REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-882/2026-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Ivani Šurjak, uz sudjelovanje Ane Pavlek, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika JM, zbog prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije ("Narodne novine", broj 85/08 i 112/12), povodom optužnog prijedloga Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, IV policijske postaje Zagreb, Klasa: NK 211-07/26-5/1405, Ur.br.: 511-19-30-25-1 od 19. siječnja 2026., 22. svibnja 2026. javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I) Temeljem čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),
okrivljenik: JM, sin J, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1982. u [adresa], državljanin RH, prekršajno kažnjavan, s prebivalištem na adresi
[adresa],
o s l o b a đ a s e o p t u ž b e
da bi dana 19. 01. 2026. god. dan u tjednu PONEDJELJAK u 11:54 sati, bliža oznaka mjesta ZGRADA POLICIJE u ZAGREBU, PETROVA, teritorijalni sektor 152, rajon 2, gradska četvrt, grad/općina ZAGREB-MAKSIMIR
Činjenični opis radnje prekršaja i poduzete mjere:
Navedenog dana i vremena okrivljeni JM, rođen **.**.1982. godine počinio je prekršaj iz čl. 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije na način da je prilikom prijave događaja u službenim prostorijama IV. policijske postaje diskriminirao ženski spol riječima "Ja sam mrzitelj žena općenito, pogotovo u sustavu" prilikom postupanja policijske službenice KM uz prisustvo policijske službenice NM.
Navedeni događaj je kod istih izazvao osjećaj straha, ponižavanja rodnog identiteta i povredu dostojanstava radi diskriminacije ženskog spola,
čime da bi počinio prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.
II) Temeljem čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Republika Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, IV policijska postaja Zagreb, podnijela je optužni prijedlog pod brojem: NK 211-07/26-5/1405, Ur.br.: 511-19-30-25-1 od 19. siječnja 2026. protiv okrivljenika, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.
2. Sud je ispitujući optužni prijedlog temeljem čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona utvrdio da djelo na način kako se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj.
3. Naime, okrivljeniku se optužnim prijedlogom stavlja na teret:" što je dana 19. 01. 2026. god. dan u tjednu PONEDJELJAK u 11:54 sati, bliža oznaka mjesta ZGRADA POLICIJE u ZAGREBU, PETROVA, teritorijalni sektor 152, rajon 2, gradska četvrt, grad/općina ZAGREB-MAKSIMIR, Činjenični opis radnje prekršaja i poduzete mjere: Navedenog dana i vremena okrivljeni JM, rođen **.**.1982. godine počinio je prekršaj iz čl. 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije na način da je prilikom prijave događaja u službenim prostorijama IV. policijske postaje diskriminirao ženski spol riječima "Ja sam mrzitelj žena općenito, pogotovo u sustavu" prilikom postupanja policijske službenice KM uz prisustvo policijske službenice NM. Navedeni događaj je kod istih izazvao osjećaj straha, ponižavanja rodnog identiteta i povredu dostojanstava radi diskriminacije ženskog spola" čime da bi počinio prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.
4. Odredbom članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije propisano je:"Tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna.
5. U odnosu na oblik krivnje za počinjenje prekršaja iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, ističe se da je za postojanje krivnje nužni konstitutivni element prekršaja namjera počinitelja, te se namjera utvrđuje kada je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje, što je upravo u ovom prekršaju slučaj. Upravo riječima „tko s ciljem“ zakonodavac je propisom o prekršaju čanka 25. Zakona o diskriminaciji propisao prekršajnu odgovornost za namjeru kao teži oblik krivnje. Sadržaj namjere određuju svijest (intelektualna komponenta) i volja (voluntaristička komponenta), koji su dijelovi jedne cjeline te namjera kao oblik krivnje mora jasno biti navedena u činjeničnom opisu prekršaja, tako da ne ostavlja nikakvu dvojbu o tome da je počinitelj imao svijest, odnosno jasnu predodžbu o svom postupanju i htio posljedicu prekršaja, što iz činjeničnog opisa inkriminiranog prekršaja, ne proizlazi.
6. Dakle, da bi se radilo o prekršaju iz članka 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije moraju biti ispunjena dva elementa: 1) da je počinitelj postupao s ciljem (izravna namjera) prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju spolnoj orijentaciji 2) da je takvim postupanjem počinitelj povrijedio tuđe dostojanstvo. Navedenom odredbom Zakona o suzbijanju diskriminacije propisana je odgovornost samo za izravnu namjeru („tko s ciljem“) prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja, namjera je odlučna činjenica, odnosno konstitutivni element koji čini biće tog prekršaja i bez kojeg se ne može raditi o prekršaju uznemiravanja u smislu čl. 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije.
7. S obzirom da je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog sve odlučne činjenice moraju nužno biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
8. U činjeničnom opisu prekršaja u optužnom prijedlogu ne navodi se da bi okrivljenik postupao u izravnoj namjeri, odnosno da je imao svijest i bezuvjetnu volju u pogledu ostvarenja posljedice prekršaja, da bi kod žena, policijskih službenica stvarao ponižavajuće i uvredljivo okruženje na temelju razlike u spolu koje dovode do poniženja njihova dostojanstva.
9. Sud nije ovlašten samostalno iz obrazloženja ili dostavljenih dokaza sastavljati opis optužbe, dopunjavati je, te istu "popravljati" na štetu okrivljenika, jer bi time činio apsolutnu bitnu povredu iz čl. 195. st. 1. t. 6. Prekršajnog zakona, odnosno povrijedio bi propise prekršajnog postupka o pitanju postoji li optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja. Jedino je tužitelj ovlašten i obvezan sastaviti konkretiziran opis optužbe s vremenom, načinom i ostalim odlučnim činjenicama, kao i konkretnim propisom koji čini biće prekršajnog djela, a dokazi koje tužitelj dostavi i predloži, Sud je ovlašten provesti kako bi na temelju istih utvrdio da li je optužba osnovana.
10. Slijedom navedenoga, obzirom da je Sud, ispitujući optužni prijedlog utvrdio da djelo na način kako se opisuje i okrivljeniku stavlja na teret, nije prekršaj, valjalo je okrivljenika osloboditi optužbe temeljem čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona.
11. S obzirom da je okrivljenik oslobođen optužbe, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
U Zagrebu 22. svibnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Ana Pavlek
Ivana Šurjak
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv presude okrivljenik, tužitelj, te osobe navedene u čl. 192. st. 1. Prekršajnog zakona imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8 u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Presuda se dostavlja:
1. okrivljenik: JM, [adresa]
2. tužitelj: Republika Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, IV PP Zagreb, Petrova 152, [adresa] Zagreb
3. pismohrana-ovdje.
