Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Stalna služba u Đurđevcu

Đurđevac, Đure Basaričeka 12

Poslovni broj: P-602/2023-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Koprivnici, Stalna služba u Đurđevcu, po sutkinji Augustini Muršić, u pravnoj stvari tužitelja Jadranski naftovod d.d., OIB: 89018712265, Zagreb, Miramarska cesta 24, kojeg zastupa punomoćnik Maro Mihočević, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Mihočević & Bajs d.o.o. Zagreb, protiv tuženika 1. VZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupani po punomoćnici EZ, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Lacković & Rukavina d.o.o. Zagreb, Pisarnica Đurđevac, radi utvrđenja i ispravka upisa, nakon glavne javne rasprave zaključene 22. travnja 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika stranaka te zakonskog zastupnika 2. tuženika, 22. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj Jadranski naftovod d.d., OIB: 89018712265, Zagreb, Miramarska cesta 24, stekao pravo stvarne služnosti radi redovitog i izvanrednog održavanja naftovoda u koridoru 5 metara lijevo i desno od osi cjevovoda koje uključuje pregled trase, redovito održavanje, sječu drveća i drugog raslinja koje može ugroziti cjevovod, popravak naftovoda s pripadajućim podzemnim instalacijama i otklanjanja štetnih posljedica nastalih uslijed havarije na nekretninama upisanim u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Koprivnici, Zemljišnoknjižnog odjela Đurđevac, i to na:

- čkbr. [katastarska čestica] oranica Stare Ledine sa 377 m², upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i

- čkbr. [katastarska čestica] put Stare Ledine sa 98 m², upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II. Nalaže se ispravak upisa prava stvarne služnosti radi redovitog i izvanrednog održavanja naftovoda u koridoru 5 metara lijevo i desno od osi cjevovoda koje uključuje pregled trase, redovito održavanje, sječu drveća i drugog raslinja koje može ugroziti cjevovod, popravak naftovoda s pripadajućim podzemnim instalacijama i otklanjanja štetnih posljedica nastalih uslijed havarije na nekretninama upisanim u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Koprivnici, Zemljišnoknjižnog odjela Đurđevac, i to na:

- čkbr. [katastarska čestica] oranica Stare Ledine sa 377 m², upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i

- čkbr. [katastarska čestica] put Stare Ledine sa 98 m², upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisom tog prava za korist tužitelja Jadranski naftovod d.d., OIB: 89018712265, Zagreb, Miramarska cesta 24.

III. Nalaže se tuženicima 1. VZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknaditi tužitelju Jadranski naftovod d.d., OIB: 89018712265, Zagreb, Miramarska cesta 24, troškove parničnog postupka u iznosu od 1.865,59 eura (slovima: tisuću osamsto šezdeset pet eura i pedeset devet centi) sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 22. svibnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja da se tuženicima naloži da mu solidarno naknade trošak dosuđen pod toč. III. izreke presude.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 21. prosinca 2023. protiv 1. i 2. tuženika podnio tužbu radi utvrđenja prava služnosti i ispravka upisa u zemljišnim knjigama na nekretninama naznačenim u izreci presude (ranije čkbr. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i čkbr. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]).

1.1. Navodi da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Koprivnici, Zemljišnoknjižnog odjela Đurđevac, u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisana čkbr. [katastarska čestica] oranica Stare ledine sa 105 čhv vlasništvo tuženika VZ te u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisana je čkbr. [katastarska čestica] put Stare Ledine sa 27 čhv vlasništvo tuženika Općine Molve. Ističe kako su od čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] cijepanjem nastale čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], time da čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 2021. više nije upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], već je promjenom vlasništva na istoj (s 1. tuženika na 2. tuženika temeljem kupoprodajnih ugovora od 12. svibnja 2021.) ista otpisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

1.2. Nadalje navodi kako je tužitelj na predmetnim nekretninama dosjelošću stekao pravo stvarne služnosti radi redovitog i izvanrednog održavanja naftovoda u koridoru 5 metara lijevo i desno od osi cjevovoda, koje uključuje pregled trase, redovito održavanje, sječu drveća i drugog raslinja koje može ugroziti cjevovod, popravak naftovoda s pripadajućim podzemnim instalacijama i otklanjanje štetnih posljedica nastalih uslijed havarije. Radi upisa navedenog prava tužitelj je kod naslovljenog suda, Stalne službe u Đurđevcu, 13. listopada 2021. podnio prijedlog radi otvaranja pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka. Rješenjem navedenog suda poslovni broj Z-9909/2021 od 26. studenog 2021. otvoren je pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak. Rješenjem istog suda poslovni broj Z-7929/2023 od 18. rujna 2023. odbijen je tužiteljev prijedlog za upis prava stvarne služnosti opisanog sadržaja te je Zemljišnoknjižnom odjelu tog suda naloženo da u zemljišnoj knjizi, po proteku roka od 30 dana od dana uredne dostave tog rješenja, izbriše zabilježbu otvaranja pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka na nekretnini iz toč. I tužbe. Tužitelj tvrdi kako je navedeno rješenje nezakonito iz razloga što je isto utemeljeno na stavu suda da se radi o zakonskoj služnosti koja se isključivo može ustanoviti kroz postupak izvlaštenja, a ne putem dosjelosti. Smatra kako je takav stav suda protivan odredbama Zakona o energiji, Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te ustaljenoj sudskoj praksi hrvatskih sudova, uključujući i Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

1.3. Nadalje navodi kako je pravnom predniku tužitelja, Jugoslavenskom naftovodu, poduzeću za prijevoz nafte, 28. lipnja 1982. izdana uporabna dozvola broj [broj dozvole] kojim mu je dopuštena upotreba izgrađenog naftovoda koji prolazi nekretninama u vlasništvu 1. i 2. tuženika. Da se naftovod nalazi na nekretninama 1. i 2. tuženika proizlazi iz zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (omaškom u tužbi navedeno k. o. [katastarska općina]) u koji je upisano pravo stvarne služnosti radi izgradnje naftovoda na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od koje su nastale čestice koje su predmet ovog postupka, zatim iz zapisnika o provedenom očevidu na licu mjesta u prisutnosti geodetskog vještaka te iz izvoda iz katastarskog plana s ucrtanom trasom naftovoda, izrađenog po geodetima tužitelja. Navedenu činjenicu tuženici nisu sporili u tijeku zemljišnoknjižnog postupka. Tužitelj je najkasnije od 1982. do danas u odnosu na nekretnine 1. i 2. tuženika kao poslužne u posjedu prava služnosti sa sadržajem opisanim kao pod toč. II. tužbe na način da predmetni naftovod koji prolazi nekretninama 1. i 2. tuženika redovito pregledava i održava, organizira i provodi sječu drveća i drugog raslinja koje može ugroziti naftovod, popravlja naftovod i pripadajuće podzemne instalacije te otklanja štetne posljedice djelovanja naftovoda.

1.4. Tužitelj je zakonit posjednik opisanog prava služnosti jer su mu za upotrebu naftovoda koji prolazi nekretninama 1. i 2. tuženika na kojim tužitelj vrši posjedovne čine izdane odgovarajuće dozvole. Tužitelj je pošteni posjednik predmetnog prava služnosti jer mu tuženici niti itko drugi nikada nije osporio da se koristi naftovodom, da isti pregledava, održava, popravlja i otklanja štetu nastalu od naftovoda. Tužitelj je istiniti posjednik predmetnog prava služnosti jer sadržaj služnosti nije izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika poslužnih nekretnina, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva, već na temelju izdanih mu odgovarajućih dozvola. Upućuje na odredbe članka 229. stavka 1. i članka 228. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te navodi kako je tužitelj kao zakonit, istinit i pošten posjednik izvršavao sadržaj prava stvarne služnosti opisan kao pod toč. II. tužbe kroz zakonom propisano vrijeme od 20 godina, te je stoga tužitelj danom isteka navedenog vremenskog razdoblja stekao pravo stvarne služnosti predmetnog sadržaja. Tuženici niti navedenu činjenicu nije sporili u tijeku zemljišnoknjižnog postupka.

1.5. Zaključno, u odnosu na prostorni obuhvat stečenog prava stvarne služnosti, tužitelj ukazuje na odredbu članka 8. Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport ("Službeni list SFRJ" broj 26/85, u daljnjem tekstu: Pravilnik) kojom je propisano da je u pojasu širokome 5 m s jedne i s druge strane računajući od osi cjevovoda zabranjeno saditi biljke čije korijenje raste dublje od 1 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemljište dublje od 0,5 m.

1.6. Naposljetku navodi kako je povod za podnošenje tužbe tužitelj imao upravo zato što je rješenjem Općinskog suda u Koprivnici, Stalne službe u Đurđevcu poslovni broj Z-7929/2023 od 18. rujna 2023. odbijen njegov prijedlog za upis prava stvarne služnosti iz toč. III. tužbe u njegovu korist te je upućen svoje pravo ostvarivati u parnici. Obzirom na navedeno, tužitelj je podnio predmetnu tužbu kako bi zaštitio svoja prava.

1.7. Stoga je tužitelj predložio prihvatiti tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužitelj stekao pravo stvarne služnosti radi redovitog i izvanrednog održavanja naftovoda na nekretninama 1. i 2. tuženika te da se nalaže ispravak upisa prava stvarne služnosti upisom tog prava za korist tužitelja.

2. Tuženici u odgovoru na tužbu u cijelosti osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

2.1. Osporavaju da bi rješenjem Republičkog komiteta za građevinarstvo, stambene i komunalne poslove i zaštitu čovjekove okoline od 28. lipnja 1982. pravnom predniku tužitelja bila dopuštena upotreba izgrađenog naftovoda koji prolazi nekretninama u vlasništvu 1. i 2. tuženika.

2.2. Osporavaju i da bi tužitelj od 1982. bio u zakonitom, poštenom i istinitom posjedu prava služnosti. Osporavaju da bi tužitelj dosjelošću (na temelju zakona) stekao pravo služnosti sa sadržajem opisanim u tužbi. Tuženici smatraju kako u predmetnom slučaju ne postoji povlasna nekretnina u vlasništvu tužitelja te da stoga ne može postojati niti pravo stvarne služnosti tužitelja. Ističu kako bi se eventualno moglo raditi o pravu nepravilne služnosti koja se sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima osniva samo na temelju pravnog posla, a ne temeljem dosjelosti. Stoga smatraju tužbeni zahtjev u potpunosti neosnovanim.

2.3. Nadalje, osporavaju da bi za tužitelja bila ustanovljena zakonska služnost u smislu nepotpunog izvlaštenja. Tužitelj nije dostavio ispravu (odluku upravnog tijela o nepotpunom izvlaštenju) iz koje bi proizlazilo da je ustanovljena služnost koju predlaže uknjižiti.

2.4. Ističu kako nije sporno da je u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] za korist tužitelja upisano pravo služnosti radi izgradnje naftovoda na čkbr. [katastarska čestica], ali navedeni upis ni na koji način nije od utjecaja na postupak ustanovljenja prava stvarne služnosti radi redovitog i izvanrednog održavanja naftovoda – postupak nepotpunog izvlaštenja, a koji postupak tužitelj nije niti pokrenuo.

2.5. Slijedom navedenog, tuženici predlažu da Sud nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan te da naloži tužitelju platež troškova zastupanja 1. i 2. tuženika.

3. Podneskom od 5. veljače 2026. tužitelj je obavijestio sud kako je u odnosu na nekretnine koje su predmet postupka došlo do promjene zemljišnoknjižnog stanja u vidu promjene broja zemljišnoknjižnog uloška i iskazivanja površine u m² umjesto u čhv (čkbr. [katastarska čestica] oranica Stare Ledine sa 377 m² upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i čkbr. [katastarska čestica] put Stare Ledine sa 98 m² upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) te je uskladio tužbeni zahtjev s postojećim zemljišnoknjižnim stanjem. Valja istaknuti da je tužitelj navedenim podneskom uskladio opis pojedine nekretnine s onim u zemljišnim knjigama nakon izvršenog povezivanja katastra i zemljišne knjige pri čemu nije došlo do promjene ni jednog bitnog podatka kako su opisani u izvacima iz zemljišne knjige (stranica 6-21 spisa) i izvadaka iz BZP-a (stranica 198-203 spisa) koja bi upućivala na zaključak o promjeni identiteta spora, već se radi o činjenično i pravno istoj vrsti zahtjeva te se stoga u konkretnom slučaju ne radi o preinaci. O tako usklađenom tužbenom zahtjevu je sud odlučivao.

4. Radi razjašnjenja spornih, pravno odlučnih činjenica, pročitan je sadržaj izvadaka iz zemljišnih knjiga i povijesnih prikaza za zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška], obje k. o. [katastarska općina] (stranica 6-21, 107-113 spisa), rješenje Općinskog suda u Koprivnici, Stalna služba u Đurđevcu, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-9909/2021-3 od 26. studenog 2021. (stranica 22-25 spisa), rješenje Općinskog suda u Koprivnici, Stalna služba u Đurđevcu, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-7929/2023 (Z-9909/2021-15) od 18. rujna 2023. (stranica 26-31 spisa), izvadak iz sudskog registra za tužitelja (stranica 32-41 spisa), potvrda Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj R3-10668/17 (stranica 42-46 spisa), rješenje Republičkog komiteta za građevinarstvo, stambene i komunalne poslove i zaštitu čovjekove okoline broj UP/I-08-289/1981 od 28. lipnja 1982. (stranica 47-51 spisa), rješenje Općinskog sekretarijata za privredu Općine Đurđevac broj UP/I-02-1093/1-1977 od 20. lipnja 1977. (stranica 52-73, 133-154 spisa), izvod iz kopije plana (stranica 74-75 spisa), narudžba upućena Javnoj vatrogasnoj postrojbi Đurđevac od 15. ožujka 2024. (stranica 160-167 spisa), mjesečni pregled trasa za razdoblje od 1. siječnja 2024. do 31. siječnja 2024. i 1. travnja 2024. do 31. travnja 2024. (stranica 168-169 spisa), izvatke iz BZP-a za nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška], obje k. o. [katastarska općina] (stranica 198-203 spisa), saslušao tuženika VZ i zakonskog zastupnika tuženika [adresa] ĆZ, kao stranke u svrhu dokazivanja te je pročitan spis Općinskog suda u Koprivnici, Stalne službe u Đurđevcu broj Z-9909/2021 (Z- 7929/2023). Sud nije proveo dokaz saslušanjem zakonskom zastupnika tužitelja jer su stranke odustale od navedenog dokaznog prijedloga. Nije proveden niti dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka geodetske struke jer je tužitelj odustao od navedenog dokaznog prijedloga, a budući da u konačnici nije bilo sporno da predmetnim nekretninama prolazi naftovod tužitelja.

5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka te nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog provedenog dokaznog postupka sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 84/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP), sud je odlučio kao u izreci presude.

6. Predmet spora tužiteljev je zahtjev na utvrđenje da je stekao pravo stvarne služnosti sadržaja i opsega opisanog u toč. I. tužbenog zahtjeva te zahtjev da se nalaže ispravak upisa prava stvarne služnosti sadržaja i opsega opisanog u toč. II. tužbenog zahtjeva na nekretnini 1. tuženika čkbr. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnini 2. tuženika čkbr. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisom tog prava za korist tužitelja.

7. Uvidom u ovosudni spis broj Z-9909/2021 utvrđeno je kako je povodom prijedloga predlagatelja, ovdje tužitelja, od 13. listopada 2021., ovaj sud rješenjem broj Z- 9909/2021-3 od 26. studenog 2021., otvorio pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak za čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tada samo 1. tuženika u cijelosti. Oglas o otvaranju postupka je objavljen na e-Oglasnoj ploči ovog suda te oglasnoj ploči Područnog ureda za katastar Koprivnica, Ispostava Đurđevac i Općine Molve na čijem se području predmetne nekretnine nalaze. Predmetno rješenje o otvaranju ispravnog postupka uredno je dostavljeno i protustranci, ovdje 1. tuženiku, dana 22. veljače 2022. Prijava i prigovora povodom oglasa za otvaranje ovog postupka nije bilo osim prijedloga predlagatelja koji se ima smatrati prijavom u smislu odredbe članka 196. Zakona o zemljišnim knjigama. Dakle, niti ovdje tuženi VZ nije izjavio prigovor na pokretanje opisanog pojedinačnog ispravnog postupka već je na očevidu održanom 16. veljače 2022., izjavio kako se protivi prijedlogu te je predložio da predlagatelj kupi predmetne nekretnine. Na očevidu održanom 16. veljače 2022., nakon identifikacije predmetnih nekretnina geodetski vještak Tihomir Husnjak potvrđuje da istima prolazi trasa cjevovoda ovdje tužitelja.

7.1. Sud je pročitao rješenje Općinskog suda u Koprivnici, Stalne službe u Đurđevcu, Zemljišnoknjižni odjel poslovni broj Z-9909/2021-15, Z-7929/2023 od 18. rujna 2023., te je utvrđeno da je navedenim rješenjem odbijen tužiteljev prijedlog za uknjižbu prava stvarne služnosti naftovoda u koridoru 5 metara lijevo i 5 metara desno od osi cjevovoda koja uključuje pregled trase, redovito održavanje, sječu drveća i drugog raslinja koje može ugroziti cjevovod, popravak naftovoda s pripadajućim podzemnim instalacijama, otkanjanje štetnih posljedica nastalih uslijed havarije, i to na nekretninama čkbr. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čkbr. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (ranije zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), a u korist tužitelja te je ovdje tužitelj upućen da svoj zahtjev ostvaruje u parnici tužbom za ispravak. Zemljišnoknjižni sud je smatrao da se u konkretnom slučaju radi o zakonskoj služnosti koja se ne može steći dosjelošću jer se kod zakonskih ograničenja prava vlasništva ne primjenjuju pravila o služnostima budući da u konkretnom slučaju zakonom nije drugačije određeno, predlagateljev je prijedlog odbijen kao neosnovan.

8. Prema odredbi članka 187. stavka 3. ZPP-a, ako odluka o sporu ovisi o tome postoji li ili ne postoji kakav pravni odnos koji je prije ili tijekom parnice postao sporan, tužitelj može istaknuti i tužbeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim parnica teče nadležan za takav zahtjev.

9. U postupku koji se vodi povodom tužbe za ispravak u smislu članka 135. stavka 4. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19. i 128/22., dalje: ZZK) sud utvrđuje postojanje određenog knjižnog prava i njegovog nositelja. Sud po tužbi za ispravak provodi dokaze radi utvrđivanja činjenica glede postojanja određenog knjižnog prava i njegovog nositelja te na činjenično stanje utvrđeno predloženim dokazima primjenjuje materijalno pravo koje uređuje stjecanje, promjenu, prestanak i zaštitu prava na koji se odnosi tužba. Stoga je sud u ovoj parnici ovlašten utvrđivati postoji li, odnosno ne postoji li tužiteljevo pravo stvarne služnosti na nekretninama u vlasništvu 1. i 2. tuženika koje je predmet postupka, a u pogledu kojeg prava služnosti je njegov prijedlog odbijen u pojedinačnom ispravnom postupku.

10. Između stranaka nije sporno da je tužitelj pravni slijednik Jugoslavenskog naftovoda. Nije sporno niti da je 1. tuženik vlasnik nekretnine čkbr. [katastarska čestica] sada upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da je 2. tuženik vlasnik nekretnine 2590/2 sada upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nije sporna činjenica da su navedene nekretnine nastale parcelacijom nekretnine ranije oznake čkbr. [katastarska čestica], a u konačnici između stranaka nije bilo sporno niti da predmetnim nekretninama prolazi trasa naftovoda tužitelja, a što potvrđuje i geodetski vještak na očevidu održanom 16. veljače 2022. u pojedinačnom ispravnom postupku koji se vodio kod ovog suda pod brojem Z- 9909/2021.

11. Sporno je, je li tužitelj stekao pravo stvarne služnosti na nekretninama koje su predmet postupka.

12. Odredbom članka 51. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ“ broj 6/80. i 36/90.; „Narodne novine“ broj 53/91., dalje: ZOVO) propisano je da se stvarna služnost zasniva pravnim poslom, odlukom državnog organa i dosjelošću.

13. Odredbom članka 54. ZOVO-a propisano je da se stvarna služnost stječe dosjelošću kada je vlasnik povlasnog dobra faktično ostvarivao služnost za vrijeme od 20 godina, a vlasnik poslužnog dobra se tome nije protivio (stavak 1.) te da se stvarna služnost ne može steći dosjelošću ako je vršena zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužnog dobra, silom, prijevarom ili ako je služnost ustupljena do opoziva (stavak 2.).

14. Odredbom članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., dalje: ZV) propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

15. Sud je pročitao rješenje Općinskog sekretarijata za privredu Općine Đurđevac, broj: UP/I-02-1093/1-1977 od 20. lipnja 1977. (stranica 52-73 spisa), koje je postalo pravomoćno 30. prosinca 1977. te je utvrđeno kako se u toč. I. izreke rješenja u korist pravnog prednika tužitelja Jugoslavenskog naftovoda - Poduzeće za transport nafte kao investitoru izgradnje jugoslavenskog naftovoda dionice Sisak – Gola ustanovljava pravo služnosti radi izgradnje naftovoda na području Općine Đurđevac prema nacrtu trase na nekretninama između ostalih i u k. o. [katastarska općina] i to na čkbr. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] (stranica 70 spisa). U toč. II. izreke navedenog rješenja određeno je da će po pravomoćnosti rješenja Jugoslavenski naftovod - Poduzeće za transport nafte – u osnivanju Rijeka, Poslovnica Zagreb u zemljišnoj knjizi ishoditi upis prava služnosti izgradnje i održavanja jugoslavenskog naftovoda na nekretninama navedenim u toč. I. izreke, dok je u toč. III. određeno da je Jugoslavenski naftovod - Poduzeće za transport nafte – u osnivanju [adresa], Poslovnica Zagreb dužno vlasnicima odnosno posjednicima nekretnina navedenih pod toč. I. izreke nadoknaditi štetu nastalu postavljanjem i održavanjem naftovoda, a koja će šteta biti utvrđena u posebnom postupku. Iz obrazloženja predmetnog rješenja proizlazi kako se radi o izgradnji objekta većeg društvenog značaja te se prema članku 4. stavku 1. Zakona o eksproprijaciji, eksproprijacijom može ustanoviti služnost na zemljištu (nepotpuna eksproprijacija), te da se stranke saslušane u tom predmetu nisu usprotivile ustanovljenju prava služnosti radi izgradnje Jugoslavenskog naftovoda koji prelazi preko njihovih nekretnina. Nadalje, da će u posebnom postupku biti utvrđena šteta prouzrokovana izgradnjom navedenog objekta koju je Jugoslavenski naftovod – Poduzeće za transport nafte – u osnivanju, Rijeka, Poslovnica Zagreb dužno nadoknaditi vlasnicima odnosno posjednicima i korisnicima nekretnina navedenih u točki I. izreke tog rješenja.

15.1. Sud je pročitao izvadak iz zemljišne knjige za nekretnine čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] (stranica 12-21 i 198-203 spisa) te je utvrđeno da je na temelju rješenja opisanog u toč. 15. obrazloženja na navedenim nekretninama (ranije oznake čkbr. [katastarska čestica]) 25. kolovoza 1980. pod brojem Z-2069/80 uknjiženo pravo stvarne služnosti radi izgradnje naftovoda i nositelj tog prava Jadranski naftovod d.d. kao pravni slijednik Jugoslavenskog naftovodnog poduzeća za transport nafte u osnivanju Rijeka, Poslovnica Zagreb.

16. Sud je pročitao rješenje Republičkog komiteta za građevinarstvo, stambene i komunalne poslove i zaštitu čovjekove okoline broj: UP/I-08-289/1981 od 28. lipnja 1982. (stranica 47-51 spisa) te je utvrđeno da se pravnom predniku tužitelja Jugoslavenskom naftovodu dozvoljava upotreba izgrađenih objekata, između ostalih na terminalu Sisak-Gola, te ovo rješenje predstavlja uporabnu dozvolu za predmetni naftovod tužitelja.

17. Odredbom članka 7. Zakona o osnovama sigurnosti transporta naftovodima i plinovodima („Službeni list SFRJ“ broj 64/73.; „Narodne novine“ broj 53/91. , dalje: Zakon o osnovama sigurnosti), a koji Zakon je bio na snazi u vrijeme izgradnje predmetnog naftovoda, propisano je da poduzeće koje iskorištava naftovod i plinovod, odgovorno je za pravilno i nesmetano održavanje i iskorištavanje naftovoda i plinovoda i sigurnost transporta naftovodima i plinovodima. Ono je dužno organizirati kontrolu sigurnosti transporta naftovodima i plinovodima i osigurati stalnu kontrolu i povremene preglede naftovoda i plinovoda, postrojenja i uređaja koji su njegov sastavni dio i telekomunikacijskih uređaja naftovoda i plinovoda. Pravilnik o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (“Službeni list SFRJ” broj broj 26/85, „Narodne novine“ broj 53/91., dalje: Pravilnik) dodatno propisuje tehničke uvjete održavanja, uključujući zabranu sadnje biljaka s dubokim korijenjem u pojasu od 5 metara s obje strane osi cjevovoda, vizualne preglede cijevi prije montaže, te zahtjeve za stabilnost trase i zaštitu od štetnih utjecaja.

17.1. Prava i obveze energetskih subjekata propisane su i zakonima koji su stupili na snagu nakon izgradnje naftovoda. Prema odredbi članka 40. stavka 1. Zakona o energiji ("Narodne novine" broj 120/12., 14/14., 95/15., 102/15. i 68/18., dalje: Zakon o energiji), energetski subjekt ima pravo koristiti nekretnine koje nisu u njegovom vlasništvu za izgradnju i održavanje mreža, odnosno sustava koji služe za prijenos, odnosno transport i distribuciju energije u skladu s posebnim propisima. Pravne i fizičke osobe dužne su energetskom subjektu omogućiti pristup na njihove nekretnine na kojima su izgrađeni objekti, uređaji, mreža, odnosno sustavi energetskog subjekta radi njihovog pregleda i održavanja te sječe drveća i drugog raslinja koje ugrožava ove objekte, uređaje, mrežu ili sustav (članak 40. stavak 2. Zakon o energiji). Opisana prava i obveze propisani su i člankom 30. stavkom 1. i 2. Zakona o energiji („Narodne novine“ broj 68/01., 177/04., 76/07., 152/08, 127/01 i 125/11.).

18. Sud je pročitao ugovor (Narudžba) tužitelja i Javne vatrogasne postrojbe Đurđevac (dalje: JVP Đurđevac) od 15. ožujka 2024. (stranica 160-167 spisa) te je utvrđeno da je predmet narudžbe pješački nadzor trase naftovoda od sela Kapela do BS Gola, a prilikom kojeg nadzora je izvršitelj usluge JVP Đurđevac dužan provjeriti je li na trasi naftovoda došlo do istjecanja nafte iz naftovodnog sustava, jesu li sve oznake – markeri trase na svom mjestu i u ispravnom stanju, jesu li se na trasi ili njezinoj blizini pojavile naftne mrlje, je li se na trasi ili neposrednoj blizini trase izvode neki radovi, je li se trasa naftovoda upotrebljava kao prometnica, je li se preko trase obavlja prijelaz teškim vozilima ili drugim prometnim sredstvima, gdje to nije dozvoljeno, jesu li ograde na blok stanicama oštećene ili je bilo neovlaštenog ulaženja u iste, je li na trasi nastaju klizišta ili vododerine, je li trasa zarasla žbunjem, šipražjem ili drugim većim raslinjem, je li na trasi zapaženo kretanje sumnjivih osoba, jesu li na trasi nastupile neke promjene u odnosu na prethodno razdoblje, jesu li na trasi zapažene druge pojave i znakovi koji mogu ugroziti funkcioniranje naftovodnog sustava ili prouzrokovati druge štete. Također, izvršitelj je u obvezi o svim uočenim promjenama kao npr. naftne mrlje, zabranjene radnje i slično što ukazuje na ugroženost naftovodnog sustava, odmah telefonski obavijestiti odgovornu osobu na Terminalu Virje te sastaviti pisano izvješće.

19. Sud je pročitao i terenske izvještaje nadzornika za siječanj i travanj 2024. Dionica Sisak – autocesta; Dionica autocesta Gola (stranica 168-169 spisa) te je utvrđeno kako je tužitelj u navedenom razdoblju, siječanj i travanj 2024., vršio nadzor predmetne trase naftovoda kao i prijavljena opažanja (voćnjak na trasi, uništen katodni stupić).

20. Tužitelj je kao poduzeće koje iskorištava naftovod odnosno energetski subjekt sukladno naprijed citiranim odredbama Zakona o osnovama sigurnosti, Pravilnika, a nakon 2001. i Zakona o energiji bio u obvezi održavati naftovod, kao i pojas služnosti, a što i dokazuje dostavljenom narudžbom (stranica 160-167 spisa) i terenskim izvještajima nadzornika (stranica 168-169 spisa) te stoga sud zaključuje da tužitelj u razdoblju od izgradnje do danas izvršava pravo stvarne služnosti održavanja naftovoda. Nasuprot tome, tuženi VZ u svom iskazu navodi kako tužitelj unazad 20 godina nije vršio bilo kakve radnje vezano uz održavanje nekretnine čkbr. [katastarska čestica] već je on osobno iskrčio šumu iznad naftovoda. Međutim, osim što 1. tuženik navedeno nije isticao do zaključenja prethodnog postupka već po prvi puta u svom iskazu, na navedenu okolnost ne predlaže bilo kakve dokaze te stoga sud iste ocjenjuje paušalnim i ničim dokazanim. Paušalnim sud ocjenjuje i navod tuženog VZ kako mu je poznato da otac nije primio nikakvu naknadu, niti je s tužiteljem, odnosno njegovim pravnim prednikom sklopio bilo kakav ugovor vezano uz služnost, a budući da suprotno proizlazi iz pravomoćnog rješenja Općinskog sekretarijata za privredu Općine Đurđevac, broj: UP/I-02-1093/1-1977 od 20. lipnja 1977.

21. Analizirajući provedene dokaze, sud zaključuje da je tužitelj u poštenom posjedu prava služnosti najkasnije od 1982. kada je tužitelju odnosno njegovom pravnom predniku Jugoslavenskom naftovodu dozvoljena upotreba predmetnog naftovoda, time da se poštenje pretpostavlja, dok tuženici niti jednim pravno relevantnim dokazom ne dokazuju da bi se prijašnji vlasnici predmetnih nekretnina čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] odnosno ranije oznake čkbr. [katastarska čestica] ikada protivili izvršavanju predmetne služnosti, čime bi bilo dovedeno pitanje poštenja posjedovanja od strane tužitelja i njegovih pravnih prednika. Upravo suprotno, zakonski zastupnik tuženika Općine Molve u svom iskazu navodi da Općina nije nikada osporavala tužiteljevo pravo služnosti radi održavanja naftovoda, dok tuženi VZ tijekom postupka nije tvrdio da bi on ili njegovi pravni prednici osporavali tužiteljevo pravo služnosti ili vodili bilo kakav postupak radi naplate naknade za koju je u svom iskazu tvrdio da njegov otac nije primio.

22. Slijedom navedenog, sud zaključuje da je tužitelj po sili zakona (ex lege) pravo služnosti dosjelošću stekao protekom 20 godina poštenog posjedovanja i to najkasnije 2002., pri čemu nema mjesta primjeni odredaba Zakona o energiji (iz 2002. i 2012.), budući da su isti stupili na snagu u trenutku kada je tužitelj već stekao pravo stvarne služnosti dosjelošću, koja se stoga ne može smatrati zakonskom služnosti, kako to pogrešno zaključuje zemljišnoknjižni sud, već se imaju primijeniti odredbe ZOVO-a, kao i Pravilnika koji u članku 8. propisuje pojas u odnosu na os cjevovoda, unutar kojeg se vlasnik povlasne nekretnine mora suzdržavati određenih radnji, koje su tim člankom opisane.

23. Iz provedenih dokaza – priložene dokumentacije tužitelja vidljivo je kako je izgradnja predmetnih vodova vršena prije više od 40 godina i to temeljem suglasnosti prijašnjih vlasnika, dok je iz rješenja Općinskog sekretarijata za privredu broj: UP/I- 02-1093/1-1977 od 20. lipnja 1977. vidljivo kako je istim pravni prednik tužitelja ishodio ustanovljavanje prava služnosti radi izgradnje i održavanja naftovoda i na spornim nekretninama te se pravo stvarne služnosti od tada neprekidno koristi i ostvaruje. Riječ je o stvarnoj služnosti zasnovanoj dosjelošću u smislu odredbe članka 51. Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" broj 6/80. i 36/90., "Narodne novine" broj 53/91. i 91/96., dalje: ZOVO) i članka 54. ZOVO (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci poslovni broj Revd-5435/2025- 2 od 29. travnja 2026. te Županijski sud u Zagrebu u presudi poslovni broj Gž- 4229/2023-2 od 29. travnja 2025. i presudi poslovni broj Gž-1932/2023-2 od 23. rujna 2025.). Dakle, radi se o pravu stvarne služnosti tužitelja koje je nastalo daleko prije stupanja na snagu Zakona o energiji, na odredbe kojeg Zakona se zemljišnoknjižni sud pozvao u odluci broj Z-7929/2023, Z-9909/2021-15 od 18. rujna 2023. jer je u vrijeme stjecanja odnosno osnivanja prava stvarne služnosti na nekretninama bilo definirano odredbom članka 8. Pravilnika.

24. Neosnovano tuženik u odgovoru na tužbu elaborira tužiteljevu služnost kao zakonsku služnost jer predmetni postojeći vodovi tužitelja ne predstavljaju zakonske služnosti u smislu članka 185. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., dalje: ZV) već je riječ o stvarnoj služnosti u smislu članka 218. ZV-a odnosno članka 51. tada važećeg ZOVO. Naime, zakonske služnosti možemo definirati kao javnopravno ograničenje prava vlasništva kojim se svagdašnjeg vlasnika određene nekretnine obvezuje na trpljenje, odnosno propuštanje za koje ne postoji pravo na naknadu, ako drukčije nije propisano zakonom. Razlog zbog kojega postoje nedoumice kada je u pitanju korištenje samog pojma zakonskih služnosti je činjenica da se u pravnoj literaturi ovaj pojam često koristi za označavanje određenih vrsta stvarnih služnosti. Tako dolazi do miješanja dvaju različitih instituta od kojih je jedan javnopravno ograničenje prava vlasništva, a drugi stvarno pravo na tuđoj stvari. Tako primjerice stvarna služnost može biti osnovana u korist nekretnine koja je javno dobro u općoj ili javnoj upotrebi. Kao ovlaštenik služnosti u tom se slučaju često javlja država kao vlasnik javnog dobra, a sadržaj takve služnosti kod javnog dobra u općoj upotrebi može izvršavati svatko, a kod javnog dobra u javnoj upotrebi javnopravno tijelo ili ustanova kojoj je ono povjereno. Praktični učinci ovakve stvarne služnosti nalik su učincima zakonskih služnosti, što može stvoriti dvojbu. Nadalje, pojam zakonska služnost često se koristi kako bi se naznačilo stvarnu služnost koja je nastala temeljem zakona. Međutim valja istaknuti kako u našem pravnom sustavu postoji samo jedan slučaj kada stvarna služnost nastaje neposredno na temelju zakona, a to je dosjelost. Služnost nastala temeljem zakona i zakonska služnost slične su utoliko što obvezuju vlasnika zemljišta na određeno propuštanje ili trpljenje te postoje ipso iure, no zapravo su to dva potpuno različita instituta. Naime, služnost i zakonska služnost instituti su koji se razlikuju po pravnoj prirodi, subjektima, načinu sudjelovanja u pravnom prometu, sankcijama za povredu obveza i mnogočemu drugome. Služnost je stvarno pravo na tuđoj stvari, dok je zakonska služnost javnopravno ograničenje vlasništva koje se osniva u javnom interesu. Za razliku od služnosti, zakonska služnost ne postoji u okviru posebnoga pravnog odnosa gdje bi vlasništvo došlo u koliziju s nečijim subjektivnim pravom, nego postoji unutar samoga sadržaja vlasništva. Također, služnost se osniva u korist građanskopravnog vlasništva, dok se zakonska služnost osniva prvenstveno u javnom interesu, te ne postoji određena osoba ili stvar s obzirom na koje je ustanovljena, niti postoji građanskopravni odnos između vlasnika i osobe kojoj je u interesu. Drugim riječima, služnost se od zakonske služnosti razlikuje po tome što uvijek ima određenog ovlaštenika. Za razliku od služnosti, zakonska služnost je izvan pravnog prometa, pa se primjerice ne može otuđiti niti prestati postojati zbog zastare. Također, sankcije koje se primjenjuju zbog nepoštovanja obveza trpljenja, odnosno propuštanja koje proizlaze iz zakonske služnosti imaju upravnopravni karakter. Kako zakonske služnosti nisu služnosti u smislu građanskog prava jasno je istaknuo i zakonodavac. Navedeno proizlazi iz odredbe članka 185. ZV kojom je propisano sljedeće: "Određuje li neki posebni zakon da pod određenim pretpostavkama neke služnosti terete one stvari glede kojih su te pretpostavke ispunjene (zakonske služnosti), to su zakonska ograničenja prava vlasništva, pa se na njih ne primjenjuju pravila o služnostima, ako zakonom nije drugačije određeno. Tzv. zakonske služnosti su ili silom propisa ili silom odluke vlasti ustanovljena ograničenja prava vlasništva pa se stoga na njih ne primjenjuju pravila o služnostima, osim ako zakonom nije drugačije određeno (tako i Županijski sud u Zagrebu u presudi poslovni broj Gž-1932/2023-2 od 23. rujna 2025.).

25. Na temelju provedenih dokaza, sud zaključuje da su ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava stvarne služnosti radi redovnog i izvanrednog održavanja naftovoda u koridoru 5 (pet) metara lijevo i desno od osi cjevovoda koje uključuje pregled trase, redovno održavanje, sječu drveća i drugog raslinja koje može ugroziti cjevovod, popravak naftovoda s pripadajućim podzemnim instalacijama, otklanjanje štetnih posljedica nastalih uslijed havarije, sve prema kopiji plana s ucrtanom trasom naftovoda koji prolazi predmetnim nekretninama, a za korist tužitelja.

26. Slijedom navedenog, valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

27. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a i članka 155. ZPP-a, s obzirom da je tužitelj uspio s tužbenim zahtjevom u cijelosti pa mu je tuženik dužan nadoknaditi troškove postupka koji su bili potrebni za vođenje parnice.

27.1. Sud je priznao tužitelju kao potrebne za vođenje postupka zatražene troškove sukladno vrijednosti predmeta spora od 1.327,36 eura, a koji se odnose na troškove zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to za sastav tužbe 250,00 eura, sukladno Tbr. 7.1. te Tbr. 46. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23 i 107/25., dalje: Tarifa), sastav podnesaka od 25. travnja 2024., 7. veljače 2025. i 10. listopada 2025., svaki u iznosu od po 250,00 eura sukladno Tbr. 8.1. te Tbr. 46. i Tbr. 54. Tarife, sastav podneska od 5. veljače 2026. u iznosu od 62,50 eura sukladno Tbr. 8.4. te Tbr. 46. i Tbr. 54. Tarife, zastupanje na ročištima 11. studenog 2025., 6. veljače 2026. i 22. travnja 2026. u iznosima od po 250,00 eura sukladno Tbr. 9.1. te Tbr. 46. i Tbr. 54. Tarife. Dakle, za zastupanje po punomoćniku odvjetniku tužitelju je priznato ukupno 1.812,50 eura. Tužitelju je priznat i trošak sudske pristojbe za tužbi i presudu u ukupnom iznosu od 53,09 eura, sve sukladno Tar. br. 1. točka 1. i Tar. br. 2. točka 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23.) te članku 7. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 118/18. i 51/23.). Dakle, zahtjev tužitelja za naknadom troškova postupka je ocijenjen osnovanim za iznos od 1.865,59 eura, te su tuženici dužni parnične troškove u tom iznosu nadoknaditi tužitelju sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja, sukladno odredbi članka 151. stavka 3. ZPP-a, u visini određenoj člankom 29. stavkom 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23. i 155/23.). Slijedom svega navedenoga, odlučeno je kao u toč. III. izreke.

27.2. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 20. rujna 2024., a to stoga što tužitelj uz navedeni podnesak dostavlja rješenje Općinskog sekretarijata za privredu Općine Đurđevac, broj: UP/I- 02-1093/1-1977 od 20. lipnja 1977., a koje rješenje je dostavio i uz tužbu te stoga navedeni trošak nije potreban za parnicu. Nije priznat niti trošak sastava podneska od 27. kolovoza 2025. jer navedenim podneskom tužitelj samo požuruje postupanje suda te stoga isti nije potreban za parnicu. Tužitelju nije priznat niti trošak izbivanja iz mjesta pisarnice za pristup na ročišta održana 11. studenog 2025., 6. veljače 2025. i 22. travnja 2026. odnosno trošak pristupa na navedena ročišta preko iznosa od 200,00 eura, a do zatraženog iznosa od 450,00 eura (bez PDV-a), a to stoga što prema mišljenju ovog suda trošak zastupanja odvjetnika čije je sjedište izvan područja suda pred kojim se vodi parnica može iznositi samo toliko koliko bi iznosio i trošak odvjetnika čije je sjedište u mjestu parničnog suda, dakle ne obuhvaća trošak izbivanja iz pisarnice za vrijeme putovanja niti trošak putovanja (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojim odlukama broj Rev-501/2023 od 30. kolovoza 2023., Rev-652/2023 od 12. lipnja 2024. i dr.). Tužitelju nije priznat ni trošak pristupa ročištu za objavu presude u iznosu od 125,00 eura jer punomoćnik tužitelja nije pristupio na navedeno ročište.

27.3. Tuženici su obični suparničari pa primjenom odredbe članka 161. stavka 1. ZPP-a podmiruju troškove na jednake dijelove. Stoga je u toč. IV. izreke presude odbijen zahtjev tužitelja da se tuženicima VZ i [adresa] naloži da mu solidarno naknade trošak dosuđen pod toč. III. izreke presude.

Đurđevac, 22. svibnja 2026.

Sutkinja

Augustina Muršić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može u roku od 15 dana izjaviti žalbu, a koji rok se računa: od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila ili od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pismeno ovome sudu u 3 primjerka, odnosno sukladno odredbi članka 106.a stavka 5. ZPP-a, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. punomoćnik tužitelja Maro Mihočević, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Mihočević & Bajs d.o.o. Zagreb

2. punomoćnica 1. i 2. tuženika EZ, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Lacković & Rukavina d.o.o. Zagreb, Pisarnica Đurđevac