Republika Hrvatska

Općinski sud u Crikvenici

Kralja Tomislava 85A,

HR-51260 Crikvenica

Poslovni broj Pp-1191/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, po sucu tog suda Gordani Vulić Pavlović, uz sudjelovanje Melite Mrakovčić, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika MD, branjenog po branitelju Gjergju Lekaju, odvjetniku iz Rijeke, zbog djela prekršaja iz odredbe članka 166. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 96/25, dalje: ZMO), odlučujući povodom optužnog prijedloga Republike Hrvatske, Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, klasa: 116- 01/24-02/704, Urbroj:443-02-02-11-24-6 od 13. rujna 2024., nakon javne i glave rasprave održane dana 22. svibnja 2026. u odsutnosti uredno pozvanih stranaka postupka, objavljene istoga dana,

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljeni MD, vlasnik [obrt] obrta za ugostiteljstvo sa sjedištem u [adresa], od oca M, rođen u [adresa] dana 10. rujna 1970., OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], zaposlen, prekršajno ne kažnjavan, drugi podaci nisu utvrđeni,

na temelju odredbe članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)

kriv je

što je

inspekcijskim nadzorom poslovanja kod poslodavca MD, vlasnik [obrt], obrta za ugostiteljstvo, sa sjedištem u [adresa], koji je započet dana 20. kolovoza 2024. godine u Bistrou Fantasy, na adresi u [adresa], uvidom u radno pravnu i poslovnu dokumentaciju u službenim prostorijama Državnog inspektorata na adresi u [adresa], utvrđeno je da je protivno odredbi članka 109. stavka 1. točaka 2., 3. i 5. ZMO propustio prijaviti osiguranje tijelu obveznog mirovinskog osiguranja za radnicu:

- OD, rođena **.**.1994., OIB: [osobni identifikacijski broj], koja radi za predmetnog poslodavca na poslovima pomoćne konobarice u Bistrou Fantasy, na adresi u [adresa],

naime, predmetni poslodavac nije u zakonskom roku najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada prijavio osiguranje tijelu obveznog mirovinskog osiguranja za imenovanu radnicu s danom 9.6.2024. godine što je bio dužan, nego je osiguranje prijavio tek dana 10.6.2024. godine, što je razvidno iz prijave o početku osiguranja na HZMO za imenovanu radnicu,

dakle, imenovanu radnicu nije najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada prijavio tijelu obveznog mirovinskog osiguranja,

čime je počinjen prekršaj opisan u članku 166. stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, a kažnjiv po stavku 3. istoga članka Zakona,

pa se na temelju odredbe članka 183. PZ-a uz primjenu odredbe članka 33. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ) okrivljeniku,

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 130,00 eur (slovima: stotinu trideset eura i nula centi).

Na temelju odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana od dostave presude. Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Na temelju odredbe članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. PZ-a okrivljenik se upozorava da ako u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II. Temeljem članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 2. točke 1. i stavka 3. PZ-a, okrivljenik je obvezan naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 eur (slovima: dvadeset eura i nula centi) u roku od 15 dana, po pravomoćnosti ove presude, u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisano u izreci odluke.

2. U svojoj obrani okrivljenik navodi da priznaje učin radnje prekršaja stavljenog mu na teret. Počinjenjem istoga nije nastupila nikakva šteta te je propust otklonjen prvog radnog dana obzirom da je 9. lipnja 2024. bio neradni dan, nedjelja. Izricanje visoke novčane kazne znatno bi ugrozilo egzistenciju okrivljenika i njegove obitelji kao i njihovu financijsku situaciju, posebno uzimajući u obzir visinu prometa i primanja koje ostvaruje zbog čega isti smatraju da bi eventualno bilo opravdano izricanje ublaženih novčanih kazni, a tek podredno minimalnih novčanih kazni. Uz navedeno okrivljenik je neosuđivanja osoba te protiv njega nije u tijeku drugi postupak.

3. Tijekom dokaznog postupka pregledani su i pročitani obavijest, preslika OI, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 20.8.2024., prijava na HZMO, dopis okrivljenog upućen tužitelju 28. kolovoza 2024., izvadak iz prekršajne evidencije te pisana obrana okrivljenika.

3.1. Iz prijave o početku osiguranja HZMO proizlazi da je prijava za osiguranika OD predana dana 10. lipnja 2024. u 13,58 sati.

4. Okrivljeniku se stavlja na teret da je postupao suprotno odredbi članka 112. stavka 1. točke 2. ZMO odnosno da podatke za vođenje matične evidencije nije dostavio u rokovima tj. podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. do 7. ovoga Zakona – najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, što da je kažnjivo primjenom odredbe članka 172. stavka 1. točke 1. istoga Zakona.

4.1. Sud nije vezan pravnom kvalifikacijom djela tužitelja pa obzirom na terećenu odredbu članka 112. stavak 1. točke 2. ZMO kažnjavanje je regulirano primjenom odredbe članka 172. stavak 2. točke 5. ZMO, a ne kako to tužitelj pogrešno označava člankom 172. stavak 1. točke 1. ZMO.

4.2. U međuvremenu je došlo do izmjena odredbi ZMO na način da je ranije ispravno terećena odredba članka 172. stavak 2. točka 5. ZMO propisivala novčano kažnjavanje poslodavca odnosno obveznika doprinosa u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna, (točka 5.) ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2. ZMO).

4.3. Pravni kontinuitet ovih odredbi nastavljen je kroz odredbe članka 109. stavka 1. točaka 2., 3. i 5. ZMO (Narodne novine broj 96/25, na snazi od 1. srpnja 2025.) dok je visina kazne propisana u članku 166. stavak 2. točke 5. ZMO u odnosu na obveznika doprinosa - pravnu osobu na način da će se obveznik doprinosa – pravna osoba kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6.630,00 eura (točka 5.) ako ne dostavi podatak o početku i prestanku osiguranja i promjeni tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka prema članku 109. stavku 1. točkama 2., 3. i 5. ovoga Zakona, odnosno prema stavku 3. članka 166. ZMO za opisani prekršaj kazniti će se i obveznik doprinosa – fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 1320,00 eura.

4.4. Tako odredba članka 109. stavka 1. ZMO određuje obveznicima rokove za dostavu podataka za vođenje matične evidencije, pa u konkretnom slučaju to je prema točki 2. podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona – najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, točka 3. podatke o prestanku osiguranja, za osiguranike iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona – u roku od 24 sata od prestanka rada, odnosno prestanka radnog odnosa te točka 5. podatak o promjeni tijekom osiguranja – u roku od 24 sata od nastale promjene.

4.5. Temeljem odredbe članka 3. stavka 2. PZ-a, ako je tijekom postupka došlo do izmjena materijalnog zakona u odnosu na djelo za koje se tereti, sud je u obvezi prema počinitelju primijeniti odredbe zakona koje su za počinitelja blaže.

4.6. Stoga, kako zakonske odredbe oba terećena Zakona sada propisuju u odnosu na okrivljenika – koji je fizička osoba - vlasnik obrta, nižu novčanu kaznu u valuti eura to je u odnosu na okrivljenika kao blaži propis primijenjen novelirani ZMO (NN 96/25).

5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka i priznanja prekršajnog djela od strane samog okrivljenika ovaj sud smatra nesporno utvrđenim da je radnica OD započela s radom 9. lipnja 2024. a da je prijavljena na HZMO dana 10. lipnja 2024. kako to i proizlazi iz materijalne dokumentacije i to prijave o početku osiguranja na HZMO, dakle prvi idući dan od dana početka rada.

5.1. Kako zakonska odredba propisuje da je poslodavac obvezan prijavu radnika izvršiti najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada to je okrivljenik kao vlasnik obrta kriv za prekršaj za koji se tereti, budući da je izvan zakonom određenog roka izvršio prijavu radnice SD. Isti je kao poslodavac mora znati za obveze prema radnicima koje proizlaze iz Zakona.

6. Odabirući mjeru kazne sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.

6.1. Tako je sud pri odabiru mjere kazne u smislu odredbe članka 36. PZ-a imao u vidu činjenicu da okrivljenik ranije nije osuđivan. Isti je djelo priznao čime je doprinio efikasnijem i ekonomičnijem odlučivanju o svojoj prekršajnoj odgovornosti. Okrivljeniku je izrečena novčana kazna u zakonskom minimumu smatrajući da će tako izrečena novčana kazna postići preventivnu svrhu kažnjavanja, prvenstveno da se okrivljenika odvrati od daljnjeg protupravnog ponašanja.

6.2. Uz navedeno okrivljenik ima mogućnost platiti dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom presudom čime će se smatrati da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

7. Odluka o troškovima postupka donesena je primjereno dužini i složenosti trajanja prekršajnog postupka te imovini/imovnom stanju okrivljenika, sve temeljem odredbe članka 139. stavka 3. u svezi s odredbom članka 138. stavka 2. točke 3. PZ.

8. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude i rješenja.

U Crikvenici 22. svibnja 2026.

Zapisničar

Sudac

Melita Mrakovčić

Gordana Vulić Pavlović

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.

DNA:

- ovlašteni tužitelj;

- okrivljenik

- branitelj okr.