REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U BJELOVARU
Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8
Poslovni broj: Pp-1314/2026-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika MN, radi prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kojeg brani Antonio Mihoci, odvjetnik iz Bjelovara, a povodom Optužnog prijedloga Daruvar Klasa: 211-07/26-5/12669, Urbroj: 511-02-07-25-1. od 21.5.2026., nakon provedenog žurnog postupka te proglašenja presude dana 21.5.2026., na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 22. svibnja 2026.,
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENI KN, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin M i K, r. V, rođen **.**.1996. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], dimnjačar, 800,00 eura, oženjen, 2 maloljetne djece, državljanin Republike Hrvatske, srednja stručna sprema, pismen, prekršajno osuđivan,
o s l o b a đ a s e o p t u ž b e
I da bi dana 20. svibnja 2026., oko 20:00 sati, u mjestu Daruvar, ulica Ivana Zajca kućni broj 19., u obiteljskoj kući, nasilnički se ponašao u obitelji na način da je u alkoholiziranom stanju od 1,59 g/kg, nakon što mu je supruga VN rekla da smanji sa alkoholom i prestane je uznemiravati, više puta joj počeo govoriti da je luda, da potraži liječničku pomoć, da će joj oduzeti djecu, što je kod supruge prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost,
pa da bi time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
II Na temelju članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona troškovi nastali provođenjem ovog prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.
Obrazloženje
1. Policijska postaja Daruvar podnijela je protiv okrivljenika Optužni prijedlog Klasa: 211-07/26-5/12669, Urbroj: 511-02-07-25-1. od 21.5.2026. a radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se ne smatra krivim za prekršaj stavljen mu na teret.
3. Ispitani KN navodi da od njegove strane nije bilo ispoljavanja nasilja u obitelji u odnosu na svoju suprugu VN verbalnim odnosno psihičkim putem time da bi joj iskazao pogrdne riječi nazivajući je ludom i insinuirajući da treba liječniku pomoć kao i na način da bi joj prijetio da ću joj oduzeti zajedničku djecu, što bi kod nje izazvalo psihičku posljedicu. Naime, sa suprugom i dvoje zajedničke maloljetna djece žive u iznajmljenom stanu, time da je supruga prije nekih mjesec dana napomenula mu da namjerava razvesti brak, pri čemu nije isticala poseban razlog za to. Međutim, nema razloga negirati njezinu želju za razvodom braka i potencijalno će brak biti sporazumno razveden, time da imaju dogovor kod Zavoda za socijalni rad kako bi se dogovorili o uzdržavanju i susretima sa zajedničkom djecom. Jedino može zaključiti da supruga traži razvod iz razloga što njega učestalo nema kod kuće stoga što radi na dva različita posla tokom dana i time dolazi kuć i u večernjim satima. Vezano za navode iz optužnog akta može reći da je situacija čak obrnuta u smislu toga da mu je supruga prijetila kako će mu oduzeti djecu, gdje proizlazi da ne vodi o njima dovoljno brige obzirom da ga nema često kod kuće. Stoga nije postojao životni razlog da bi on kritične zgode u večernjim satima kada je došao kući prijetio supruzi bilo što i iskazivao joj neprimjerene riječi iz optužnog akta. Ne spori činjenicu da je bio te zgode u nekoj mjeri etiliziran, ali nije osoba sklona pre čestoj i posebno prekomjernoj konzumaciji alkohola, jer mu to posao ne dozvoljava. Stoga poriče prekršaj u cijelosti. Još ističe da je sklon prihvatiti dogovor Zavoda za socijalni rad vezano za potrebe djece odnosno činjenicu da ona zbog dobi budu povjerena na čuvanje i odgoj majci odnosno oštećenoj, pri čemu će on uredno plaćati uzdržavanje i prema tom dogovoru odnosno planu obavljati susrete s djecom koja su u dobi od 2,5 godine i 1,5 godine.
4. Kako je okrivljenik porekao prekršaj za koji se tereti, sud je radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja ispitao oštećenu VN, kao suprugu okrivljenika, nakon čega je izvršen uvid u zapisnik o ispitivanju oštećene VN u svojstvu svjedoka, te zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti za okrivljenika.
5. Ispitana VN iskazuje da prema osobnom doživljaju navedene večeri okrivljenik je kod nje izazvao nelagodu, jer je u vidno etiliziranom stanu vodio sa njom komunikaciju koja nije bila primjerena. Naime, želi istaknuti da oko 2 mjeseca unazad ima namjeru razvesti brak od okrivljenika s kojim ima 2 zajedničke maloljetne djece. Razlog za razvod braka koji je napomenula okrivljeniku kao suprugu odnosio se na to što ju je on za vrijeme zajedničkog života učestalo znao vrijeđati pogrdnim riječima nazivajući je droljom i kurvom, zbog izvjesne svoje ljubomore. Protekom nekog vremena nije više htjela trpjeti takvo njegovo ponašanje, kod čega naglašava da je u pojedinim situacijama okrivljenik bio pod utjecajem alkohola, iako se nije tada prema njoj nije nasilnički ponašao, osim što je želio voditi izvjestan razgovor i prepirku vezano za zajednički život. Međutim nakon što je okrivljeniku obznanila želju za razvodom braka tada je od njegove strane počelo ponovno izvjesno neprimjereno ponašanje, jer joj je spominjao u pojedinim situacijama da će joj oduzeti djecu te da neće prihvatiti razvod braka kao i to da se ne želi dogovorit i sa njom o povjeri djece na čuvanje i odgoj. Predmetni postupak za razvod braka je pokrenut kao i kod Zavoda za socijalni rad vezano sa sačinjenje plana nad skrbi o djeci i njihovom uzdržavanju. Predmetne večeri okrivljenik je došao kući u etiliziranom stanju te se želio sa njom raspravljati vezano za navedene obiteljske probleme te je iskazao da je neuračunljiva i da neće dozvoliti da mu oduzima djecu, što znači da neće prihvatiti zahtjev za razvod braka, a posebno da neće prihvatiti dogovor oko plana za skrb i uzdržavanje zajedničke djece te da će inzistirati da o tome odluči sud. Kada joj se predočuje iskaz koji je pružila u prethodnom postupku ističe da ju se pogrešno razumjelo, jer nije istaknula da joj je okrivljenik u ovoj situaciji iskazao navedene riječi i prijetnju kako će joj oduzeti djecu, zbog čega bi bila uznemirena, već je to činio prije ovog događaja u više navrata, zbog čega je zatražila pokretanje postupka vezano za skrb o zajedničkoj maloljetnoj djeci. Time je upravo sam okrivljenik ove zgode inicirao poziv policiji vezano za ovaj događaj, što znači da ona u ovoj situaciji nije bila u toj mjeri povrijeđena u emotivnom smislu niti uznemirena, ali je ipak zbog ukupne situacije u obitelji odlučila napustiti zajednički život sa okrivljenikom te živi sada na drugoj adresi zajedno sa zajedničkom maloljetnom djecom, tako da se ne namjerava više vratiti i nastaviti život sa okrivljenikom. Još ističe da joj nije poznato da bi okrivljenik u postupku vezano za sačinjenje plana o roditeljskoj skrbi za zajedničku djecu tražio da se nad njom provede psihologijsko testiranje u smislu toga da kao majka nije adekvatna da joj se djeca povjere na čuvanje i odgoj. Međutim, oštećena ističe da joj je ranije okrivljenik ipak govorio kako će zatražiti izvjesno testiranje od strane psihologa nad njom kako bi se utvrdilo da li je ona u dovoljnoj mjeri sposobna skrbiti o zajedničkoj djeci.
6. U postupku nije bilo sporno da je okrivljenik kritične zgode na naznačenoj lokaciji bio u razgovoru sa oštećenom.
7. Međutim, valjalo je kao sporno utvrđivati da li se okrivljenik nasilnički ponašao u obitelji na način da je supruzi govorio da je luda, da potraži liječničku pomoć, da će joj oduzeti djecu, što bi kod oštećene prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost.
8. U odnosu na provedene i dostupne dokaze sud nije našao potpuno sigurno utvrđenim da bi eksplicitno ponašanje okrivljenika bilo takve naravi da bi ispunio biće djela prekršaja koji mu se stavlja na teret, pa je stoga oslobođen optužbe.
9. Nakon što je okrivljenik iznoseći obranu porekao protupravnu radnju jasno je istaknuo da on niti u jednom trenutku nije izražavao psihičko nasilje prema supruzi koja mu je izvjesno vrijeme prije ovog događaja nagovijestila kako se želi razvesti, te je on zaključio da je razlog za to činjenica kako ga uglavnom tokom cijelog dana nema kod kuće obzirom da radi dva posla te je kod kuće samo u večernjim satima. On nije imao razloga protiviti se takvom njenom zahtjevu, pa niti vezano za uzdržavanje i povjere djece na čuvanje i odgoj, jer su djeca vrlo mala. Stoga nije imao nikakav životni razlog da suprugu vrijeđa kritične zgode u obiteljskoj kući već se upravo radilo o tome da je supruga njemu iskazivala kako će on imati problema da viđa djecu koju će mu uzeti, jer on o njima ne vodi brigu kada ga nema kod kuće. Time niti činjenica da je ove zgode bio etiliziran nije utjecala na njegovo ponašanje gdje bi verbalnim odnosno psihičkim putem vršio nasije prema supruzi.
10. Sdruge strane, oštećena VN u svojem iskazu pred sudom prvotno ističe da je suprug svojim ponašanjem kod nje ove zgode izazvao nelagodu, obzirom da je bio etiliziran i komunicirao je na neprimjeren način. Potom oštećena ističe razlog zbog kojeg je odlučila razvesti brak sa okrivljenikom spominjući da ju je prije ovog događaja znao vrijeđati pogrdnim riječima nazivajući je kurvom i droljom zbog ljubomore. Nakon što je obznanila okrivljenom da se namjerava razvesti tada joj je u nekim situacijama znao istaknuti kako će joj oduzeti djecu i neće prihvatiti razvod braka. No, opisujuću spornu situaciji oštećena napominje da je okrivljenik dolaskom kući želio s njom raspravljati obiteljske probleme te joj je iskazao kako je neuračunljiva i da neće dozvoli da ona njemu oduzima djecu pa neće prihvatiti razvod za brak te plan za skrb o uzdržavanje djece. O ističe da je upravo okrivljenik tokom razgovora inicirao poziv policiji, tako da ona u toj situaciji nije bila povrijeđena u emotivnom smislu niti je uznemirena iako je zbog ukupnosti njihovih međusobnih odnosa napustila zajednicu života sa okrivljenikom zajedno sa maloljetnom djecom.
11. Nadalje, valja napomenuti da je sama oštećena VN prvotno ispitana odmah nakon prijave nasilnog čina u Policijskoj postaji Daruvar, te predmetni iskaz predstavlja zakonit dokaz obzirom da su joj upućena potrebna zakonita upozorenja dok se ispituje u svojstvu svjedoka. Kod toga treba istaknuti kako je oštećena napomenula da je podnijela zahtjev za razvod braka, ali da je i nakon toga okrivljenik nastavio konzumirati alkohol te joj je toga dana više puta rekao da je luda i da će joj on uzeti djecu, pa ju je na taj način doveo u ponižavajući položaj i psihički zlostavljao uslijed čega je uplašena.
12. I na kraju, iz zapisnika o ispitivanju alkoholiziranosti za okrivljenika nalazimo da je tempore criminis bio u alkoholiziranom stanju, jer je kraće vrijeme nakon događaja alkotestiranjem u njegovom organizmu zaostala koncentracija alkohola od 1,59 g/kg. Međutim, usprkos stupnju etiliziranosti nije nužno da je ponašanje okrivljenika zbog takvog njegovog statusa bilo asocijalno i da je upravo zbog opijenosti uopće izražavao nasilničko ponašanje prema članu obitelji.
13. Prema tome, sasvim je razvidno prema provedenim dokazima i njihovom analizom kako su tvrdnje oštećene u znatnoj mjeri kontradiktorne u situacijama gdje je iskazivala pred sudom o spornom događaju, ali i u prethodnom postupku neposredno nakon navodnog nasilnog čina. Ta kontradiktornost odnosi se upravo na relevantne činjenice o kojima ovisi ulazak u sferu prekršaja na strani okrivljenika. Naime, prema prvotnim tvrdnjama oštećene nalazimo da je ove zgode u obiteljskoj kući okrivljenik pod utjecajem alkohola njoj višekratno govorio da je luda te da će joj on uzeti djecu, na koji ju je način psihički zlostavljao te je bila u stanju straha. Ipak, s druge strane opisujući događaj netom kasnije pred sudom oštećena je sasvim drugačije iskazivala o spornim činjenicama za koje se tereti okrivljenik vezano za psihičko nasilje. Tom prilikom je oštećena prvotno iskazala da je u komunikaciji sa okrivljenikom osjećala nelagodu, ali nakon toga izrijekom ističe da joj tom prilikom on nije napomenuo kako će joj oduzeti djecu već je to činio u nekoliko navrata prije ovog događaja odnosno nakon što mu je obznanila kako želi od njega razvod braka. Nadalje oštećena još u iskazu jasno napominje da joj je ovom prilikom okrivljenik samo naznači da je neuračunljiva, a koja riječ se uopće ne spominje u činjeničnom opisu optužnog akta. Također je istaknula da joj je napomenuo kako on neće dozvoliti da ona njemu oduzima djecu, a nikako da će on njoj oduzeti djecu, što je također sastavni dio činjeničnog opisa. Time oštećena pojašnjava kako se nju prilikom pružanja prvotnog iskaza pogrešno razumjelo te navodi da nije istaknula da joj je okrivljenik u ovoj situaciji iskazao navedene riječi iz činjeničnog opisa i prijetnju o tome da će joj on oduzeti djecu te da bi bila uslijed toga uznemirena, ali je to činio prije navedenog događaja u nekoliko navrata. K tome, još oštećena ističe da je on upravo inicirao poziv policiji zbog takvog međusobnog razgovora i neslaganja oko obiteljskih problema.
14. Dakle, spomenuti iskazi oštećene potpuno su konfuzni i kontradiktorni vezano za bitne i ključne činjenice, tako da se sa sigurnošću svakako ne može utvrditi da je okrivljenik ovom prilikom supruzi iskazao pogrdne riječi naznačene u činjeničnom opisu koje bi kod nje mogle izazvati psihičku posljedicu u vidu uznemirenosti ili povrede dostojanstva. To tim više što oštećena ionako u svom iskazu kod suda nije niti naznačila da je bila uznemirena, već je upravo istaknula suprotno ističući kako nije imala razloga u ovoj situaciji biti emotivno povrijeđena već da je život sa okrivljenikom napustila zbog ukupne obiteljske situacije i njegovog ranijeg ponašanja koje se nije promijenilo do ove zgode. Za postojanje čina psihičkog nasilja prema članu obitelji upravo je ključno jedino bitno da kod žrtve nastupi izvjesna psihička posljedica, a što ovdje svakako nije bio slučaj, jer je oštećena izrijekom to naznačila u svom iskazu napominjući da nije ni na koji način bila emotivno povrijeđena tokom ovog razgovora sa suprugom. Osim toga, prema ukupnosti njezinih tvrdnji ionako proizlazi da joj suprug u ovoj situaciji nije iskazao riječi naznačene u činjeničnom opisu nazivajući je ludom uz potrebu da traži liječničku pomoć te da će joj oduzeti maloljetnu djecu.
15. U tom smislu jedino se može smatrati i zaključiti da je ove zgode postojao izvjestan konstruktivan razgovor između okrivljenika i oštećene kao supružnika vezano za ukupnost njihovih obiteljskih problema gdje se oni očito nisu mogli složiti vezano za razvod braka te sačinjenje plana o zajedničkoj skrbi te povjeri zajedničke djece na čuvanje i odgoj. U toj situaciji niti iz jednog provedenog dokaza, posebno tvrdnji oštećene, ne proizlazi da joj je okrivljenik tom prilikom iskazao neprimjerene riječi iz optužnog akta koje bi kod nje izazvale bilo kakvu psihičku posljedicu, a što je nužan preduvjet da bi uopće egzistiralo djelo psihičkog nasilja prema članu obitelji.
16. Upravo zbog iznesenog razloga obrana okrivljenika se ukazuje istinitom i uvjerljivom, jer je gotovo u potpunosti potkrijepljena navodima oštećene, a za slučaj da je oštećena zadobila bilo kakvu negativnu emociju u komunikaciji sa okrivljenikom, tada bi nesumnjivo ona sama tražila zaštitu od policije, a što je u konkretnoj situaciji učini upravo sam okrivljenik očito u nemogućnosti da se sa suprugom dogovori oko razvoda te uzdržavanja zajedničke djece.
17. Time u nedostatku potpuno jasnih i sigurnih dokaza da je postojalo nasilje na način kako se to ističe u činjeničnom opisu optužnog akta, sud je okrivljenika za odnosni prekršaj oslobodio optužbe.
18. Svi troškovi nastali provođenjem ovog prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Republike Hrvatske.
U Bjelovaru, 22. svibnja 2026.
Zapisničar
SUDAC
Andrea Hudoletnjak v.r.
Ratko Laban v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude podnositelj Optužnog prijedloga ima pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, u roku od 8 dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka, bez naplate takse, a pravodobno podnesena žalba odgađa izvršenje presude.
Dostaviti:
1.) Okrivljeniku
2.) Podnositelju Optužnog prijedloga
3.) Branitelju
- po pravomoćnosti
4.) Žrtvi VN
5.) Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Daruvar