Pr-1899/2022-31

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Jerki Kovačić Garac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja PB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po OD Višić & Višić, protiv tužene Republike Hrvatske MUP zastupano po ODO Split, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 02.rujna 2025. u nazočnosti zamj. pun. tužitelja FB, odvjetničkog vježbenika u OD Višić & Višić u Splitu i z.z. tužene OB, objavljene dana 22. svibnja 2026.,

p r e s u d i o j e :

1. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„I. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju s osnova neimovinske štete kao posljedice prometne nezgode, iznos od 4.143,50 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana 23. prosinca 2021.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana, nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotka poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju s osnova tuđe pomoći i njege kao posljedice prometne nezgode, iznos od 294,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana 23. prosinca 2021.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana, nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotka poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe".

2. Nalaže se tužitelju da u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tuženoj parnični trošak u iznosu od 1.400,00 eura.

Obrazloženje

1.U tužbi koja je kod ovog suda zaprimljena 02. svibnja 2022., navodi se da je tužitelj kao zaposlenik Ministarstva unutarnjih poslova, policijski službenik, izvršavajući radne zadatke za tuženika, dana 28. lipnja 2020. doživio ozlijede na radu, s tim u svezi da se dana 22. prosinca 2021. obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, koje je tuženik odbio.

Dana 28. lipnja 2020., da je zajedno s kolegicom ČB upućen u Žrnovnicu po dojavi kako se u blizini kamenoloma Lavčević, uz rijeku Jadro nalazi vozilo marke Golf i više osoba romske nacionalnosti. Po dolasku na lokaciju, prilikom izlaska iz vozila da se poskliznuo i osjetio jaku bol u desnom koljenu. Zbog navedenog da je odmah po završetku intervencije otišao u KBC, gdje da su ustanovljene i obrađene ozlijede. Na koncu, tužitelj je naveo da je nesporno došlo do štetnog događaja u kojem da mu je nastala neimovinska i imovinska šteta, u ukupnom iznosu od 30.000,00kn i to 28.000,00kn za neimovinsku štetu i 2.000,00kn za tuđu njegu i pomoć. Slijedom navedenog predložio je tuženika obvezati na isplatu iznosa od 30.000,00kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatnom koja na navedeni iznos teče od 23. prosinca 2021. pa do isplate. Predložio je tuženika obvezati na snašanje parničnog troška. Očitujući se na prigovore tuženika osobito na navode kako tužena ne bi bila odgovorna za pretrpljenu štetu odnosno posljedice tužitelj je istakao da postoji uzročno-posljedična veza između povrede koje je zadobio i posljedice. Kako nisu istiniti navodi da ne postoji protupravnost na strani tuženika kao poslodavca.

1.2. Podneskom od 16. listopada 2025.. tužitelj je konačno precizirao tužbeni zahtjev sukladno procjeni vještaka spec. ortopeda Danči Tripalo i spec. psihijatra dr. Nikole Sikirice. Tužitelj je predložio sudu tuženika obvezati na isplatu neimovinske štete u ukupnom iznosu od 4.183,50 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatom koja na navedeni iznos teku od 23. prosinca 2021.

Preložio je tuženika obvezati na isplatu iznosa od 294,00 eura s osnova naknade tuđe njege i pomoći, te tuženika obvezao na snašanje parničnog troška.

2. U odgovoru na tužbu od 31. svibnja 2022. tuženik je u bitnome naveo kako je tužitelj kao zaposlenik tuženik dana 28. lipnja 2020. pretrpio ozljedu na radu do koje je došlo pokliznućem prilikom izlaska iz službenog vozila, tada je tužitelj ozlijedio desno koljeno (unutarnje ozlijede koljena s potpunom rupturom prednje ukrižene sveze, kronične prednje nestabilnosti desnog koljena nakon ozlijede, dislokacije, iščešljana i nategnuća koljenskih zglobova i ligamenata). Nadalje, kako iz Rješenja HZZO od 29. srpnja 2020. izrađeno za potrebe ostvarenja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, proizlazi kako je ozljeda nastala kao posljedica nezgode tužitelju priznato samo oštećenje i nategnuće drugih nespecificiranih dijelova koljena, da nije prijavljeno dislokacija ivera ni dislokacija koljena pa da se ne može priznati ozljeda koja nije potvrđena kliničkim nalazom ni pregledom na HKP. Nadalje, tuženik je isticao da ne postoji protupravnost na strani tuženika kao poslodavca kao ni uzročna veza za utemeljenje odgovornosti tuženika. Tužitelj da se ozlijedio prilikom izlaska iz službenog vozila na način što je nezgodno stao na desnu nogu, kako je osobno potvrdio u Službenoj bilješci od dana 28. lipnja 2020. U vrijeme štetnog događaja da je tuženik nosio adekvatnu obuću službene gojzerice koje je dužio kao policijski službenik. Vanjske dnevne prilike da su bile povoljne bez padalina. Na koncu, radnja prilikom koje je tužitelj ozlijedio nogu da nije radnja koja je obavljana zbog potrebe hitne intervencije tj. kako nije postojala potreba žurne reakcije koja bi zahtijevala nagle i energične pokrete. Dakle, da se ne radi o uvjetima obavljanja opasne djelatnosti, pa time ni objektivne odgovornosti tužene. Činjenica kako je došlo do ozljeđivanja radnika tijekom radnog vremena da nije dovoljna za zaključak da se radilo o ozlijedi na radu, jer da u konkretnom slučaju tužitelj nije dokazao uzročno-posljedičnu vezu između povrede i procesa rada. Eventualna ozljeda je posljedica nesretnog slučaja zbog doprinosa tužitelja, tj. tužiteljeve nepažnje za što tuženik ne može biti odgovoran.

2.1. Glede, konačno preciziranog tužbenog zahtjeva tuženik je naveo kako nije odgovoran za štetu koju je tužitelj pretrpio, te se usprotivio previsoko postavljeno tužbenom zahtjevu s osnova neimovinske štete.

3.Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom liječničke dokumentacije; pregledom Rješenja HZZO od dana 29. srpnja 2020.; pregledom dopisa ODO Splita; pregledom službene bilješke PB ;pregledom dokaza službene bilješke ČB; pregledom dopisa MUP-a, PU SD, II.PP Split, pregledom Police osigurana od nezgode; izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje ČB, tužitelja PB; izveden je dokaz vještačenja po dr. spec. ortoped Danči

Tripalo, dr. spec. psihijatar Nikola Sikirica

4.Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

5. Punomoćnici stranaka popisali su parnični trošak.

6. U ovom postupku nije bilo sporno da je tužitelj obavljajući poslove policijskog službenika dana 28. lipnja 2020. prilikom službene intervencije u Žrnovnici, izlazeći iz službenog vozila pokliznuo, te ozlijedio desno koljeno.

- nije bilo sporno da se tužitelj sa zahtjevom radi naknade štete nije obratio HOK osiguranje, te mu nije bila izvršena isplata temeljem police osiguranja br. [broj police osiguranja] vezano za štetni događaj od dana 28. lipnja 2020.

7. Kao sporno trebalo je utvrditi postoji li uzročno-posljedična veza između povrede koju je tužitelj sporne prilike zadobio i procesa rada, tj. postoji li protupravnost na strani tuženika kao poslodavca, te jeli tužitelj svojim postupanjem doprinio nastanku štetnog događaja.

8. Člankom 111. st. 1. Zakona o radu (NN 93/14) propisano je ako radnik pretrpi štetu na radu i s vezi s radnom, da je poslodavac dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

9. U ovom postupku pasivna legitimacija tuženika nije bila sporna, te je tužitelj pretrpio štetu na radu pa bi mu pripadalo pravo na naknadu štete od tužene kao poslodavca, te tužena odgovara prema općim propisima obveznog prava. Naime, člankom 4. st. 2. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14) propisuje kako se odredbe tog Zakona ne primjenjuju prilikom obavljanja pojedinih poslova na koje se zbog njihove posebnosti i neizbježne proturječnosti s odredbama tog Zakona, zakon na njih ne može primijeniti, kao što su policijski poslovi. U tom slučaju se prema st. 3. tog Zakona pri obavljanju tih poslova primjenjuju posebni propisi.

9.1. Opći propis obveznog prava su propisi Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05,41/08,125/11, 78/15). U konkretnom slučaju odgovornost tuženika kao poslodavca strogo je kauzalna (objektivna) jer se prema odredbi čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima smatra kako je šteta nastala u svezi s opasnom djelatnošću potječe od te djelatnosti. osim ako se ne dokaže da one nisu uzrok štete, obavljanje poslova policijskog službenika smatra se prema sudskoj praksi VSRH opasnim djelatnošću (Rev 1779/10 od 30. lipnja 2015.).

Prema odredbi čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima za štetu od opasne djelatnošću odgovara osoba koja se njom bavi.

10. Tužitelj je sačinio Službenu bilješku o događaju koji se dogodio dana 28.lipnja 2020., iskazavši kako je zajedno s kolegicom ČB pućen na intervenciju u Žrnovnicu. Prilikom uredovanja da nisu utvrdili nikakav prekršaj, niti kazneno djelo. Međutim, prilikom dolaska na navedeno mjesto te izlaska iz vozila i pokušaja hodanja da je nezgodno stao, poskliznuo se i osjetio jaku bol u desnom koljenu zbog čega da je nakon uredovanja odmah otišao na HKP.

11. U stranačkom iskazu tužitelj je u bitnom naveo kako je spornog dana zajedno s kolegicom ČB u jutarnjim satima upućen na intervenciju u Žrnovnicu po dojavi da se uz rijeku nalazi vozilo i skupina P. Policijska službenica ČB da je upravljala vozilom, do mjesta gdje su se ovi nalazili da nisu mogli doći vozilom, da su parkirali vozilo te pješke otišli do spornog mjesta. Iskazao je da se radilo o makadamskom putu na kojem se nalazilo veće i manje kamenje. Vidljivost da je bila dobra, nije iskazao da bi tlo bilo vlažno i sklisko zbog da se događaj dogodio u blizini rijeke, spornog dana da je na nogama imao laganiju obuću koji je dužio od tuženika. Iskazao je da je prilikom izlaska iz vozila vidio kako izlazi na makadamski put s većim kamenjem, da je gledao u smjeru predmeta uredovanja da nije bila potreba nadalje gledati u tlo. Prvi korak s lijevom nogom da je bio okej, ali da mu je desna noga ostala zaglavljena između dva veća kamena, obzirom da je noga ostala zaglavljena da je došlo do ozljeđivanja, odmah po završetku uredovanja da je otišao na HKP. Prva RTG snimka da nije pokazala zadobivenu ozljedu, da je po uputi dežurnog liječnika izvršio MR snimanje kojim je bilo utvrđena ozljeda prednjih križnih ligamenta zbog čega da je žurno upućen na operaciju.

12. Dana 28. lipnja 2020. policijska službenica ČB sačinila je Službenu bilješku iskazavši da je u 09,00 sati zajedno s tužiteljem upućena na intervenciju u Žrnovnicu u blizini kameloma Lavčević po dojavi da se uz rijeku nalazi parkirano Golf vozilo i više osoba romske nacionalnosti. Prilikom dolaska na lokaciju te prilikom izlaska iz vozila da je vidjela kako je tužitelj nezgodno stao, poskliznuo se i jauknuo, te da joj je rekao da osjeća jaku bol u desnom koljenu. Nakon odrađene intervencije da su otišli u HKP.

13. Svjedokinja ČB iskazala je kako je sa tužiteljem bila na puno intervencija. pa se stoga nije mogla sjetiti sporne intervencije u Žrnovnici, ni činjenice da bi tužitelj prilikom intervencije pao, posrnuo ili na drugi način ozlijedio nogu.

14. Dana 04. veljače 2022. o štetnom događaju se očitovao načelnik BB iskazavši kako je utvrđeno da je dana 28. lipnja 2020. bilo vedro i bez padalina te da je policijski službenik SB u vrijeme nastanka ozlijede nosio adekvatnu obuću koju je dužio kao policijski službenik u auto-ophodnji.

15. Tužitelj je prilikom obavljanja redovnih radnih zadataka policijskog službenika, vršeći auto-ophodnju kao i razgovor s nekolicinom građana romske nacionalnosti, prilikom izlaska iz službenog vozila uz povoljne vremenske uvjete, pri dnevnoj svjetlosti, ozlijedio koljeno desne noge, s tim u svezi pretrpio štetu koju su utvrdili i cijenili vještaci medicinske struke.

Međutim, iako je posao policijskog službenika opasna djelatnost, u konkretnom slučaju u kojemu je dana 28. lipnja 2020., došlo do ozljeđivanja tužitelja, ne može se smatrati opasnom djelatnošću.

Naime, hodanje po makadamskom putu, uobičajenom brzinom hoda, bez potrebe hitnog interveniranja, ( npr. žurbe s teretom u ruci ili trčanja i sl.) i to u službenoj policijskoj obući, za dnevne svjetlosti, ne može biti opasna djelatnost.

Prema iskazu tužitelja isti je već prilikom izlaska iz službenog vozila vidio kako je potrebno zakoračiti i hodati makadamskim putem (na kojem je bilo puno velikog i manjeg kamenja), s tim u svezi u takvim uvjetima, bez potrebe za naglim i energičnim pokretima ili trčanjem, morao je hodati pažljivije, pa do ozljeđivanja ne bi došlo. Tužitelj nije dokazao uzročno-posljedičnu svezu između štete koju je pretrpio i izvršavanja policijske djelatnosti, koja djelatnost sama po sebi dosita može biti opasna djelatnost, u konkretnom slučaju nije bila opasna djelatnost nego sasvim uobičajeno hodanje do mjesta na kojem je trebao obaviti policijsko uredovanje.

Slijedom navedenoga, tužitelj nije dokazao da postoje uvjeti zbog kojih bi tuženik bio dužan naknaditi štetu koju su cijenili vještaci spec ortoped i spec psihijatar, sve u smislu odredbe članka 1063. Zakona o obveznim odnosima zato je odlučeno pod točkom 1. izreke.

16. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1., a u svezi s čl. 155. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14) pa se punomoćniku tuženika obistinjuje parnični trošak za sastav odgovor na tužbu 200,00 eura te za pristup na ročišta održana 20.5.2024.,05.09.2024.,28.10.2024.,27.03.2025.,06.10.2025. i 02.12.2025. po 200,00 eura tako je tužitelj dužan tuženiku naknaditi parnični trošak u ukupnom iznosu od 1.400,00 eura kao što je odlučeno pod toč. 2. izreke presude.

U Splitu, 22. svibnja 2026.

S u d a c

Jerka Kovačić Garac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, putem ovoga suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.

DNA: - pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis