Poslovni broj: Pp-2521/2023

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, u prekršajnom predmetu, po sutkinji tog suda Olgi Šuman Pavlović, uz sudjelovanje Marije Raguž, kao zapisničara, u redovnom prekršajnom postupku protiv okrivljenika POLITUS d.o.o. Cavtat, kao pravne osobe i FD, kao odgovorne osobe, koje zastupa Bojan Lujak, odvjetnik u [adresa], na temelju optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Dubrovniku, Klasa: UP/I-116-01/23-02/130, Urbroj: 443-02-01-11- 23-13 od 18. kolovoza 2023.godine, zbog prekršaja iz čl. 88. st. 1. Zakona o strancima (NN 133/20, 114/22 i 151/22), čl. 14. st. 3. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), čl. 112. st. 1. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) i čl. 120. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23), na temelju čl. 183. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 111/18 i 114/22),

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENICI: 1. POLITUS d.o.o. Cavtat, Obala dr. Ante Starčevića 15, OIB: 16455495585, pravna osoba,

2. VD, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], jedini član uprave/direktor, odgovorna osoba,

krivi su

I. što je

dana 19. srpnja 2023.godine u poslovnim prostorijama caffe bara-bistroa Magnolija u Dubrovniku, svetog Đurđa 2, koji posluje u sastavu TD Politus d.o.o. za ugostiteljstvo, turizam i građevinarstvo, Cavtat te dana 25. srpnja 2023.godine uvidom u naknadno dostavljenu dokumentaciju utvrđeno da su dana 18. srpnja 2023.godine radno angažirali ĐD, državljanku Srbije, na poslovima konobara, a da ista kao državljanka treće zemlje u RH od nadležne PU Dubrovačko-neretvanske PP Dubrovnik prije početka rada nije ishodila dozvolu za boravak i rad i to za dan 18. srpnja 2023.godine,

dakle, što su dana 18. srpnja 2023.godine koristili rad državljanke treće zemlje ĐD koja nema dozvolu za boravak i rad,

čime su počinili prekršaj iz čl. 88. st. 1., kažnjiv po čl. 247. st. 2. i st. 5. toč. 1. Zakona o strancima,

II. zgode kao u toč. I. utvrđeno da prije početka rada radnice ĐD, nisu toj radnici izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu,

čime su počinili prekršaj iz čl. 14. st. 3, kažnjiv po čl. 229. st. 1. i st. 2. toč. 3. Zakona o radu,

III. zgode kao u toč. I. utvrđeno da za radnicu ĐD podatke o početku njezina osiguranja temeljem radnog odnosa Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje - Područna služba u Dubrovniku nisu podnijeli najranije 8 dana prije početka njezina rada, a najkasnije prije početka njezina rada, a što su trebali učiniti najkasnije dana 18. srpnja 2023.godine,

dakle, što Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje - Područna služba u Dubrovniku u propisanom roku nisu prijavili osiguranje za radnicu ĐD,

čime su počinili prekršaj iz čl. 112. st. 1. toč. 2., kažnjiv po čl. 172. st. 1. i st. 3. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju,

IV. zgode kao u toč. I. utvrđeno da za radnicu ĐD prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje-Područni ured Dubrovnik nisu dostavili u propisanom rok, odnosno u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe, a što su trebali učiniti najkasnije dana 26. srpnja 2023.godine, s početkom osiguranja 18. srpnja 2023.godine,

čime su počinili prekršaj iz čl. 120. st. 4., kažnjiv po čl. 150. st. 1. toč. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju,

pa im se, uz primjenu čl. 37. i čl. 39. Prekršajnog zakona, a u svezi sa čl. 12. Zakona o izmjenama i dopunama istog Zakona, okrivljenoj pravnoj osobi za djelo prekršaja iz toč. I.izreke utvrđuje novčana kazna u iznosu od 600,00 eura za državljanku treće zemlje, za djelo prekršaja iz toč. II. izreke utvrđuje novčana kazna u iznosu od 1000,00 eura, za djelo prekršaja iz toč. III. izreke utvrđuje novčana kazna u iznosu od 100,00 eura, a za djelo prekršaja iz toč. IV. izreke utvrđuje novčana kazna u iznosu od 1.020,00 eura, okrivljenoj odgovornoj osobi za djelo prekršaja iz toč. I.izreke utvrđuje novčana kazna u iznosu od 300,00 eura, za djela prekršaja iz toč. II. i toč. IV. izreke utvrđuje novčana kazna u iznosu od po 150,00 eura, a za djelo prekršaja iz toč. III. izreke utvrđuje novčana kazna u iznosu od 50,00 eura,

izriče

okrivljenoj pravnoj osobi

- novčana kazna u ukupnom iznosu od 2.720,00

(dvijetisućesedamstodvadeset) eura,

okrivljenoj odgovornoj osobi

- novčana kazna u ukupnom iznosu od 650,00 (šestopedeset) eura.

V. Okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude. Ukoliko okrivljenici u navedenom roku uplate dvije trećine izrečene novčane kazne (okrivljena pravna osoba 1.813,33 eura, a okrivljena odgovorna osoba 433,33 eura), smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

U protivnom dužni su platiti cijeli iznos novčane kazne izrečene u izreci – okrivljena pravna osoba 2.720,00 eura, a okrivljena odgovorna osoba 650,00 eura.

VI. Temeljem čl. 139. st. 3., a u vezi s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti iznos od po 13,27 eura, svaki, u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude, a također u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Ukoliko se trošak postupka ne uplati u zadanom roku, izvršit će se prisilno.

Obrazloženje

1. Po optužnom prijedlogu Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Dubrovniku terete se okrivljenici, radi počinjenja prekršajnih djela opisanih u izreci ove presude.

2. Okrivljenici Politus d.o.o. i VD, po branitelju, u pisanoj obrani predlažu da se kao nezakoniti dokaz izdvoji Zapisnik od 19. srpnja 2023.godine u kojem se zatečeni radnik KD navodi da sudjeluje "u ime stranke", iako je riječ jedino o svjedoku, odnosno Kaznenim zakonom, dok istodobno sadrži upozorenja za stranku/okrivljenika koja se nipošto ne mogu odnositi na KD koji nije odgovorna osoba u pravnoj osobi, a to je vidljivo i iz činjenice da optužni prijedlog nije izdan protiv njega već protiv okrivljenika FD. Štoviše, kasnije u zapisniku isti KD biva ispitan kao svjedok, s upozorenjima za svjedoka! Također, radnici ĐD upozorenja su dana kao stranci/okrivljeniku, iako je riječ o svjedoku. Odnosno, riječ je o nezakonitom dokazu u smislu čl. 300. Zakona o kaznenom postupku. I svi dokazi priloženi zapisniku su također nezakoniti kao plodovi otrovne voćke, u smislu čl. 10. Zakona o kaznenom postupku. Predlaže se posebnim rješenjem izdvojiti konkretne dokaze kao nezakonite, a njihovim izdvajanjem u spisu neće preostati niti jedan dokaz koji bi ukazivao na krivnju okrivljenika, slijedom čega predlažu donošenje oslobađajuće presude. Samo sigurnosti radi se ističe kako su podmirili iznos koji im je naložen usmenim rješenjem od 20. srpnja 2025.godine (3.981,68 eura).

3. U dokaznom postupku pred zamoljenim Općinskim sudom u Osijeku ispitan je svjedok viši inspektor rada TD, te je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju.

4. Svjedok TD je izjavio da je kao viši inspektor rada Državnog inspektorata 19. srpnja 2023. obavio inspekcijski nadzor u poslovnim prostorijama caffe bara bistroa Magnolija koji posluje u sastavu trgovačkog društva Politus d.o.o. te je na obavljanju poslova konobara između ostalog zatekao i ĐD kao državljanku Srbije, a koja je radila na obavljanju poslova koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos. Isto tako je daljnjim inspekcijskim nadzorom i uvidom u dokumentaciju utvrdio da su okrivljenici istu zaposlili na obavljanju poslova konobara 18. srpnja 2023., a da ista kao državljanka treće zemlje u RH nije prije početka rada, odnosno prije 18. srpnja 2023. ishodila dozvolu za boravak i rad, iako ne spada niti u jednu kategoriju državljana treće zemlje koju RH mogu raditi bez dozvole za boravak i rad. S obzirom da je riječ o državljanki treće zemlje koja je zatečena na radu bez dozvole za boravak i rad istu je ispitao na zapisnik u svojstvu osumnjičenika. Dakle, inspekcijskim nadzorom je utvrdio da su 1. okr. pravna osoba kao poslodavac i 2. okr. kao odgovorna osoba u pravnoj osobi zaposlili državljanku treće zemlje ĐD, a da prije početka rada nisu ishodili dozvolu za boravak i rad od nadležne PU, odnosno postaje za navedeno radno mjesto i za njih kao poslodavca. Isto tako, da okrivljenici nisu s navedenom radnicom sklopili pisani ugovor o radu, niti su joj izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu prije početka njezinog rada 18. srpnja 2023. Također je utvrdio da okrivljenici nisu za navedenu radnicu podnijeli najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka njezinog rada 18. srpnja 2023. podatke o početku njezina osiguranja temeljem radnog odnosa Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Isto tako, okrivljenici nisu za navedenu radnicu ĐD dostavili Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovu kojih se stječe status osigurane osobe, odnosno najkasnije do 26. srpnja 2023. s početkom osiguranja 18. srpnja 2023. kao prvim danom rada navedene radnice.

Na upit suda može reći da je prilikom inspekcijskog nadzora također zatekao više radnika, a na zapisnik je ispitao njih dvoje, odnosno osim ĐD još jednu osobu koje se sada trenutno ne može sjetiti imena, ali je navedeno u zapisniku te može reći da je tu drugu osobu ispitao u svojstvu svjedoka, a ĐD u svojstvu osumnjičenika zbog toga što je kao strana državljanka zatečena na obavljanju poslova u RH bez dozvole za boravak i rad, a istu bi saslušao u svojstvu svjedoka jedino da je bila uredno prijavljena i da je imala dozvolu za boravak i rad.

Na daljnji upit suda može reći da su u konkretnom predmetu bile donesene dvije upravne mjere sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o strancima.

Branitelj okrivljenika ističe da iskaz ovog svjedoka nije vjerodostojan, a iz razloga kao što su navedeni u pisanoj obrani, a u svakom slučaju nema govora da bi u konkretnom predmetu bilo riječ o čak četiri prekršaja s obzirom da bi eventualno moglo biti riječ ako bi sud utvrdio osnovanost počinjenje prekršaja iz toč. II. optužnog prijedloga odnosno ne sklapanja pisanog ugovora o radu dok bi svi ostali prekršaji bilo konzumirani s ovim prekršajem s obzirom da se naravno ne može primjerice podnijeti prijavu na HZMO, a da nije sklopljen ugovor. Predlaže donošenje oslobađajuće presude.

5. Na osnovu ovako provedenog prekršajnog postupka, utvrđeno je dokazanim da su okrivljenici izvršili djela prekršaja činjenično opisano i pravno kvalificirana kao u izreci.

6. I nakon izdvajanja dijela dokaza, kao nezakoniti, sud smatra da je iskaz inspektora TD zakonit i samostalan dokaz. Izdvajanje dokaza ne znači automatski da ne postoje drugi zakoniti dokazi i inspektor je kao ovlaštena službena osoba neposredno obavio inspekcijski nadzor, osobno je zatekao državljanku Srbije ĐD na poslovima konobara, te je pregledom dokumentacije utvrdio da prije početka rada nije imala dozvolu za boravak i rad, da nije postojao pisani ugovor o radu, niti potvrda o sklopljenom ugovoru, te da prijavu na HZMO i HZZO nije bilo izvršeno u zakonskim rokovima. Posebno je od važnosti što je inspektor u iskazu objasnio: zašto je ĐD saslušana kao osumnjičenica, da je bila zatečena u radu bez dozvole, te da bi bila saslušana kao svjedok jedino da je imala urednu dozvolu i prijavu. Po mišljenju suda da procesna pogreška oko upozorenja, ne poništava automatski sve činjenično utvrđenja inspekcijskog nadzora. Obrana ima argument da su zapisnici bili nezakoniti te da se radi o "plodovima otrovne voćke". Međutim, u prekršajnim predmetima ne prihvaća se široka primjena "plodova otrovne voćke" kao u kaznenim predmetima, osobito kada u konkretnom slučaju postoji neposredno opažanje službene osobe i naknadno zakonito zamolbenim putem saslušan svjedok inspektor koji je na neposredan način obavio inspekcijski nadzor. Za prekršaj iz čl. 88. st. 1. zakona o strancima od osobite je važnosti da je inspektor zaposlenicu ĐD zatekao na radu i da nije imala dozvolu za boravak i rad. Za prekršaje iz Zakona o radu, Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, sud je iskazom svjedoka inspektora utvrdio da prije početka rada nije postojao ugovor ili potvrda, te da prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje nisu izvršene u zakonskom rokovima, jer obrana nije dostavila: ugovor o radu, potvrdu o radu, dokaz o pravodobnoj prijavi ili dokaz da radnica nije radila, tako da po mišljenju suda temeljem iskaza svjedoka inspektora navedeni prekršaji su dokazani.

7. Plaćanje iznosa od 3.981,68 eura po usmenom uvjerenju, ne znači priznanje krivnje, ali sud to uzima kao okolnost koja potvrđuje da je inspekcijski postupak- nadzor, proveden i da su određene nepravilnosti otklonjene naknadno, jer je sud prihvatio iskaz saslušanog svjedoka kao zakonit i vjerodostojan dokaz. Sud nije prihvatio navode obrane na iskaz svjedoka inspektora kako se radi o jednom prekršaju koji "konzumira" ostale, obzirom da ovise o samostalnim zakonskim obvezama propisanih različitim zakonima. Obrana navodi da bi se u konkretnom slučaju moglo raditi isključivo o prekršaju iz toč. II tj. iz čl. 14. st. 3. Zakona o radu, nisu osnovani. Okrivljenicima se ne stavlja na teret jedno protupravno ponašanje, već više zasebnih propuštanja propisanih različitim zakonima, pri čemu svako od tih propuštanja predstavlja posebno biće prekršaja. Prekršaj iz čl. 88. st. 1. Zakona o strancima odnosi se na nezakonito zapošljavanje državljanina treće zemlje bez prethodno ishođene dozvole za boravak i rad, čime se štiti zakonitost rada stranaca i nadzor tržišta rada. Prekršaj iz čl. 14. st. 3. Zakona o radu odnosi se na obvezu poslodavca da prije početka rada radniku uruči pisani ugovor o radu ili potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, čime se štite prava radnika i pravna sigurnost radnog odnosa. Prekršaj iz čl. 112. Zakona o mirovinskom osiguranju odnosi se na obvezu pravodobne prijave radnika na mirovinsko osiguranje. Prekršaj iz čl. 120. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju odnosi se na obvezu prijave na zdravstveno osiguranje u zakonskom roku. Stoga se ne radi o istom protupravnom ponašanju niti o prekršajima koji bi međusobno bili konzumirani, već o odvojenim zakonskim obvezama čime je propuštanjem ostvareno više različitih prekršaja. Neosnovan je i navod obrane da se prijave na obvezno osiguranja nisu mogla izvršiti zbog nepostojanja pisanog ugovora o radu. Naime, obveza prijave radnika na obvezna osiguranja nastaje samim stupanjem radnika na rad i faktičnim obavljanjem poslova za poslodavca neovisno o tome je li poslodavac prethodno ispunio svoju obvezu sastavljanja pisanog ugovora o radu ili izdavanja potvrde o sklopljenom ugovoru. Iz iskaza svjedoka inspektora proizlazi da je radnica ĐD zatečena u obavljanju poslova konobara, odnosno da je faktično radila za okrivljenike tako da su okrivljenici bili dužni prije početka rada osigurati dozvolu za boravak i rad, prije početka rada osigurati dozvolu za rad i boravak i uručiti pisani ugovor ili potvrdu, pravodobno izvršiti prijavu na mirovinsko osiguranje te izvršiti prijavu na zdravstveno osiguranje zakonskom rolu.

8. Kako navedene obveze nisu ispunjene, ostvarena su obilježja svih prekršaja stavljenim okrivljenicima na teret.

9. Slijedom navedenog, okrivljenici su oglašeni krivima i kažnjeni.

10. Odredbom čl. 247. st. 2. i st. 5. toč. 1. Zakona o strancima propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 15.000,00 eura za svakog državljanina treće zemlje kazniti poslodavac – pravna osoba koja je s državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad te za prekršaje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 6.000,00 eura kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi ako zapošljava ili koristi rad državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada (članak 88. stavak 1.)

11. Odredbom čl. 229. st. 1. i st. 2. toč. 3. Zakona o radu, propisano je da će novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba, a novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, ili ako radniku ne dostavi primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u propisanom roku (članak 14. stavci 3. i 5.)

12. Odredbom čl. 172. st. 2. i st. 3. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kazniti za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 660,00 eura do 6.630,00 eura, a za postupke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 eura do 1.320,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. sta. Zakona o zvak 1. točke 2., 3. i 5.).

13. Odredbom čl. 150. st. 1. i st. 2. toč. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, propisano je da će novčanom kaznom od 9290,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 660,00 do 1990,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba ako ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe (članak 120. stavak 4.).

14. Prilikom odmjeravanja kazne, po mišljenju suda stekli su se uvjeti za primjenu instituta ublažavanja kazne, temeljem čl. 37. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona, cijeneći činjenicu da izvršenim prekršajem nisu prouzročene teže posljedice, nekažnjavanost, tako da je okrivljenicima utvrdio novčane kazne ispod propisanog posebnog minimuma novčanih kazni za počinjene prekršaje, do zakonskih mogućnosti propisanih navedenim člankom, smatrajući da će se ovako utvrđenim novčanim kaznama ostvariti opća i posebna svrha prekršajno pravnih sankcija iz čl.6. i čl.32. Prekršajnog zakona i utjecati na okrivljenike da ubuduće ne čine ovakve ili slične prekršaje (u skladu sa čl.3. Prekršajnog zakona, a u svezi sa čl.3. Zakona o izmjenama i dopunama istog Zakona).

15. Za počinjene prekršaje izrečena je novčana kazna, kao u izreci ove presude, na način da je u skladu s odredbom čl. 39. Prekršajnog zakona prethodno utvrđena za svaki od prekršaja, a potom je izrečena u ukupnom iznosu.

16. Ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćenom, a sukladno odredbi čl.152. st.3. Prekršajnog zakona.

17. Okrivljenici su dužni platiti troškove prekršajnog postupka, a prilikom odlučivanja o istim vodilo se računa o trajanju i složenosti prekršajnog postupka.

18. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Dubrovniku, 22. svibnja 2026. godine

Zapisničar:

Sutkinja:

Marija Raguž,v.r.

Olga Šuman Pavlović,v.r.

Pravna pouka:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe, u roku od 8 (osam) dana, od primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud u Zagrebu.

Dostaviti:

- okrivljenicima,

- branitelju,

- ovlaštenom tužitelju,

- spis.