REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ps-58/2023-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Branku Karamanu, u pravnoj stvari tužiteljice GES, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Vesni Vučetić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika Republika Hrvatska, Minisarstvo financija, OIB: 18683136487, Zagreb, Katančićeva 5, zastupana po zakonskom zastupniku tuženika Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi donošenja presude kojom se nadomješta ugovor o kupoprodaji, nakon održane glavne rasprave zaključene 15. travnja 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i zakonskog zastupnika tuženika, 22. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev kao neosnovan koji glasi:

"1. Tuženik Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, OIB: 18683136487, kao prodavatelj, s jedne strane i tužiteljica GES, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao kupac zaključuju sljedeći

Ugovor o kupoprodaji stana

Čl.1

Kupac kupuje , a prodavatelj prodaje stan anagrafske oznake [adresa] ( ex Narodnih žrtava 1 ) koji stan je suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLSNIŠTVO ( E-20 ) stan 12 položen na V.( petom ) katu, površine 79,31m2 koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagovaonice, kupaonice, hodnika i lođe, s pripadajućom drvarnicom u podrumu ,izgrađena kao čest. zgr. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u zgradi u kojoj se nalazi stan su smještene i zajedničke prostorije i uređaji i to s time što kupac kupuje odgovarajući suvlasnički dio zgrade i zajedničkih dijelova zgrade razmjerno odnosu korisne vrijednosti kupljenog stana prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine.

Sukladno načelu uspostave jedinstva nekretnine i posebnih dijelova zgrade kupac kupnjom stana postaje suvlasnikom odgovarajuće dijela zemljišta u omjeru koji se utvrđuje sukladno Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima .

Čl.2.

Kupac i prodavatelj utvrđuju da kupoprodajna cijena stana pobliže označenog i opisanog u čl.1. ovog ugovora iznosi ukupno 8.357,72 eur ( slovima :osamtisućatristopedestsedam/sedamdesetdva eura) Kupac i prodavatelj suglasno utvrđuju da je cijena stana s popustom od 20% utvrđena radi jednokratne otplate stana

.

Kupac će utvrđenu kupoprodajnu cijenu stana iz st.1.ovog čl. platiti odjednom i to u roku od 15 dana od dana sklapanja ovog ugovora i to na određeni račun prodavatelja a koji račun tuženik određuje

Čl.3.

Kupac i prodavatelj utvrđuju da je kupac u posjedu stana iz čl.1.ovog ugovora. Danom sklapanja ovog ugovora stanaru – tužitelju prestaje ugovor o najmu na prodanom stanu.

Čl.4.

Prodavatelj ovlašćuje kupca da na osnovi ovog Ugovora a bez svakog daljnjeg pitanja i odobrenja, ishodi u zemljišnim knjigama nadležnog suda uknjižbu prava vlasništva na nekretninama iz čl.1.ovog ugovora, na ime i u vlasništvu kupca, uz istodobno brisanje toga prava sa dosadašnjih ovlaštenika i nositelja prava vlasništva ,a sve pod uvjetom da kupac dostavi prodavatelju uplatnicu iz koje je vidljivo da je u cijelosti uplaćena kupoprodajna cijena stana , a o čemu prodavatelj u daljnjem roku od 8 dana izdaje pisanu potvrdu .

II Ova presuda u cijelosti nadomješta ugovor o kupoprodaji stana i na osnovi ove presude tužiteljica je ovlaštena tražiti zemljišno-knjižnu provedbu ovog ugovora."

III Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku troškove ovog parničnog postupka u iznosu 3.250,00 eura.

Obrazloženje

1. Tužiteljica navodi da je sa svojim sinom kao članom obiteljskog domaćinstva živi na adresi oznake [adresa], a prijašnje adrese Narodnih žrtava 1. Raniji vlasnici vodili su postupak povrata oduzete imovine odnosno cijele zgrade na toj adresi, a koji zahtjev je pravomoćno odbačen, pa je kao vlasnik u zemljišnim knjigama upisana Republika Hrvatska zbog čega su se stekli uvjet za otkup stana tužiteljice. Naime, prednik tužiteljice GE bio je nositelj stanarskog prava temeljem ugovora o korištenju stana od 9. prosinca 1967. i 9. srpnja 1974. Zahtjev za otkup stana podnio je Fondu za naknadu oduzete imovine putem Fonda komunalnog gospodarstva Grada Splita, a tužiteljica ne zna da li je taj zahtjev Grad Split proslijedio Fondu za naknadu oduzete imovine. Tužiteljica pojašnjava da je 29. travnja 2005. prestala važiti odluka o davanju ovlasti jedinicama samouprave za sklapanje ugovora o prodaji nacionaliziranih i konfisciranih stanova. Kako tužiteljica nije zaključila ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom onemogućuje joj se pravo na najam stana. Tužiteljica je bila član porodičnog domaćinstva nositelja stanarskog prava dvije godine prije donošenje zakona o prodaji nacionaliziranih i konfisciranih stanova. Grad Split pozvao je oca tužiteljice na sklapanje ugovora o najmu sa zaštićenom najamninom koji nije zaključen jer je isti bio teško bolestan, a nedugo nakon toga je i preminuo.

2. U odgovoru tužena prigovara vrijednosti predmeta spora osporava se tužba i tužbeni zahtjev u cijelosti jer da prema zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine propisano je da Fond za naknadu oduzete imovine, odnosno danas Ministarstvo financija kao prodavatelj i kupac kao stanar zaključuju ugovor o prodaji stana pod uvjetima propisanim zakonom o prodaji stanova na kojim postoji stanarsko pravo. Kako tužiteljica nema utvrđen status nositelja stanarskog prava, odnosno status zaštićenog najmoprimca tužbeni zahtjev je u cijelosti neosnovan. Pojašnjava se da je stanarsko pravo strogo osobno pravo i pripada samo nositelju, te ne može biti predmet nasljeđivanja. Isto tako propisano je ako Fond odbije sa stanarom sklopiti ugovor o prodaji stana ili ne sklopi ugovor u propisanom roku stanar ima pravo podnijeti tužbu nadležnom Općinskom sudu kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev stanara, te koja presuda u cijelosti zamjenjuje ugovor o prodaji stana. Iz navedenog se zaključuje ukoliko je GE podnio zahtjev za otkup stana i ukoliko o istome nije odlučeno u roku mogao je svoja eventualna prava ostvarivati u parničnom postupku. Kako prednik tužiteljice nije realizirao za otkup stana odnosno nije stekao vlasništvo istog to tužiteljica nasljeđivanja imenovanog nije mogla steći vlasništvo stana. Kako se radi o konfisciranoj, a ne o nacionaliziranoj imovini tada prednik tužiteljice ne bi imao pravo na otkup stana.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz pregledom dokumentaciju koju u tužbi predaje tužitelj te koja je pribavljena tijekom postupka, pa tako i spis Upravnog odjela za imovinskopravne poslove Splitsko-dalmatinske županije UP-I-942-04/97-013752 a koja će biti analizirana u daljnjem dijelu obrazloženja te je izveden dokaz saslušanjem tužiteljice te svjedoka ŽE i SE (list 117-119 spisa).

4. Među strankama nije sporno da je prednik tužiteljice bio nositelj stanarskog prava već je sporno da li je tužiteljica bila član obiteljskog domaćinstva te da li je aktivno legitimirana na podnošenje tužbe kojom traži da se presudom nadomjesti ugovor o kupoprodaji nekretnine na kojoj postoji stanarsko pravo ukoliko nije nositeljica tog prava.

5. U ovom postupku mjerodavne su niže citirane odredbe Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine" br. 27/91., 54/91., 6/92., 8/92., 8/92., 33/92., 43/92. - službeni pročišćeni tekst, 46/92., 49/92., 69/92., 87/92., 25/93., 26/93., 48/93., 2/94., 29/94., 44/94., 47/94., 58/95., 103/95., 11/96., 76/96., 111/96., 11/97., 103/97., 68/98., 163/98., 22/99., 96/99., 120/00., 94/01., 78/02., 113/02.), Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ("Narodne novine" br. 92/96., 92/99., 39/99., 42/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02., 81/02., 98/19. -dalje u tekstu Zakon o naknadi)

5.1. Člankom 24. stavkom 2. Zakona o naknadi propisano je da se Fond kao prodavatelj i stanar kao kupac zaključuju ugovor o prodaji stana pod uvjetima propisanim Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", br. 43/92. - pročišćeni tekst, 69/92., 25/93., 48/93., 2/94., 44/94. i 58/95.) za prodaju stanova u vlasništvu Republike Hrvatske, u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za otkup stana.

5.2. Člankom 25. stavkom 1. Zakona o naknadi propisano je da ako Fond odbije sa stanarom sklopiti ugovor o prodaji stana ili ne sklopi ugovor u roku iz članka 24 stavka 2., stanar ima pravo radi ostvarenja svoga prava na otkup stana podnijeti tužbu nadležnom općinskom sudu. Stavkom 2. istog članka propisano je da se tužba podnosi u roku od 60 dana od dana kada je Fond dostavio akt kojim je odbio ponudu za sklapanje ugovora o prodaji stana.

5.3. Člankom 8. stavkom 1. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo propisano je da je prodavatelj dužan sklopiti ugovor s kupcem najkasnije u roku 60 dana od dana podnošenja zahtjeva za sklapanje ugovora dok je stavkom 2. propisano da ako prodavatelj na zahtjev kupca ne sklopi ugovor u roku iz stavka 1. ovoga članka, kupac ima pravo pokrenuti postupak i zatražiti od suda presudu koja u cijelosti nadomješta ugovor.

5.4. Člankom 4. stavkom 1. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo propisano je da svaki nositelj stanarskog prava (u daljem tekstu: stanar) može istaći zahtjev za kupnju stana u pisanom obliku nositelju prava raspolaganja stanom odnosno vlasniku koji je to vlasništvo stekao pretvorbom vlasništva izvršenom prema posebnim propisima (u daljem tekstu: prodavatelj), a prodavatelj ga je dužan prodati. Stavkom 2. je propisano je da se zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se do 31. prosinca 1995., a sklapanje ugovora o kupoprodaji stana (u daljnjem tekstu: ugovor) mora kupac zatražiti u roku od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva za kupnju stana.

5.5. Člankom 6. stavkom 1. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravno propisano je da stan ima pravo kupiti stanar pod uvjetima ovoga zakona, a uz njegovu suglasnost i članovi njegovog obiteljskog domaćinstva (u daljem tekstu: kupac). Stanarom odnosno članom obiteljskog domaćinstva stanara smatraju se osobe, određene propisima o stanovanju.

5.6. Člankom 8. stavkom 2. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo da ukoliko prodavatelj na zahtjev kupca ne sklopi ugovor u roku iz stavka 1. ovoga članka, kupac ima pravo pokrenuti postupak i zatražiti od suda presudu koja u cijelosti nadomješta ugovor.

6. Sukladno čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/77., 36/77., 36/80., 6/80., 69/82., 43/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91., "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19. 80/22., 114/22.), prema kojima je u našem pravnom sustavu dominantno raspravno načelo u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te prikupljanje i izvođenje dokaza, a teret inicijative za prikupljanje dokaza je na strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja, u postupku su izvedeni predloženi dokazi te su utvrđene slijedeće činjenice:

-čitanjem ugovora o korištenju stana zaključenog između GE i Poduzeća za izgradnju Split 9. prosinca 1967. utvrđeno je da je isti nositelj stanarskog prava na stanu površine 72 m2 na adresi prijašnjeg naziva Narodnih žrtava 1,

-čitanjem spisa Upravnog odjela Županije-splitsko dalmatinske županije UP-I-942- 04/97-013752 utvrđeno je da je slijednicima prijašnjih vlasnika pravomoćnom odlukom odbijen zahtjev NE, ŽES i SES za naknadom-povratom stambene zgrade u [adresa], anagrafske oznake [adresa] koja je konfiscirana Odlukom Vojnog suda, a uknjižena na FNRJ rješenjem Kotarskog suda u Splitu od 9. prosinca 1946.

-pregledom zemljišnoknjižnog izvatka za čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] utvrđeno je da je kao vlasnik posebnog dijela zgrade označene kao etaža 20 u naravi stana na petom katu zgrade površine 73,31 m2 upisana Republika Hrvatska,

-čitanjem Zahtjeva za sklapanje ugovora o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo predat dana 14. lipnja 1994. utvrđeno je da je prednik tužiteljice predao zahtjev za otkup stana Zavodu za gospodarenje Gradom-Split

-pozivom na već podneseni zahtjev prednik tužiteljice podnio je 17. studenog 1997. zahtjev za sklapanje ugovora o kupnji stana Fondu za naknadu oduzete imovine, a u tom su navedeni i članovi obiteljskog domaćinstva od kojih je i tužiteljica UE

7. Tužiteljica GES navodi da živi u ovom stanu od 1978. bez prestanka sa ocem i majkom, a nakon udaje je živjela sa suprugom koji je u međuvremenu preminuo. Jedno kraće razdoblje od godine dana početkom 1990-tih godina nije živjela na ovoj adresi već u Barakovićevoj ulici. Njena pokojna nona živi u tom stanu od 1939. godine, a o noni se brinuo njen pokojni otac GE, te nakon smrti none oni useljavaju u taj stan 1978. godine.

7.1. Svjedok ŠE navodi da je rođen u zgradi na adresi [adresa] u [adresa], a u tom stanu kada je on sa roditeljima iselio od 1962. do 1990-te ostala je živjeti baka koju je redovito posjećivao. Prilikom posjete baki često bi viđao UE koja je tu živjela sa svojim roditeljima. Poznato mu je da je pokojni GE doživio moždani udar koji je sve do smrti bio u teškom zdravstvenom stanju, te da je određeno vrijeme živio u Domu za starije i nemoćne.

7.2. Svjedokinja ŽE navodi kako se doselila u zgradu na adresi [adresa] u [adresa] u drugom dijelu 1990. -ih godina kada je dobila dijete sa suprugom koji živi u tom stanu od rođenja. Poznato joj je da obitelj tužiteljicu živi u tom stanu dulje od obitelji njenog supruga.

7.3. ME navodi kako se doselila u ovu zgradu na adresi [adresa] u Splitu 1991. godine i poznato joj je da od tada tužiteljica živi u zgradi. Nije s njom bila u posebnim prijateljskim odnosima, ali nesporno je da je tužiteljica živjela u toj zgradi prije njenog doseljenja.

8. Tijekom postupka nesporno je utvrđeno da je prednik tužiteljice pok. GE bio nositelj stanarskog prava na stanu na adresi [adresa] u [adresa] s kojim je tužiteljica živjela u tom stanu od 1978. godine, a nastavlja živjeti u njemu i nakon smrti oca pok. GE, koji je preminuo **.**.2003. Isto tako utvrđeno je da je prednik tužiteljice pravovremeno podnio zahtjev za otkupom stana o kojem nije odlučeno, a nije stekao status zaštićenog najmoprimca jer nije podnio zahtjev za zaključenje ugovora o najmu sa zaštićenom najamninom niti je za života to pravo pokušao ostvariti sudskim putem. Ujedno niti tužiteljica kao član obiteljskog domaćinstva nije uz suglasnost nositelja stanarskog prava podnijela zahtjev za otkup stana niti zahtjev za sklapanje kupoprodajnog ugovora sukladno citiranim odredbama članka 6. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Pravo na otkup stana je strogo osobno i kao takvo nenasljedivo, pa tužiteljica nije nasljeđivanjem stupila u prava prednika koja je ovaj stekao po Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Samim podnošenjem zahtjeva za otkup stana prednik tužiteljice nije stekao imovinu, odnosno potraživanje koje bi prelazilo na nasljednike, a pravo na otkup koji je pripadalo stanaru na temelju Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ne prelazi na njegove nasljednike.

8.1. Sukladno iznesenom tužiteljica nije aktivno legitimirana tužbom tražiti donošenje presude kojom će se zamijeniti sukladno članku 8. stavka 2. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo slijedom čega je odlučeno kao u izreci presude. Izneseno je u skladu s rješenjima Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev 973/2015-2 28. svibnja 2019. i Rev 420/2019-2 od 1. ožujka 2022.

9. Parnični troškovi dosuđeni su tuženiku na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP s obzirom na to da je u cijelosti uspio u parnici. Prilikom određivanja visine troškova uzeta je u obzir vrijednost predmeta spora u iznosu od 15.000,00 eura.

9.1. Prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22, dalje Tarifa) i temeljem članka 155. Zakona o parničnom postupku tuženiku se priznaju troškovi potrebni za vođenje parnice i to u vrijednosti od 250 bodova za svaku poduzetu radnju.

9.2. Na temelju odredbe čl. 155. ZPP priznaju se tuženiku 250 bodova Temeljem Tbr. 8. t. 1. Tarife za sastav odgovora na tužbu od 29. rujna 2023. zatim po 250 bodova temeljem Tbr. 9. t. 1. Tarife pristup za pristup ročištima 20. svibnja, 2025., 1. srpnja. 2025., , 15. rujna 2025., 22. siječnja 2026. 125 bodova temeljem Tbr 9. t. 2. za pristup ročištu od 6. veljače 2025., 28. studenog 2025. i 15. travnja 2026. što ukupno iznosi 1625 bodova što prema vrijednosti boda od 2,00 eura ukupno iznosi 3.250,00 eura na koji iznos tuženik nije zatražio zatezne kamate.

10. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Split, 22. svibnja 2026.

S U D A C:

Branko Karaman

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužiteljice

- zz tuženika

- u spis.