Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj Pr-1837/2024-24

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ruži Garac, u pravnoj stvari tužiteljice EN iz [adresa], NN [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Andreji Srednoselec Pintarić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Pintarić i Srednoselec Pintarić d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 16. travnja 2026., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i punomoćnice tuženika, 22. svibnja 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    I.Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 1.086,32 eura sa zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, tekućim:

    -na iznos od 17,12 eura od dana 16.01.2020.godine,

    -na iznos od 16,74 eura od dana 16.02.2020.godine,

    -na iznos od 18,60 eura od dana 16.03.2020.godine,

    -na iznos od 17,46 eura od dana 16.04.2020.godine,

    -na iznos od 14,76 eura od dana 16.05.2020.godine,

    -na iznos od 7,97 eura od dana 16.06.2020.godine,

    -na iznos od 19,90 eura od dana 16.07.2020.godine,

    -na iznos od 19,90 eura od dana 16.08.2020.godine,

    -na iznos od 18,60 eura od dana 16.09.2020.godine,

    -na iznos od 19,11 eura od dana 16.10.2020.godine,

    -na iznos od 16,86 eura od dana 16.11.2020.godine,

    -na iznos od 20,04 eura od dana 16.12.2020.godine,

    -na iznos od 2,36 eura od dana 16.01.2021.godine,

    -na iznos od 19,43 eura od dana 16.02.2021.godine,

    -na iznos od 20,92 eura od dana 16.03.2021.godine,

    -na iznos od 21,57 eura od dana 16.04.2021.godine,

    -na iznos od 23,90 eura od dana 16.05.2021.godine,

    -na iznos od 22,18 eura od dana 16.06.2021.godine,

    -na iznos od 21,75 eura od dana 16.07.2021.godine,

    -na iznos od 21,56 eura od dana 16.08.2021.godine,

    -na iznos od 19,81 eura od dana 16.09.2021.godine,

    -na iznos od 20,95 eura od dana 16.10.2021.godine,

    -na iznos od 20,08 eura od dana 16.11.2021.godine,

    -na iznos od 20,88 eura od dana 16.12.2021.godine,

    -na iznos od 21,01 eura od dana 16.01.2022.godine,

    -na iznos od 21,43 eura od dana 16.02.2022.godine,

    -na iznos od 21,01 eura od dana 16.03.2022.godine,

    -na iznos od 21,16 eura od dana 16.04.2022.godine,

    -na iznos od 16,64 eura od dana 16.05.2022.godine,

    -na iznos od 23,87 eura od dana 16.06.2022.godine,

    -na iznos od 21,71 eura od dana 16.07.2022.godine,

    -na iznos od 22,49 eura od dana 16.08.2022.godine,

    -na iznos od 21,72 eura od dana 16.09.2022.godine,

    -na iznos od 23,15 eura od dana 16.10.2022.godine,

    -na iznos od 21,66 eura od dana 16.11.2022.godine,

    -na iznos od 22,74 eura od dana 16.12.2022.godine,

    -na iznos od 21,60 eura od dana 16.01.2023.godine,

    -na iznos od 23,63 eura od dana 16.02.2023.godine,

    -na iznos od 23,26 eura od dana 16.03.2023.godine,

    -na iznos od 23,16 eura od dana 16.04.2023.godine,

    -na iznos od 26,25 eura od dana 16.05.2023.godine,

    -na iznos od 26,29 eura od dana 16.06.2023.godine,

    -na iznos od 25,18 eura od dana 16.07.2023.godine,

    -na iznos od 26,03 eura od dana 16.08.2023.godine,

    -na iznos od 24,84 eura od dana 16.09.2023.godine,

    -na iznos od 28,81 eura od dana 16.10.2023.godine,

    -na iznos od 27,64 eura od dana 16.11.2023.godine,

    -na iznos od 26,18 eura od dana 16.12.2023.godine,

    -na iznos od 26,46 eura od dana 16.01.2024.godine,

    -na iznos od 27,85 eura od dana 16.02.2024.godine,

    -na iznos od 28,08 eura od dana 16.03.2024.godine,

    po stopi koja se, do 31. prosinca 2022., određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna, te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

    II. Odbija se zahtjev tužiteljice za isplatom iznosa od 435,39 eur sa zatraženim kamatama.

    III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 2.125,00 eur sa zateznim kamatama tekućim od 22. svibnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je zaposlena kod tuženika u Odsjeku za čišćenje prostora i briga o rublju na radnom mjestu spremačice. U razdoblju od studenog 2019. pa do prosinca 2024. radila je na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada kao spremačica u Odsjeku za čišćenje prostora i briga o rublju, pa joj sukladno članku 86., 90. i 94. Zakona o radu pripada pravo na povećanu plaću. Ona kao nezdravstveni radnik na radnom mjestu IV. vrste radi kao spremačica u Odjelu intenzivne i postintenzivne njege i skrbi te minimalno 2/3 radnog vremena radi sa infektima i s otrovima te je izložena s visokim rizikom zarazama i parazitskim bolestima. Ističe da radi u posebnim uvjetima zbog izloženosti zarazama i štetnim tvarima obzirom da čišćenjem bolničkih prostora i opreme (pranje bolničkih kreveta nakon zahvata ili incidenta, pranje infektivnih boksova, pranje podova, zidova, prozora, sanitarnog čvora, namještaja, briga o smeću i otpadu i slični poslovi) dolazi u doticaj sa kemikalijama i biološkim agensima (bakterije, virusi, gljivice i slični organizmi ). Time je izložena zarazama ili parazitskim bolestima zbog rada u djelatnosti čišćenja gdje postoji velik rizik zaraze. Prilikom održavanja čistoće usprkos korištenju zaštitne opreme iskusi ubodni incident ili ogrebotinu. Naime, bolnički kreveti i namještaj su često prekriveni krvlju infektivnog pacijenta, u prostorijama često zaostanu oštri predmeti kao primjerice igle, a u smeću ima mnogo oštrih medicinskih otpadnih predmeta. U obavljanju svojih radnih zadataka u kontaktu je sa infektima i otrovima, pa okolnost što ista ne dolazi u izravan kontakt sa samim pacijentima nije odlučna jer to čl. 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj: 29/18., 35/19., 78/19., 92/19., 56/20., 3/23. i 68/23., dalje u tekstu: KU-a) ne propisuje kao uvjet za ostvarenje uvećanja plaće. Tuženik je bio u obvezi izraditi procjenu opasnosti, odnosno reviziju procjene opasnosti sukladno odredbi čl. 18. st. 1. Zakona o zaštiti na radu kojom je propisana obveza poslodavca, a u cilju unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, procjenjivati opasnosti za život i zdravlje radnika radi njihovog sprječavanja, ili smanjenja te je u tom smislu poslodavac dužan izraditi, ili posjedovati procjenu opasnosti. Tuženik je izradio elaborat od tvrtke VIZOR d.o.o. s osnovnom djelatnošću pružanje usluga mjerenja, ispitivanja i izrada elaborata iz zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša. Iz navedenog elaborata proizlazi da je radno mjesto spremačice prilikom obavljanja poslova izloženo zaraznim i parazitskim oboljenjima zbog doticaja sa biološkim agensima i kemikalijama te je potrebno pridržavanje tehničkih i organizacijskih mjera zaštite i korištenje zaštitnih sredstava i preporučena su cijepljenja. Sukladno članku 55. st. 2. KU-a pravo na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada od 17 % ima zdravstveni i nezdravstveni radnik za rad s infektima i rad s otrovima (2/3 radnog vremena). Kako je ona u utuženom razdoblju radila kao spremačica sa infektima i sa otrovima minimalno 2/3 radnog vremena, to joj pripada pravo na dodatak od 17% temeljem klasifikacije radnog mjesta IV. vrste. Tuženik joj je priznao dodatak sa osnova posebnih uvjeta rada od 11% kao nezdravstvenom radniku, a što je nimalo ne razlikuje od radnika koji rade na odjelima niskog rizika od oboljenja. Kako ona pripada kategoriji nezdravstvenih radnika koji 2/3 radnog vremena rade sa infektima i otrovima i ne sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, a koja radi na radnim mjestima i poslovima navedenim u članku 55. KU-a navedenih u Popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak - radna mjesta I. vrste točka 1. podtočka 16. i točka 4. te radna mjesta I., II., III. i IV. vrste, točke 1., 5. i 8., to sukladno članku 55. st.3. KU-a ostvaruje i pravo na uvećanje dodatka s osnova posebnih uvjeta rada od 4% od osnovne plaće pod uvjetom da ne ostvaruje pravo na dodatak na plaću iz članka 58. KU-a. Ona ne ostvaruje pravo na dodatak na plaću iz članka 58. KU-a koji propisuje da iznimno od članka 57. KU-a, zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi, i ostali zdravstveni i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u postupku dijagnostike i liječenja ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 8% od osnovne plaće. Tuženik joj ne priznaje pravo na uvećanje dodatka od 17% sukladno čl. 55. st.2. KU- a, i uvećanje dodatka od 4% sukladno čl. 55. st. 3. KU-a. Budući da joj je tuženik po navedenim osnovama pogrešno obračunao i isplatio plaću, posljedično joj je pogrešno obračunao i isplatio i naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad. Stoga, konačno preciziranim tužbenim zahtjevom podneskom od 4. studenog 2025. predlaže sudu naložiti tuženiku isplatiti joj na ime razlike plaće iznos od 1.521,71 eur s pripadajućim kamatama, uz naknadu parničnih troškova.

    2. Tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, te osporava osnov tužbenog zahtjeva. Ističe da tužiteljica ne ispunjava uvjete za priznanje dodatka za posebne uvjete rada u traženom postotku, jer nije radila s biološkim, ili kemijskim štetnostima (rad s infektima i otrovima), a posebno ne u trajanju 2/3 radnog vremena koji se uvjeti trebaju kumulativno ispuniti za utvrđenje dodatka u postotku koji se tužbom potražuje. Ističe prigovor zastare. Tužiteljica je zaposlena kod njega na radnom mjestu spremačice te je u utuženom razdoblju temeljem njegovih naloga poslove svog radnog mjesta obavljala na različitim mjestima rada tj. radilištima. Prilogom II. Pravilnika o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta KBC Zagreb utvrđena su radna mjesta s nazivom, opisom poslova, odgovornosti i uvjetima. Broj radnog mjesta tužiteljice prema Pravilniku o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta KBC Zagreb je 2035 uz sljedeći opis poslova: održava čistoću prostora, podova, zidova, prozora, vrata, namještaja i sanitetskih čvorova; održava čistoću prostora oko zgrade i ulaza u zgradu te obavlja i druge poslove po nalogu neposredno pretpostavljenog. Spremačica na klinici/kliničkom zavodu održava i čistoću bolničkog prostora i bolničkog okoliša. Sistematizacijom su sva radna mjesta spremačica (lokacija Rebro) objedinjene u jednu organizacijsku jedinicu „Služba zajedničkih medicinskih i nemedicinskih poslova“, te Odjel koji je tijekom vremena mijenjao naziv te po trenutnoj sistematizaciji nosi naziv „Odjel za higijenu prostora, čišćenje i DDD“. Prilikom upućivanja za svako pojedino mjesto rada radnicima se uručuje Rješenje o plaći kojim se, pored ostalog, utvrđuje i odgovarajući postotak dodatka za posebne uvjete rada sukladno uvjetima rada konkretnog radilišta i kriterijima propisanim odredbama KUZZO-a. U utuženom razdoblju tužiteljici je sukladno čl. 55. st. 2. toč. 10. KU-a pravilno utvrdio i obračunao dodatak za posebne uvjete rada od 14%, obzirom da na upućenim radilištima tužiteljica nije radila s biološkim, ili kemijskim štetnostima (rad s infektima i otrovima), a posebice ne u trajanju 2/3 radnog vremena koji uvjeti se moraju kumulativno ispuniti za utvrđenje dodatka u postotku koji se tužbom potražuje. Obzirom da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 55. st.2. KU-a, posljedično tomu tužiteljica ne ostvaruje niti pravo na dodatak za posebne uvjete rada od 4% iz čl. 55.st.3. KU-a. Upućuje i na Odluku o produljenju primjene odredbi o materijalnim i nematerijalnim pravima zaposlenika u javnim službama ostvarenih temeljem granskih kolektivnih ugovora kojim je izričito propisano isključenje primjene prava (dodataka za posebne uvjete rada) iz čl.55. KU-a od 1. ožujka 2024. pa nadalje. Tužiteljici je plaća isplaćivana u skladu s Rješenjima o plaći na koje tužiteljica nije imala prigovora, niti je ulagala zahtjeve za zaštitu prava. Stoga, predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, uz naknadu parničnih troškova.

    3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvod iz elaborata tvrtke Vizor d.o.o., Zaključke Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a, evidenciju o radnom vremenu, Naloge o upućivanju na mjesto rada, Ugovor o radu od 9. siječnja 2023., Rješenja tuženika, Obračunske isprave, dokumentaciju, Ugovor o radu od 12. listopada 2018., Opis poslova za radno mjesto spremačice, Izračun potraživanja, Podatke o broju pacijenata po odabranim klinikama i broju pacijenata sa zaraznim pacijentima, Procjenu rizika (broj Pr-4636/16-1 iz srpnja 2017.), dopunu nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje za medicinu rada Jelene Macan iz predmeta ovog suda poslovni broj Pr-1838/24, pročitan je iskaz svjedokinje AN iz predmeta ovog suda poslovni broj Pr-116/2025 od 23. svibnja 2025., pročitan je iskaz svjedokinje PN iz predmeta ovog suda poslovni broj Pr-105/2025 od 28. listopada 2025., pročitan je iskaz svjedokinje IN iz predmeta ovog suda poslovni broj Pr-149/2025 od 29. rujna 2025., saslušane su svjedokinja ĆN, KN i ENB te je saslušana tužiteljica.

    4. Uvidom u Ugovor o radu od 12. listopada 2018. (list 78. spisa) i Ugovor o radu od 9. siječnja 2023. (list 56. spisa) utvrđeno je da je tužiteljica kod tuženika do 31. siječnja 2023. bila zaposlena na radnom mjestu spremačice, broj radnog mjesta 2305 u Službi zajedničkih medicinskih i nemedicinskih poslova, Odjel za zajedničke poslove, Odsjek za čišćenje prostora i briga o rublju, a od 1. veljače 2023. u Službi zajedničkih medicinskih i nemedicinskih poslova, Odjel za higijenu prostora, čišćenje i DDD.

    5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice za isplatom dodatka na plaću za posebne uvjete rada.

    6. Člankom 7. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23. i 64/23., dalje u tekstu: ZR-a) propisano je da je poslodavac obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.

    7. Člankom 6. Ugovora o radu tuženik se obvezao tužiteljici isplaćivati plaću u skladu sa pozitivnim propisima te joj za obavljene poslove isplaćivati osnovnu plaću i dodatke na plaću propisane važećim zakonom, drugim propisima donesenim u skladu s tim zakonom i Kolektivnim ugovorom.

    8. Tuženik je kao poslodavac dužan pridržavati se Zakona o plaćama u javnim službama ("Narodne novine", broj: 27/01.), Zakona o osnovici o plaći u javnim službama ("Narodne novine", broj: 39/09. i 124/09.), Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama ("Narodne novine", broj: 155/23.), Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, kao i odredbi svih važećih kolektivnih ugovora.

    9. Člankom 3. st. 1. Zakona o plaćama u javnim službama ("Narodne novine" broj: 27/01., 39/09. i 155/24.) propisano je da se na pitanje plaća i drugih naknada s temelja rada državnih službenika i namještenika u javnim službama koje nisu uređene Zakonom primjenjuju opći propisi o radu, odnosno kolektivni ugovori sklopljeni u skladu sa njima.

    10. Člankom 45. st. 1. KU-a propisno je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža (st.2.). Dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaće (st. 3.).

    11. Člankom 55. st. 1. KU-a propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji obavlja poslove na radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Člankom 55. st. 2. toč. 5. KU-a propisno je da će se osnovna plaća uvećati radnicima na radnim mjestima II., III. i IV. vrste i to zdravstveni i ne nezdravstveni radnik (2/3 radnog vremena) koji radi sa infektima i otrovima dodatkom 17%.

    12. Člankom 55. st. 3. KU-a propisano je da nezdravstveni radnici koji ne sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, a koji rade na radnim mjestima i poslovima navedenim u Popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, između ostalog, i radna mjesta II., III. i IV. vrste, točke 1.,5. i 8. ovoga članka ostvaruju pravo na uvećanje dodatka s osnovna posebnih uvjeta rada od 4% od osnovne plaće pod uvjetom da ne ostvaruju pravo na pravo na dodatak na plaću iz čl. 58. Ugovora.

    13. Iz čl. 7. st.1. ZR-a proizlazi da pravo na isplatu plaće tužiteljice predstavlja njezino individualno pravo iz radnog odnosa i da je tuženik obvezan tužiteljici isplatiti ugovorenu plaću, a koja podrazumijeva i dodatke na plaću iz KU-a. Budući da tužiteljica svoje pravo na isplatu razlike plaće crpi iz Ugovora o radu (koji je sklopljen na temelju ZR-a), a ne iz Rješenja o plaći (jednostranog akta tuženika kojim je isti odredio visinu predmetnog dodatka na plaću), ista prije podnošenja ove tužbe, a obzirom se radi o novčanom potraživanju iz radnog odnosa, sukladno čl. 133. st. 3. ZR-a nije bila u obvezi protiv Rješenja o plaći podnijeti zahtjev za zaštitu prava.

    14. Tužiteljica je iskazala da kod tuženika radi na radnom mjestu spremačice na hitnom prijemu. Sve čisti po pozivu, a u zadnje vrijeme čisti sanitarne čvorove i klizmu. Ako je poziv čisti salu i na hitnom prijemu veličine 7-8 m2. Pod se pere incidinom, podignu se vreće, infektivno, neinfektivno i miješani komunalni i oni te vreće iznose van. Po pozivu ulazi i u ambulante i čisti podove i zidove od izlučevina, krvi i sl. Prilikom rada ima svu zaštitnu opremu, masku, rukavice i sve što treba. To je borba sa sanitarnim čvorom svih 8 sati. Prije dvije godine ulazila je i u izolacijsku sobu, kao i sve druge kolegice. Jako joj smeta izosan. Ona u okviru svog posla ne radi sa otrovima, ali je stalno izložena infektima. Sanitarni čvorovi se nalaze po hodnicima. Prošli tjedan je čistila sanitarni čvor nakon djeteta koje je imalo salmonelu. Ona 27 godina radi kod tuženika i nikada nije imala teže radilište od hitne, jer nikada ne zna što ljudi imaju.

    15. Svjedokinja PN iskazala je da radi kod tuženika kao spremačica u operacijskim salama. U opis njezinog posla ulazi punjenje sanitarnog čvora i sale s potrošnim materijalom, skupljanje gaza tijekom operacija, čišćenje sala nakon operacija, skupljanje krvavih gaza, brisanje svih predmeta i stola. Često se zna dogoditi da su pacijenti zaraženi nekom bolesti, ili imaju neku bakteriju. Oni svaku salu čiste 3- 4 puta dnevno, a ukupno ima 36 sala. Iza zadnje operacije generalno se i temeljito čisti svaka sala, pri čemu se čiste sve površine i predmeti u toj sali. Tom prilikom se čiste saugeri koji se koriste kod operacija, a koji u sebi skupljaju krv i sl. Oni te saugere moraju detaljno očistiti incidinom. Zna se dogoditi da se poprskaju izlučevinama. Također čiste i hodnike, sanitarne čvorove, garderobe i ostale prostorije. Za čišćenje koriste incidin, aktivni kisik i labudol. Za slučaj da se poprskaju incidinom na koži se javlja crvenilo, a nakon toga mjehurići. Na podu operacijskih sala zna se dogoditi da budu oštrice od skalpela i igle na koje se znaju ubosti. U doticaju je s krvi, urinom, stolicom i sadržajem koji pacijent povrati. Zna se dogoditi da budu u doticaju sa izlučevinama pacijenta za kojeg ne znaju da je zaražen. U doticaju je s medicinskim otpadom kojeg iznosi iz sale. Zna se dogoditi i da je u kontaktu sa radioaktivnim otpadom (citostatici) koje prema posebnim propisima trebaju odložiti na posebnu vrstu otpada. Jednom su joj zbog doticaja sa citostaticima otpale obrve i dlačice na ruci. Od zaštitne opreme ima uniformu i zaštitne rukavice.

    16. Svjedokinja ĆN iskazala je da kod tuženika radi na radnom mjestu spremačice u operacijskom bloku. Čisti 9 sala u kojima se dnevno obavi 18-20 operacija. Čisti oko pacijenata i čisti sale od svih ljudskih izlučevina. Također čisti i sanitarne čvorove. Stalno je u doticaju sa svim izlučevinama. Dolazi u doticaj i sa medicinskim otpadom. Isti pokupi u rukavicama. Čisti i sve hodnike, garderobe i slaže rublje. Tužiteljicu ne poznaje. Ona ne radi u 36 sala koliko ih je kod tuženika.

    17. Svjedokinja JN iskazala je da kod tuženika radi kao spremačica u operacijskim salama. Prilikom čišćenja koristi incidin, aktivni kisik, a često i alkohol. Za vrijeme dok su pacijenti u sali čisti hodnike i ostale površine od prašine, a nakon što pacijent izađe iz sale ulazi u operacijsku salu te kupi otpad i čisti prostoriju. Medicinsko osoblje prilikom operacije zna bacati na pod rukavice, tufere koji su često natopljeni krvlju i ostalim izlučevinama te ih skuplja i baca u za to predviđena mjesta u otpad. Dnevno zna biti i do 25 operacija. Po njezinoj procjeni nekih 8 sati provede u kontaktu sa infektima, štetnim tvarima i izlučevinama. Svakodnevno koristi rukavice, masku, kapu, zaštitnu odjeću te kaljaču, koja je zaštitna vrećica s gumicom. Kupi i jednokratni materijal koji ostaje iza pacijenata, kao što su jednokratne plahte. Ponekad joj treba i sat i pol vremena da očisti jednu salu, s obzirom da zna biti jako puno krvi i po zidovima.

    18. Svjedokinja KN iskazala je da je kod tuženika zaposlena kao voditeljica Službe zajedničkih poslova. Tužiteljica radi kao spremačica na hitnom bolničkom prijemu. Tužiteljica je zadužena za održavanje higijene prostora, površina i predmeta. Prostorije za koje je ona zadužena su sobe za pregled pacijenata, sanitarni čvorovi, čisto, nečisto, garderobe, administrativne sobe. Tužiteljica u pravilu ne dolazi u doticaj sa izlučevinama, osim ako ju se pozove ako pacijent nekontrolirano povrati. Tužiteljica čisti sa deterdžentima i dezinficijensima, a ta sredstva nisu svrstana u otrove. Tužiteljica ne dolazi u neposredan kontakt s pacijentima u smislu da ih dodiruje. Tužiteljica može biti izložena zarazama u prostorijama gdje su čekaonice, ili zaraženi pacijenti npr. u razdoblju gripe, ali isto tako može imati masku. Izlučevine same po sebi nisu zarazne i svakoj izlučevini se pristupa da je potencijalno zarazan dok se ne utvrdi suprotno. Tužiteljica treba imati zaštitnu opremu, odjeću, obuću i sl. kako bi imala što manji kontakt sa tim izlučevinama. Prostorije se čiste kada u njima više nema pacijenata. Po njezinom mišljenju tužiteljica nije više od 2/3 radnog vremena izložena zarazama.

    19. Svjedokinja ENB iskazala je da voditeljica Odjela za higijenu prostora, čišćenja i dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju prostora unutar Službe zajedničkih poslova. Tužiteljica nije izložena direktno bolesnicima koji su potencijalno zaraženi. Tužiteljica uklanja infektivni, neinfektivni i komunalni otpad na način da vreću u kojoj se nalazi taj otpad udalji iz prostorije. Ako se dogodi da pacijent povrati, onda treba očistiti te izlučevine. Tužiteljica od svibnja 2024. čisti samo toalete, jer ima zdravstvenih problema. Tužiteljica radi sa deterdžentima i dezinficijensima, a to nisu otrovi. Tužiteljica može doći u zarazu, ako se ne pridržava pravila zaštite na radu. Tuženik nije zarazna bolnica. Čim se detektira da je neki pacijent zarazan, prebacuje se u zaraznu bolnicu. Tužiteljica nije više od 2/3 radnog vremena izložena zarazama i infektima.

    20. Svjedokinja IN nema neposrednih saznanja o radu tužiteljice, pa sud njezin iskaz nije posebno cijenio.

    21. Člankom 18. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine", broj: 71/14., 118/14., 154/14., 94/18. i 96/18., dalje u tekstu: ZZR-a) propisano je da je poslodavac obvezan, a uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada i druge rizike koji su prisutni, radi sprečavanja ili smanjenja rizika. Sukladno čl. 18. st. 2. ZZR-a poslodavac je obvezan imati procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi sa radom i koja je dostupna radniku na mjestu rada. Propusti učinjeni u postupku procjene rizika ne oslobađaju poslodavca obveza i odgovornosti u vezi sa zaštitom na radu (čl. 18. st. 3. ZZR-a).

    22. Sukladno čl. 2. Pravilnika o izradi procjene rizika („Narodne novine“, broj: 112/14. i 129/19.) propisano je da je procjena rizika postupak kojim se utvrđuje razina opasnosti, štetnosti i napora u smislu nastanka ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi sa radom te poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika.

    23. Člankom 4. st. 1. Pravilnika o izradi procjene rizika propisano je da je poslodavac obvezan imati izrađenu procjenu rizika za sve poslove koje za njega obavljaju radnici i osobe na radu.

    24. Člankom 3. Pravilnika o poslovima sa posebnim uvjetima rada ("Narodne novine", broj: 5/84) propisano je da su poslovi sa posebnim uvjetima rada, između ostalog, i poslovi kod kojih je radnik u toku pretežnog dijela punog radnog vremena izložen fizikalnim ili kemijskim štetnostima te biološkim agensima prema točki 18. Poslovi pri kojima je radnik izložen biološkim agensima su poslovi pri kojima su radnici izloženi uzročnicima raznih bolesti i zaraza, te posebno poslovi u operativnim traktovima, odjelima za zarazne bolesti, dijagnostičkim laboratorijima, praonicama zaraženog rublja, poslovi čišćenja (toč. 18).

    25. Uvidom u Procjenu rizika (broj Pr-4636/16-1) Vizor d.o.o. iz srpnja 2017. utvrđeno je da je radno mjesto spremačice, šifra radnog mjesta 2305, Odjel za zajedničke poslove, Odsjek za čišćenje prostora i briga o rublju (list 653. -663. spisa) sukladno članku 3. točka 16. i 18. podtočka 56. Pravilnika o posebnim uvjetima rada, posao s povećanim rizikom (posebni uvjeti rada). Pod opis poslova spada održavanje čistoće prostora, podova, zidova, prozora, vrata, namještaja i sanitetskih čvorova; održavanje čistoće prostora oko zgrade i ulaza u zgradu te obavljanje i drugih poslova po nalogu neposrednog pretpostavljenog. Navedeni poslovi obavljaju se u zatvorenom prostoru, odnosno u sobama pacijenata, hodnicima, prolazima i drugim radnim i pomoćnim prostorima poslodavca 90% vremena, dok u otvorenom prostoru, odnosno dvorišnom krugu poslodavca 10% vremena. Od kemijskih štetnosti navedeno radno mjesto je izloženo drugim korozivima i nadražljivcima lako topivim u vodi (srednji rizik). Biološkim štetnostima (štetni mikroorganizmi - bakterije, virusi, paraziti, gljivice, alergogeni i toksične tvari koji su produkt mikroorganizama) navedeno radno mjesto izloženo je kroz zarazni materijal. Kao zaključak analize naveden je velik rizik. Kao moguća profesionalna oboljenja navedene su zarazne ili parazitske bolesti uzrokovane radom.

    26. Sud je poklonio vjeru iskazu tužiteljice i svjedokinja AN, PN, ĆN, KN i ENB u dijelu iz kojeg proizlazi da tužiteljica čisti sanitarne čvorove, ambulante, čisto, nečisto, garderobe i administrativne sobe, dok je ranije čistila operacijske sale. Njihovi iskazi prihvaćeni su i u dijelu iz kojeg proizlazi da se posao tužiteljice sastoji od punjenja sanitarnog čvora i sale s potrošnim materijalom, čišćenje sala nakon operacija, skupljanje medicinskog otpada i odlaganja na predviđena mjesta, odnošenje otpada, te brisanja i dezinfekcije svih predmeta i prostorija. To ne samo stoga što su u navedenom dijelu iskazivale podudarno, već i zbog toga što navedeno proizlazi i iz Opisa poslova za radno mjesto spremačice.

    27. Sud iskaz tužiteljice i navedenih svjedokinja u dijelu koji se odnosi na rad sa otrovima i infektima, i vremenu izloženosti istima, nije posebno cijenio, budući njihovi iskazi u tom dijelu predstavljaju njihovo mišljenje, dok se sud rukovodio utvrđenjima iz Procjene rizika (broj Pr-4636/16-1) iz srpnja 2017. Navedenu procjenu je sukladno prethodno citiranim člancima 18. st. 1. i 2. i čl. 2. Pravilnika o izradi procjene rizika sačinila Vizor d.o.o., pravna osoba ovlaštena, između ostalog, i za utvrđivanje izloženosti pojedinog radnog mjesta kemijskim štetnostima (u koje spadaju i otrovi), odnosno biološkim agensima (u koje spadaju i infekti), a sve u smislu čl. 3. i 18. st. 3. Pravilnika o poslovima sa posebnim uvjetima rada.

    28. Broj obrađenih pacijenata koji je bio zaražen zaraznim bolestima, a na koji upire tuženik, nije relevantan za procjenu izloženosti otrovima i infektima za vrijeme radnog vremena tužiteljice. To ne samo stoga što radne obveze tužiteljice nisu vezane uz broj pacijenata, već i zbog toga što se duljina i način liječenja razlikuju kod svakog pacijenta.

    29. Člankom 55. st.2. toč. 5. KU-a propisano je da će se osnovna plaća uvećati za 17% radnicima na radnim mjestima II., III. i IV. vrste i to zdravstvenom i nezdravstvenom radniku (2/3 radnog vremena):

    - rad s infektima

    - rad s otrovima.

    30. Iz citirane odredbe čl. 55. st. 2. KU-a proizlazi da je za predmet ovog spora odlučno utvrditi je li tužiteljica u utuženom razdoblju u okviru poslova svog radnog mjesta spremačice 2/3 svog radnog vremena radila sa infektima, ili sa otrovima.

    31. Iz Procjene rizika (broj Pr-4636/16-1) Vizor d.o.o. iz srpnja 2017. proizlazi da tužiteljica u svom radu od kemijskih štetnosti nije izložena otrovima (već samo korozivima i nadražljivcima lako topivim u vodi), dok je od bioloških agenasa izložena infektima (štetnim mikroorganizmima, bakterijama, virusima, parazitima, gljivicama, alergogenima i toksičnim tvarima koji su produkt mikroorganizama) kroz zarazni materijal.

    32. Imajući u vidu da je tužiteljica u svom radu izložena infektima, da su Procjenom rizika (broj Pr-4636/16-1) iz srpnja 2017. kao moguća profesionalna oboljenja navedene zarazne ili parazitske bolesti zbog čega je, između ostalog, tuženik obvezan nad tužiteljicom provoditi zdravstveni nadzor sukladno odredbi čl. 26. točka 4. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i da iz navedene Procjene rizika proizlazi da tužiteljica poslove svog radnog mjesta obavlja 90% radnog vremena u zatvorenom prostoru (u sobama pacijenata, hodnicima, prolazima i drugim radnim i pomoćnim prostorima), kao logičan se nameće zaključak da je tužiteljica 2/3 radnog vremena izložena infektima.

    33. Budući da je sud rad tužiteljice sa infektima i vrijeme izloženosti istima, kao odlučnim činjenicama za predmet ovog spora, utvrdio na temelju Procjene rizika (broj Pr-4636/16-1) Vizor d.o.o. iz srpnja 2017., a koju je sukladno čl. 18. st. 1. i 2. i čl. 2. Pravilnika o izradi procjene rizika, i sukladno čl. 3. i čl. 18. Pravilnika o poslovima sa posebnim uvjetima rada izradio tuženik, nije bilo potrebe na iste okolnosti provoditi vještačenje po vještaku zaštite na radu i infektologu, a kako je to tijekom postupka predlagala tužiteljica.

    34. Na temelju provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je tužiteljica u razdoblju od 1. prosinca 2019. pa do 29. veljače 2024. radila na radnom mjestu spremačice na kojem je 2/3 radnog vremena bila izložena infektima, pa joj za navedeno razdoblje sukladno čl. 55. st. 2. KU-a pripada pravo na dodatak na plaću od 17%. Također je utvrđeno da tuženik tužiteljici u navedenom razdoblju nije isplaćivao dodatak iz čl. 58. KU-a jer ne sudjeluje u postupku dijagnostike i liječenja, slijedom čega joj na temelju čl. 55. st.3. KU-a pripada i pravo na uvećanje dodatka s osnova posebnih uvjeta rada od 4% od osnovne plaće.

    35. Tužiteljica je visinu tužbenog zahtjeva postavila sukladno Izračunu tuženika (list 96. spisa), slijedom čega je za razdoblje od 1. prosinca 2019. pa do 29. veljače 2024. valjalo usvojiti tužbeni zahtjev tužiteljice i istoj dosuditi bruto iznos od 1.086,32 eur, kao pod točkom I. izreke presude.

    36. Člankom 92. st. 3. ZR-a propisano je da ako kolektivnim ugovorom, ili ugovorom o radu nije drugačije određeno plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije od 15-tog dana u mjesecu. Stoga na dosuđene iznose tužiteljici zatezne kamate pripadaju od 16-tog u mjesecu pa do isplate.

    37. Odluka o visini stope zateznih kamata temelji na članku 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., u daljnjem dijelu teksta: ZOO-a).

    38. Odlukom o produljenju primjene odredbi o materijalnim i nematerijalnim pravima zaposlenika zaposlenih u javnim službama ostvarenih temeljem granskih kolektivnih ugovora („Narodne novine“, broj: 35/2024.) određeno je da se pravo predviđeno člankom 55. KU-a od 1. ožujka 2024. više neće primjenjivati, slijedom čega tužiteljica nema pravo na naknadu plaće sa osnove predmetnog dodatka za razdoblje od 1. ožujka 2024. pa do 31. prosinca 2024.

    39. Potraživanje tužiteljice za studeni 2019. dospjelo je 16. prosinca 2019. Tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena je 26. prosinca 2024., dakle, izvan zastarnog roka od pet godina predviđenog čl. 139. ZR-a, pa nije osnovan zahtjev tužiteljice niti za naknadom plaće za studeni 2019.

    40. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti zahtjev tužiteljica za naknadom plaće u preostalom dijelu u iznosu od 435,39 eur sa zatraženim kamatama.

    41. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. -ispr., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22., u daljnjem dijelu teksta: ZPP-a) te su tužiteljici priznati troškovi zastupanja po punomoćniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/2023., u daljnjem dijelu teksta: OT/23).

    42. Tako su tužiteljici priznati troškovi sastava tužbe (100 bodova prema Tbr. 7/1 OT/23), pristupa na ročište 22. svibnja 2025., 17. rujna 2025., 5. studenog 2025., 11. prosinca 2025., 19. veljače 2026. i 16. travnja 2026. (po 100 bodova prema Tbr. 9/1 OT/23), sastava podneska od 4. studenog 2025. (100 bodova prema Tbr. 8/1 OT/23) i sastava podnesaka od 10. prosinca 2025. i 18. veljače 2026. (po 25 bodova prema Tbr. 8/1 OT/23) što uz vrijednost boda od 2,00 eur (Tbr. 50. OT/23) i PDV od 25% ukupno iznosi 2.125,00 eur. Stoga je tužiteljici na ime troškova parničnog postupka dosuđen navedeni iznos sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate (čl. 30. st. 3. Ovršnog zakona /"Narodne novine", broj: 57/96., 29/99., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05. i 67/08./ u vezi čl. 29. st. 2. ZOO), pa je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.

    43. Slijedom svega navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci.

    U Zagrebu 22. svibnja 2026.

    Sutkinja:

    Ruža Garac

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana.

    DNA:

    1. punomoćnici tužiteljice

    2. tuženiku

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.