Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-4705/2026

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katice Lučić kao predsjednice vijeća te i Ivane Bosnić-Kovačić i Jasne Momirović kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljenika LAV d.o.o., sa sjedištem u [adresa], kao pravne osobe, II. okrivljenika JS, kao odgovorne osobe, radi prekršaja iz čl. 229. st. 1. toč. 1. i st. 2. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 64/23.), odlučujući o žalbi tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Službe za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj: Pp-9890/2025 od 13. ožujka 2026., na sjednici vijeća održanoj 19. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Prihvaćanjem žalbe tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Službe za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, osnovanom, ukida se pobijana prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom okrivljenici su na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona oslobođeni od optužbe, da bi počinili prekršaj iz čl. 229. st. 1. toč. 1. i st. 2. Zakona o radu, činjenično opisanog u izreci.

2. Istom presudom određeno je da, na temelju čl. 140. st. 1. i st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu u kojoj ističe da u konkretnom slučaju nije bilo osnove za oslobađanje okrivljenika od optužbe iz razloga navedenih u pobijanoj odluci, zbog čega predlaže da drugostupanjsko tijelo ispita istu odluku i sam riješi predmet.

4. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalba je osnovana.

6. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj: 107/0.7, 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), ovaj sud je ocijenio da nije bilo osnove za oslobađanje okrivljenika iz razloga navedenih u pobijanoj presudi, na što osnovano u žalbi ukazuje žalitelj.

7. Naime, okrivljenicima se optužnim aktom stavlja na teret da su počinili prekršaj iz čl. 5. Zakona o radu jer nisu vodili evidenciju o radnom vremenu radnika na propisani način, a propiano je da je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a koja mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu, a sve sukladno Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN br. 5/24) odnosno, okrivljenici evidencije o radnom vremenu ne vode, čime bi počinili prekršaj opisan u čl. 5. Zakona o radu, kažnjiv po čl. 229. st. 1. toč. 1. i st. 2. istog Zakona.

8. Prvostupanjski sud svoju odluku o oslobađanju okrivljenika od optužbe obrazlaže time da se u konkretnom slučaju radi o nedostatnom činjeničnom opisu djela, budući da u istom nije konkretizirano za koje radnike poslodavac nije vodio evidenciju o radnom vremenu već je samo činjeničnom opisu djela sadržan prijepis materijalne odredbe čl. 5. Zakona o radu, pa time djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret, na način kako je opisano, po propisu nije prekršaj.

9. Međutim, prema stajalištu ovog suda, u konkretnom slučaju činjenični opis nije morao sadržavati podatke o radnicima za koje se nije vodila evidencija, budući da iz činjeničnog opisa djela proizlazi da okrivljenici uopće ne vode evidenciju o radnom vremenu dakle, ne radi se o nepotpunom, djelomičnom vođenju evidencije u kojem slučaju bi činjenični opis morao sadržavati konkretizaciju radnika i podataka o radnom vremenu koji nisu evidentirani.

10. Slijedom navedenog, nije bilo osnove za oslobađanje okrivljenika od optužbe, s razlozima i obrazloženjem koje je dao prvostupanjski sud, budući da činjenični opis djela, za koje se okrivljenici terete, sadrži sve odlučne činjenice i konstitutivne elemente bića prekršaja.

11. Stoga je trebalo prihvaćanjem žalbe tužitelja pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, s time da će prvostupanjski sud utvrditi odlučne činjenice, te donijeti novu na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

12. Iz izloženih razloga, primjenom čl. 206. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci.

Zagreb, 19. svibnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Ivana Vorel Mikša, v. r.

Katica Lučić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 5 (pet) otpravka: za spis, okrivljenike i tužitelja.