 7. i članka 12. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te jednom zbog prekršaja iz članka 199. stavka 8. i članka 32. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te prekršaja iz članka 29. točke 1. Zakona o osobnoj iskaznici.

4.2. Branitelj okrivljenika je u završnom govoru naveo kako je okrivljenik priznao počinjenje djela na način da je pretjecanje vozila vršio nepropisno i to sa desne strane, ali su okolnosti u kojima je to vršeno općepoznate okolnosti zbog gužve koja u gradu Splitu vlada nakon završetka nogometne utakmice a posebno europskih utakmica koje se igraju u ljetnom terminu.

5. Nakon ovako provedenog postupka, sud smatra da je stanje stvari u dovoljnoj mjeri razjašnjeno za donošenje odluke o utuženim prekršajima.

6. Odredbom članka 70. stavka 1. točke 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozač ne smije vozilom pretjecati kolonu vozila; dok je stavkom 3. istog članka određeno da će se kaznom u iznosu od 390,00 eura za prekršaj vozač koji otpočne ili obavi pretjecanje suprotno odredbama stavka 1.

6.1. Odredbom članka 67. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je sljedeće:

(1) Pretjecanje i obilaženje obavlja se s lijeve strane.

(2) Pretjecati se mora s desne strane ako je vozilo na kolniku zauzelo takav položaj i njegov vozač daje takav znak da se sa sigurnošću može zaključiti da to vozilo skreće ulijevo.

(3) Vozilo koje se kreće po tračnicama postavljenim na sredini kolnika ili vozilo koje se prema ovom Zakonu ne smije kretati uz desni rub kolnika, osim ako prometnim znakom nije drukčije određeno, ne smije se pretjecati s lijeve strane. To se vozilo može pretjecati s desne strane ako između njega i desnog ruba kolnika postoji prometna traka.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 90,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji postupi suprotno odredbama stavka 1. i 3. ovoga članka.

6.2. Odredbom članka 46. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozač motornog vozila za kretanje u prometu mora koristiti isključivo kolnik, kretati se sredinom obilježene prometne trake, odnosno trakom namijenjenom za promet one kategorije vozila kojoj vozilo pripada, osim u slučaju opasnosti za život, zdravlje i imovinu; dok je stavkom 3. istog članka određeno kako će se novčanom kaznom u iznosu od 30,00 eura kazniti za prekršaj vozač motornog vozila koji se kreće vozilom po cesti suprotno odredbama ovoga članka.

6.3. Odredbom članka 59. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da je na raskrižju i na drugom mjestu na kojem se upravlja prometom uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima (semaforima ili drugim uređajima), crveno svjetlo za sudionike u prometu znači zabranu prolaska.

6.4. Člankom 59. stavkom 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama je pak određeno da će se novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 2.650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kazniti za prekršaj vozač koji na mjestu na kojem se prometom upravlja semaforima ne zaustavi svoje vozilo na znak crvenog svjetla bez smanjenja brzine kretanja vozila ili povećava brzinu kretanja vozila ili se ne zaustavi vozilom na dva ili više znakova crvenog svjetla.

6.5. Odredbom članka 32. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da sudionici u prometu moraju postupati po zahtjevima izraženim pomoću znakova ili po naredbama policijskih službenika ili drugih osoba koje, na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona, nadziru i upravljaju prometom na cestama (u daljnjem tekstu: ovlaštena osoba); dok je stavkom 4. istog članka propisano kako će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač motornog vozila ako postupi suprotno zahtjevu izraženom pomoću znaka ili po naredbi policijskog službenika ili druge ovlaštene osobe.

6.6. Odredbom članka 114. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama je propisano kako vozač motocikla ili mopeda te vozač lakog četverocikla bez zaštitne kabine i četverocikla bez zaštitne kabine, kao i osobe koje se prevoze na tim vozilima, moraju, za vrijeme vožnje na cesti, na glavi nositi propisanu, homologiranu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu. Stavkom 2. istog članka je određeno da će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kazniti počinitelj prekršaja iz stavka 1. ovoga članka.

U odnosu na točku I. presude:

7. Dakle, okrivljenik u svojoj obrani priznaje da je kritične prigode pretjecao kolonu vozila, i to sa svoje desne strane, iako nije bilo riječ o iznimnim situacijama opisanima u članku 67. stavcima 2. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. S druge strane, razlozi koje obrana nudi za takvo ponašanje u prometu, odnosno da je bila riječ o „općepoznatim okolnostima“ zbog gužve nakon završetka nogometne utakmice apsolutno su neprihvatljivi i nipošto ne ekskulpiraju okrivljenika od prekršajne odgovornosti. Naprotiv, u situaciji kada je promet gušći zbog sportskog događaja i kada na kolniku ima pješaka, takve radnje u prometu su još opasnije i rizičnije, odnosno njima se više ugrožava sigurnost drugih sudionika. Slijedom navedenog, okrivljenik je opisanim postupanjem ostvario sva obilježja prekršaja iz točke I. izreke presude.

8. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljenom IF, Sud je kao otegotnu okolnost tretirao njegovu prethodnu prekršajnu kažnjavanost, dok olakotne okolnosti na njegovoj strani nisu utvrđene. Kako su novčane kazne za prekršaje za koje je proglašen krivim propisane u apsolutnom iznosu, sud ih je prethodno utvrdio u navedenom iznosu te je primjenom odredaba o stjecaju okrivljeniku izrekao ukupnu novčanu kaznu navedenu u izreci presude. Time će se u konkretnom slučaju adekvatno ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.

8.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

9. Sud je na temelju odredbe članka 58. stavka 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom A kategorije u trajanju 2 (dva) mjeseca, smatrajući kako u konkretnom slučaju postoji opasnost da će isti upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Spomenuta opasnost proizlazi prije svega iz činjenice da je okrivljenik već u više navrata kažnjavan zbog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, uključujući i neke od najtežih oblika. Navedena okolnost ukazuje na neodgovornost okrivljenika u prometu i sklonost rizičnoj vožnji pa je primjena ove zaštitne mjere nužna radi otklanjanja uvjeta koji omogućavanju, odnosno poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja.

9.1. Zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima A kategorije počinje teći od izvršnosti ove presude. Napominje se kako okrivljenik status svoje vozačke dozvole može provjeriti i na internetskim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske www.mup.hr u rubrici pod nazivom "Kutak za vozače".

10. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.

U odnosu na točku II. presude:

11. Što se tiče preostale inkriminacije koja se okrivljeniku stavlja na teret, u situaciji gdje isti u cijelosti negira izvršenje tih prekršaja; sud ne može zaključak o njegovoj prekršajnoj odgovornosti temeljiti isključivo na izvješću o prekršaju kao jedinom dokazu; već je potrebno da sadržaj istoga u svojstvu svjedoka verificira policijski službenik koji je prekršaje utvrdio, uz konfrontacijsko pravo okrivljenika da mu postavlja pitanja i iznosi primjedbe te na taj način osporava dokaze optužbe.

11.1. Kako iz naprijed izloženih razloga nije bilo moguće ispitati policijskog službenika HF, a istovremeno nema drugih izvora saznanja o spornom događaju; sud dvojbu o postojanju činjenica koje tvore obilježja prekršajnog djela po točkama 3) do 6), a sukladno načelu iz članka 3. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku, rješava na način koji je povoljniji za okrivljenika. Drugim riječima, uzima da odlučne činjenice nisu u dovoljnoj mjeri dokazane za donošenje osuđujuće presude.

12. Stoga, kako tijekom postupka nije dokazano da je okrivljenik počinio prekršaje pod točkom II. Izreke presude, Sud ga je u tom dijelu na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe.

Split, 22. svibnja 2026.

Zapisničar

Sudac

Sanja Tolić,v.r

Mario Bakota,v.r

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude okrivljenik ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi u pisanoj formi, putem ovog Suda, u dva ista primjerka.

Dostaviti: okrivljeniku, branitelju, tužitelju, u spis