REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: P-1439/2024-21

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Daniri Vujević, u pravnoj stvari prvotužiteljice SK ud. RK OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i drugotužiteljice BK OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], obje zastupane po punomoćnici Žiži Karajlović, odvjetnici u Trogiru, Šubićeva 11, protiv tužene Republike Hrvatske zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 23. travnja 2026. godine, u prisutnosti punomoćnice tužiteljica i zakonskog zastupnika tužene, dana 22. svibnja 2026., na ročištu za objavu odluke,

p r e s u d i o  j e:

Utvrđuje se da su tužiteljice SK ud. RK (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i BK (OIB: [osobni identifikacijski broj]) pok. RK vlasnice svaka za po ½ dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], pa su tužiteljice ovlaštene temeljem ove presude izvršiti upis prava vlasništva na toj nekretnini na svoje ime i to svaka na po ½ dijela, uz izbris tog prava sa imena tužene Republike Hrvatske kao upisane vlasnice za cijelo.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj dana 15. travnja 2024. godine tužiteljice navode da je na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru upisano pravo vlasništva na ime Republike Hrvatske za cijelo, stoga da su se tužiteljice dana 06. ožujka 2023.godine obratile Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, sa zahtjevom za mirno rješenje spora, međutim da Općinsko državno odvjetništvo na podneseni Zahtjev za mirno rješenje spora nije dalo nikakav odgovor.

1.1. Nadalje se u tužbi navodi da su stvarni vlasnici i posjednici predmetne nekretnine upravo tužiteljice i to za cijelo nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

1.2. Tužiteljice dalje u tužbi navode da je na predmetnoj nekretnini, u sveukupnoj površini od 299 m2, izgrađena i obiteljska kuća tužiteljica koja se sastoji od prizemlja i nedovršenog kata sa okućnicom i dimnom kuhinjom, kao i ostavom, anagrafske oznake: [adresa], a sve sukladno izdanoj potvrdi o kućnom broju Područnog ureda za katastar Split, Ispostava Trogir.

1.3. U tužbi se dalje navodi da su tužiteljice stekle predmetnu nekretninu temeljem nasljeđivanja od svojih prednika, temeljem kupoprodajnog ugovora, diobom i dosjelošću.

1.4. Tužiteljice su predmetnu nekretninu naslijedile iza smrti supruga tužiteljice pod 1. i oca tužiteljice pod 2. i to RK pok. SKM iz [adresa], po pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju Javne bilježnice Željene Biuk iz Trogira, poslovni broj O-3333/19-5 od dana 29. rujna 2022.godine, iz kojeg je razvidno da je ostavinsku imovinu predstavljala 1/2 vanknjižnog dijela vlasništva predmetne nekretnine, dok je druga ½ predstavlja bračnu stečevinu supruge ostavitelja-tužiteljice pod 1., čije izdvajanje je ista tražila, a ostali su nasljednici priznali.

1.5. Pravni prednik tužiteljica RK pok. SKM je predmetnu nekretninu zvanu [adresa] u [adresa], površine od 299 m2 za cijelo, stekao na temelju kupoprodajnog ugovora zaključenog između istoga kao kupca i MK kao stvarnog vlasnika i posjednika dana 12. srpnja 1975. godine i to za tadašnju kupoprodajnu cijenu od 51.000 nd, zajedno sa osiguranim pristupnim putem do predmetne nekretnine.

1.6. AK pok.KK je predmetnu nekretninu stekao temeljem nasljeđivanja od svoga oca KK pok. OK, i to temeljem dosudnice od

14. lipnja 1919. godine broj O-82/19.

1.7. Pravni prednik KK pok. OK, koji je kao uknjiženi zemljišno-knjižni vlasnik predmetnu nekretninu stekao temeljem kupoprodajne pogodbe još iz 1906 godine, te u diobi sa ostalim sunasljednicima, a kojom diobom je upravo predmetna nekretnina pripala za cijelo istome.

1.8. Nadalje, navodi se da je predmetna nekretnina u neprekinutom zakonitom, savjesnom i mirnom posjedu predlagatelja, uključivši i vrijeme svih prednika, a o čemu da govori i činjenica o upisanom posjedu MK. KK u Katastarskom operatu, Ispostave za katastar nekretnina Trogir u posjedovnom listu br.21.

2. U odgovoru na tužbu od dana 12. lipnja 2024. godine tužena navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan, te obveže tužiteljice na naknadu parničnog troška tuženiku.

2.1. Tužena ističe da su navodi tužiteljica u cijelosti su neosnovani. Tužena dalje navodi da tužiteljice tužbenim zahtjevom traže da se utvrde vlasnicama svaka za po 1/2 dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], iako iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Željane Biuk, poslovni broj O-3333/19-5, UPP/OS-SPLIT-149/19 od 29. rujna 2022. donesenom iza smrti pok. RK jasno proizlazi da tužiteljice nisu jedine nasljednice ostavitelja, već i da se nasljednici HK, JK i mldb. RKM, te da participiraju u nasljedstvu svaki za po 1/9 dijela.

2.2. Nadalje, da u Kupoprodajnom ugovoru od 12. srpnja 1975. nije navedena čest. zem. koja bi bila predmetom istoga, već je nekretnina naznačena samo opisno.

2.3. Tužena dalje ističe da tužiteljice uz tužbu nisu priložile niti jedan dokaz koji bi potvrdio da je upravo prodavatelj iz citiranog kupoprodajnog ugovora – AK. KK bio vlasnik nekretnine koja je predmet ovog postupka, tim više, tužiteljice da u spis nisu dostavile dosudnicu broj: O-82/19 od 14. lipnja 1919., kao ni kupoprodajnu pogodbu iz 1906. godine, na koje se pozivaju u svojoj tužbi.

2.4. U odgovoru na tužbu dalje se navodi da je pregledom povijesnog z.k. izvatka za čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] utvrđeno da su u odnosu na predmetnu nekretninu bila zabilježena težačka prava u korist težaka ČK pok. S“ iz [adresa] koja su se dalje prenosila, a na kojima je 1927. godine osnovano i založno pravo u korist Zadružne Gospodarske Banke d.d. Ljubljana, odnosno 1934. godine u korist OK pok. R iz [adresa] što da upućuje na činjenicu da su treće osobe, ne samo polagale pravo na predmetnu nekretninu, već su istom i raspolagale.

3. Sud je u tijeku postupka izveo sljedeće dokaze: pregledan je i pročitan zemljišno- knjižni izvadak za čest. zem. [katastarska čestica] ZU 142 k. o. [katastarska općina], zahtjev za mirno rješenje spora, povijesni zk izvadak, rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-3333/19 iza pok. RK, kupoprodajni ugovor od 12. srpnja 1975. godine na strani 24 spisa, prijepis posjedovnog lista broj 160, izvod iz katastarskog plana, potvrda o kućnom broju, povijest promjena na kat. česticama, pregledava se nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića dipl. ing. geodezije, skica suglasnosti za elektro priključak od 22. rujna 1978. godine, isprave položene na strani 51 do 54 spisa, saslušani su svjedoci NK, IK te tužiteljice pod 1 i 2, pregledana je i pročitana Izjava HK nasljednika pok. ŠK koja je ovjerena kod javnog bilježnika Tihane Majić, pod brojem OV-1534/2026 od dana 26.03.2026. godine.

4. Tužbeni zahtjev tužiteljica je osnovan.

5. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužiteljica za utvrđenje prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za cijelo.

6. Iz stanja spisa proizlazi da su tužitelji tijekom ovog postupka istaknuli nasljeđivanje i diobu, odnosno dosjelost kao temelj stjecanja.

7. Kako u ovom postupku valja utvrditi postojanje određenog stvarnog prava, sud je kao bitnu činjenicu dužan utvrditi, odnosno identificirati predmet spora, posebice što u ovom postupku treba utvrditi je li trenutni upis, odgovara stvarnom stanju nekretnine. Stoga je u predmetnom postupku izveden dokaz uviđajem na licu mjesta dana 25. travnja 2025.godine, uz pomoć stručnog znanja vještaka Daria Blaževića dipl.ing.geodezije koji je potom dostavio pisani nalaz i mišljenje od dana 12. siječnja 2026. godine.

8. U svom nalazu i mišljenju sudski vještak navodi da je predemet postupka nekrentina u [adresa], na kojoj se nalazi kukća anagrafske oznake [adresa], opisana u zapisniku s lica mjesta u postupu očevida, a ista je prikazana na goedetskoj skici lica mjeta (poglavlje 3. Prilozi) likom A-B-C-D-A koji po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanu odgovara kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za cijelo.

8.2. Vještak nadalje u nalazu i mišljenju navodi da je za identifikaciju predmeta spora po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju koristio metodu preklopa katastarskog plana sa dof-om 2021 i metodu prilagodbe granica katastarskog plana stanju na terenu te da unatoč odstupanju katastarskog plana od stanja na terenu, što je i očekivano s obzirom da je katastarski plan izrađen grafičkom izmjerom u mjerilu 1:2880, na terenu da postoje čvrste materijalizirane granice u vidu betonskih zidava te da su gore navedene metode i navedene činjenice dovoljne za idnetifikaciju predmeta spora po katastarskoj i zemljišnoknjožnom stanju, te da dodatna geodetske mjerenja za potrebe identifikacije predmeta spora nisu potrebna.

9. Stranke parničnog postupka nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka, te ga ovaj sud prihvaća kao stručan, objektivan, argumentiran, koji sadržava sve podatke potrebne za pravilnu identifikaciju predmeta spora.

10. Nakon utvrđene pravilne identifikacije nekretnine, valjalo je ocijeniti sve isprave koje su tužitelji priložili u tužbi, te ocjeniti iskaze svjedoka.

11. Pregledom zk izvatka za nekretninu čest. zem. [katastarska čestica] u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je na njoj upisana Republika Hrvatska,a iz povijesnog pregelda bila je upisana Općenarodna imovina.

12. Pregledom kupoprodajnog ugovora od dana 12.srpnja 1975. godine sklopljenog između prodavatelja AK. KK i kupca SKM, proizlazi da je predmet ugovora zemljište zvano sadić " [adresa] u [adresa], površine 299 m2.

13. Pregledom rješenja o nasljeđivanju iza pok. RK pok. SKM, javnog bilježnika Željene Biuk, poslovni broj O- 3333/19 proizlazi da su njegovi nasljednici SK, BK, HK, JK. mldb. RKM. Kao ostavinska imovina navodi se ½ vanknjižnog vlasništva kat. čest. [katastarska čestica], upisana u posjedovni list br.160 k. o. [katastarska općina] na kojoj je izgrađena obiteljska kuća koja se sastoji od prizemlja i nedovršenog kata sa okućnicom i dimnom kuhinjom, te ostavom. Iz obrazloženja rješenja proizlazi da je na ostavinskom ročištu supruga ostavitelja zatražila izdvajanje bračne stečevine na imovini ostavitelja, koje pravo su joj ostali sunasljednici priznali.

14. Iz posjedovnog lista broj 160, DGU PUK Split-Ispostava za katastar nekretnina Trogir proizlazi da je na kat. čest. [katastarska čestica] upisan EK, prednik tužiteljica.

15. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama od 27. siječnja 2023. godine, klasa:930-04/23-05/10, urbroj: 541-28-02-07/2-23-2, proizlazi da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirana od osnutka katastarskog operata 1952. godine, u posjedovnom listu broj 21, na ime AK pok. KK "Tapica", a temeljem promjene 18/86 upisao se ĆK pok. SKM, koji se upisao u novi posjedovni list broj 1579.

16. Iz potvrde o kućnom broju DGU, PUK Split, Ispostava Trogir, klasa: 015-08/09- 03/528, od dana 09.09.2009. godine, proizlazi da je na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], određen kućni broj 116, [adresa].

17. Iz skice suglasnosti za elektropriključak na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], od 22. rujna 1978. godine, proizlazi da je ista izdana na zahtjev EK.

18. Iz iskaza svjedoka NK proizlazi da je isti susjed tužiteljica, da je to bila parcela od MK, a isti da je ovu parcelu prodao suprugu tužiteljice SK, RK, da je to bilo negdje 1975. godine, RK da je na parceli napravio kuću, da je bio meštar, da je bio došljak. Navodi da je kupio tu parcelu i da je napravio kuću za živit u kojoj da je živio sve do svoje smrti. Kuća da ima prizemlje i kat, ima nešto okućnice, oko 300 m2 okućnice. Njegova kuća da je istočno, a od svjedoka zapadno, a da ih dijeli jedan zid, koji da je on napravio, zid da je napravljen negdje 70- tih godina. Posjed da je ograđen sa svih strana. Inače da je dobro poznavao MK, on da je bio pjevač u crkvi i koliko da je njemu poznato ova nekretnina da je bila crkvena i pošto da je on bio pjevač u crkvi njemu da je crkva dala ovu parcelu, a on da je nju kasnije prodao suprugu tužiteljice pod 1. AK da je tu imao svoj vrtal, a pošto da je ova parcela bila dalje od njegove kuće, on da je nju odlučio prodati. U tom vrtlu da je bilo svega, povrća, zemlja, kumpira. Nitko MK da nije ometao u posjedovanju ove nekretnine za vrijeme dok je to bio vrtal i dok je on to obrađivao. Nadalje, navodi da nikad nije bilo nikakvih sporova i prijepora, niti da je tko ometao u posjedovanju pok. supruga tužiteljice pod 1, kao ni tužiteljice. Nema saznanja u odnosu na ostale nasljednike je li polažu prava na ovu nekretninu. Nakon smrti RK ostala je živjeti SK u kući, kćerke da su se udale.

19. U svom iskazu svjedokinja IK navodi da joj je poznato da su SK i njen pok. suprug RK kupili predmetnu nekretninu od MK, ona da je supruga ranije saslušanog svjedoka. Kuća da se inače već počela graditi 1975. godine, ne zna točno kad je bila kupoprodaja možda 1975, možda ranije. Kuća da ima prizemlje i kat, ima i dimljeni komin i položen u dvorištu. Inače da se udala i došla živjeti ovdje 1971. godine, a MK da je poznavala. AK da je dolazio na ovu parcelu prije nego da je prodao. Inače ova nekretnina tužiteljica da je omeđena sa svih strana zidovima. SK i pok RK imali su dvije kćeri, BK i ŠK. ŠK da je umrla, misli da ima sina i dvije kćeri. Na poseban upit suda je li nasljednici ŠK polažu pravo na ovu nekretninu ista navodi da joj to nije toliko poznato. Nadalje, nitko da nije ometao u posjedu MK, a kasnije SK i RK. Oni da su se međusobno pomagali u izgradnji svojih nekretnina, a pri tom da misli na svog supruga i supruga pok. SK. Nije sigurna kako je MK to stekao.

20. Prvotužiteljica u svom iskazu navodi da su ona i pok. suprug predmetnu nekretninu kupili od MK, a da je on to stekao nasljeđivanjem od svoga oca da to pretpostavlja. Oni da su to kupili 70-tih godina. MK prije nego da je njima prodao tu da je malo uzgajao, bilo je graha i boba, ali toga da nije bilo puno. Inače osim BK da je imala kćer ŠK, koja da je pokojna. Djeca od pok. ŠK neće da dolaze, ne prilaze, a njoj druga kćer BK u svemu pomaže, brine se o njoj, plaća, dođe kad god triba. ŠK da je umrla 2018. godine. Ona i suprug da su podigli ovu kuću sami. Nitko da ih nije nikad ometao u posjedovanju, a također ni MK da nije nitko nikada ometao u posjedovanju. Kuća da ima prizemlje i kat i malu kužinicu. Pok. RK da osim ove nekretnine, nije imao ništa.

21. Drugotužiteljica BK u svom iskazu ističe da zna da su njeni roditelji kupili tu nekretninu od pok. MK, a to da joj je poznato iz priče u njenoj obitelji, kao i priča iz susjedstva, a da joj je to sve potvrdio i nećak od pok. MK. Nasljednici pok. sestre ŠK, da ne polažu prava na ovoj nekretnini, da nisu zainteresirani za ovu kuću. Djeca da slabo dolaze, sin B (Jerko) Kuvačić i dvije kćeri JK i BKM, da nisu bili zainteresirani za pokretanje ovog postupka, da su njoj prepustili da to rješava, to da je rekao B, a kontakta sa kćerkama pok. sestre da nema.

22. Iz izjave HK nasljednika pok. ŠK koja je ovjerena kod javnog bilježnika Tihane Majić, pod brojem OV-1534/2026 od dana 26.03.2026. godine, proizlazi da je isti suglasan za pokretanje navedenog sudskog postupka, koji dokaz je sud prihvatio sukladno odredbi čl. 299. st. 1., st. 2.st. i st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- dalje ZPP), neovisno što je predložen nakon zaključenja prethodnog postupka, uvažajući da je valjalo razjasniti sporne činjenice, a tužiteljice bez svoje krivnje ih nisu mogle ranije iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka. Uvažavajući navedenu izjavu i iskaze tužiteljica, kojima sud poklanja povjerenje, proizlazi da nasljednici pok ŠK ne bi polagali prava na označenu nekretninu, odnosno da je u tom pogledu postignut dogovor unutar obitelji.

23. Odredbom članka 114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok je stavkom 2. određeno da pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

24. U postupku je valjalo utvrditi jesu li tužiteljice ispunile pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću.

25. U konkretnom postupku mjerodavno je pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tog odnosa, dakle pravna pravila bivšeg Općeg Građanskog zakonika (dalje OGZ-a). Također prema odredbi čl. 388. st.2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, dalje ZOVO) propisano je da se primjenjuju pravila koja su bila na snazi u vrijeme stjecanja.

26. Prema pravnom pravilu OGZ-a, paragrafu 1460 - za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevo se zakonit, pošten i istinit posjed. Prema Općem Građanskom zakoniku, pravo vlasništva se moglo steći, između ostalog, na temelju pravnog posla i to upisom u zemljišne knjige, ali i faktičnom realizacijom pravnog posla u naravi, odnosno, predajom i stupanjem u posjed. Nadalje, člancima 1461. do 1471. Općeg Građanskog Zakonika uređeno je pitanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću. Tako je potrebno da je posjed zakonit (1461), pošten (1463), istinit (1464), te je potrebno i vrijeme dosjedanja.

27. Stjecanje vlasništva dosjelošću bilo je propisano i u članku 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, dalje ZOVO), te je propisano sad i u članku 159. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17- dalje u tekstu ZV). Odredbom članka 159. stavka 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom stvari ako posjed ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom stvari. Tako je stavkom 2. propisan rok od 10 (deset) godina za kvalificiranog posjednika (poštenog, istinitog i zakonitog), dok je stavkom 3. istog članka propisan rok od 20 (dvadeset) godina za poštenog posjednika.

28. Valja istaknuti da kod dosjelosti kao originalnog osnova stjecanja prava vlasništva moraju biti ispunjene određene zakonske prepostavke i to: sposobnost stjecanja (opća pravna sposobnost), sposobnost stvari (svaka stvar na koju može postojati pravo vlasništva), posjed određene kvalitete (kvaliteta posjeda) i vrijeme dosjelosti (zakonom određeno vrijeme). Za redovnu dosjelost potrebno je utvrditi da je posjed kvalificiran kao zakonit, pošten (savjestan) i istinit. Zakonit je onaj posjed koji se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva. Savjestan (pošten) posjed postoji kada posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dakle kada posjednik opravdano vjeruje da je stvar pribavio od vlasnika (s tim da se poštenje, savjesnost presumira). Istinit je onaj posjed koji nije stečen ni silom ni prevarom ili zlouporabom povjerenja. Da bi se mogla uvažiti dosjelost prava vlasništva na nekretnini dugotrajnim posjedovanjem treba utvrditi na nedvojben način ponašanje posjednika kroz čitavo vrijeme posjedovanja, jer "zla vjera" spriječava početak tijeka dosjelosti. Kako je dosjelost stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme, to pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune prepostavke stjecanja putem dosjelosti. Odlučna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed kroz zakonom određeno vrijeme i s tim da nije nužno da posjed bude i zakonit (odluka VSRH, Rev-1628/15).

29. Iz iskaza saslušanih svjedoka i tužiteljica kojima sud poklanja povjerenje iz razloga što su njihovi iskazi bili neposredno uvjerljivi, logični i sukladni ostalim izvedenim dokazima, te sukladno naprijed navedenim ispravama, utvrđena je činjenica kontinuiranog i neometanog posjedovanja predmetne nekretnine od strane prednika tužiteljica kao i samih tužiteljica. Povezujući iskaze svjedoka sa onim što proizlazi iz naprijed navedenih isprava, nije utvrđeno ništa suprotno od onog o čemu su svjedoci iskazivali, a što se tiče kontinuiteta posjeda.

30. Sud dakle poklanja povjerenje iskazu saslušanih svjedoka i tužiteljica smatrajući njihove iskaze neposredno uvjerljivima, logičnima i sukladnim ostalim izvedenim dokazima, ocjenjujući sve provedene dokaze posebno i u njihovoj ukupnosti, te poklanjajući punu vjeru iskazima svjedoka koji navode pravni osnov stjecanja nekretnine kupoprodajom tužiteljice pod 1 i njenog pok. supruga pok. RK od MK, a koji bi prema navodima svjedoka to ranije stekao od nasljedstvom od svog oca, sud smatra kako su tužiteljice u konkretnom slučaju dokazale da su se kod istih ostvarile sve pretpostavke koje zakon traži za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na označenoj nekretnini.

31. U konkretnom slučaju ispunjenja je dakle pretpostavka o savjesnosti i poštenju posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću, budući da prednici tužiteljica (AK i RK) kao posjednici kroz sve vrijeme dosjelosti smatraju da je stvar koju posjeduju njihova. Valja istaći da se prenošenje posjeda derivativnim, izvedenim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja na njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.

32. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud zaključuje da navedene okolnosti ukazuju da su tužiteljice i njihovi prednici u mirnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine svakako dulje od 50 godina, da su tuženici samo formalno upisani, te da su prednici tužitelja posjedovali navedenu nekretninu i u vrijeme kada se primjenjivao Opći građanski zakonik (OGZ) koji se primjenjivao na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ" broj 86/46, 105/46, 96/47), sve do rujna 1. rujna 1980., kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" broj 6/80, 36/90, "Narodne novine" broj 53/91, 91/96), koji je bio na snazi do 1. siječnja 1997., kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 - službeni pročišćeni tekst, 94/17 - službeni pročišćeni tekst, dalj: ZV) te da su prednici tužitelja cijelo to vrijeme neprekidno posjedovali predmetne nekretnine, pa tako i nakon 1. siječnja 1997. kada je na snazi ZV koji u svojoj odredbi 159. ZV propisuje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, koje su u cijelosti ispunjene u ovom slučaju.

33. Stoga je sud na temelju svih provedenih dokaza i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, osnovom odredbi čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku), ocjenom svakog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza zajedno u njihovoj međusobnoj vezi, odlučio kao u izreci presude.

34. Odluka o trošku postupka je izostala jer tužiteljice koje su u cijelosti uspjele u postupku nisu popisale parnični trošak.

U Trogiru, 22. svibnja 2026.

Sutkinja

Danira Vujević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun.tužiteljice Žiži Karajlović, odvjetnici u Trogiru

- tuženiku Republici Hrvatskoj po ODO Split

- u spis