REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1395/2024-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Marku Ivrlaču, u pravnoj stvari tužitelja DH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Krešimiru Sušiloviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, V.Jagića 33, OIB: 26187994862 , radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 22. travnja 2026. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja i odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 22. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva sa iznosa od 1.920,00 Eura na iznos od 2.206,00 Eura.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, V.Jagića 33, OIB: 26187994862, da tužitelju DH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 2.206,00 Eura sa zateznim kamatama koje teku -na iznos od 1.920,00 Eura od 11. svibnja 2024. pa do isplate,

-na iznos od 286,00 Eura od 8. travnja 2025. pa do isplate,

po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi :

„Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, V.Jagića 33, OIB: 26187994862, da tužitelju DH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati zakonske zatezne kamate koje teku na iznos od 286,00 Eura od 11. svibnja 2024. do 7. travnja 2025.“.

III. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, V.Jagića 33, OIB: 26187994862, da tužitelju DH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati troškove parničnog postupka u iznosu od 1.933,42 Eura sa zateznim kamatama koje teku od 20. svibnja 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja DH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 38,39 Eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 22. svibnja 2026. pa do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 24. listopada 2023., oko 15,50 sati, na cesti D226, općina Zaprešić, dogodila prometna nezgoda koju je skrivio VH na način da je zbog nepoštivanja prometnih propisa, upravljajući svojim osobnim automobilom [registarska oznaka], udario u osobni automobil kojim je upravljala IH. Vozilo kojim je upravljao VH, u trenutku nezgode bilo je osigurano kod tuženika policom br: [broj police]. U predmetnom štetnom događaju tužiteljica je, u svojstvu putnika, zadobila tjelesne ozljede pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji. Tužiteljica zahtjeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Činjenice su da je tužiteljica, zbog predmetnog štetnog događaja, pretrpjela fizičke bolove, duševne boli zbog umanjenja životne aktivnosti, te strah. Fizički bolovi bili su jaki i dugotrajni. Tužiteljica je djelatnica. Zbog ozljeda koje je zadobila smanjena joj je životna aktivnost i ona će posljedice tog smanjenja osjećati, kako na svom poslu koji zahtjeva mnogo aktivnosti i koncentracije, ali i u slobodno vrijeme jer se neće moći baviti športskim aktivnostima kojima se dosad bavila. Smanjenje životne aktivnosti je trajno. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud mora uzeti u obzir jačinu i trajanje povredom prava osobnosti izazvani boli, ali i sve druge okolnosti, a posebice dugotrajnost liječenja. Stoga tužiteljica predlaže, da sud, imajući na umu težinu povreda i sve okolnosti slučaja, utvrdi prema rečenim činjenicama pravičnu novčanu naknadu za pretrpljene fizičke bolove u iznosu od 1.000,00 Eura, za pretrpljeni strah 900,00 Eura, za duševne boli zbog smanjenja opće, radne i životne aktivnosti 800,00 Eura. Zbog navedenih povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje tužiteljica zahtjeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu u ukupnom iznosu od 2.800,00 Eura. Tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega ukućana za vrijeme dok ista nije mogla samostalno obavljati higijenu, oblačiti se itd. Stoga tužiteljica po osnovu tuđe pomoći i njege potražuje od tuženika imovinsku štetu u iznosu od 150,00 eura. Tužiteljica se tuženiku obratila mirnim putem 11. ožujka 2024., te joj je isti na ime predujma naknade štete uplatio iznos od 930,00 Eura i to 900,00 Eura na ime neimovinske štete, a 30 Eura na ime tuđe pomoći i njege. Tužitelj tužbom potražuje isplatu iznosa od 1920,00 Eura uvećano za zakonske zatezne kamate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje činjenicu nastanka štetnog događaja kao i činjenicu da je vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] na dan štetnog događaja 24. listopada 2023. bilo osigurano kod tuženika po polici osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom policom je ugovoreno obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti. Tuženik osporava visinu postavljenog tužbenog zahtjeva. Čini nespornim da se tužiteljica obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom te je tuženik u mirnom postupku temeljem dostavljene dokumentacije, a vodeći računa o svim okolnostima konkretnog slučaja kao i orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda, utvrdio visinu štete u iznosu od 930,00 Eura, koji iznos je u cijelosti isplatio. Isplatom navedenog iznosa, tuženik smatra kako je u cijelosti ispunio svoju obvezu prema tužiteljici, u svezi s predmetnim štetnim događajem, slijedom čega osporava i tijek zakonskih zateznih kamata na neimovinsku štetu, sve iz razloga što je tuženik u mirnom postupku u potpunosti ispunio svoju obvezu pa samim time nije ni pao u zakašnjenje. Tuženik predlaže naslovnom sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i obvezati tužiteljicu da tuženiku naknadi trošak sudske pristojbe.

3. Radi utvrđivanja odlučnih činjenica u dokaznom postupku sud je proveo dokaz čitanjem dokumentacije koja prileži spisu i to: potvrdu Policijske postaje Zaprešić (list 5-7 spisa), odštetni zahtjev (list 8-10 spisa), odluku tuženika (list 11 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 12-16, 25 spisa), izvedeno je medicinsko vještačenje po vještaku Tomislavu Trajbaru (list 43-44, 60 i 69 spisa).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno sud je sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP-a) utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

5. Tužitelj je podneskom od 8. travnja 2025. uskladio tužbeni zahtjev sa nalazom i mišljenjem vještaka te je izvršio preinaku tužbe povišenjem tužbenog zahtjeva pa nakon navedenog podneska tužitelj potražuje iznos od 2.206,00. Tuženik se nije očitovao na navedeni podnesak. Sud je dopustio preinaku tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva, budući da je ista svrsishodna za konačno rješenje odnosa između stranaka, a tužitelj je preinaku mogao izvršiti tek nakon što je vještak izradio nalaz i mišljenje.

6. Među strankama nije sporan nastanak štetni događaj i pasivna legitimacija.

7. Sporna je visina štete.

8. Na okolnost visine neimovinske štete i imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege provedeno je medicinsko vještačenje po doktoru Tomislavu Trajbaru, stalnom sudskom vještaku te je izvršen uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja.

9. U svom nalazu i mišljenju vještak Tomislav Trajbar je naveo da je tužiteljica 24. listopada 2023. kao suvozač u osobnom automobilu na način opisan u tužbi i pri tome je zadobila trzajnu ozljedu vratne kralježnice iza koje, nakon propisno provedenog kirurškog liječenja i fizikalne terapije, nisu zaostale trajne posljedice u vidu smanjene pokretljivosti vrata. Između mehanizma nastanka ozljede i same ozljede postoji direktna uzročno posljedična veza. Duševnih boli zbog smanjenja općih životnih i radnih sposobnosti nema. Primarni strah bio je intenzivan i kratkotrajan. Nakon adaptacije na novonastalo stanje trpjela je sekundarni strah zbog brige za zdravlje i ishod liječenja jakog intenziteta kroz 5 dana, srednjeg intenziteta kroz 14 dana, te slabijeg intenziteta kroz 6 tjedana. Zaostao je povremeni blaži kasni strah. Fizičke boli jakog intenziteta imala je 3 dana, srednjeg intenziteta 7 dana a slabijeg intenziteta kroz 4 tjedna. Tuđa pomoć u smanjenom opsegu od 3 sata dnevno bila joj je potrebna kroz 4 tjedana. Naruženosti nema.

10. Povodom prigovora tuženika na nalaz i mišljenje u kojem tuženik prigovara ocjeni straha kao previsoko određenoj te prigovara ocjeni tuđe pomoći i njege kao previsoko određenoj, vještak Tomislav Trajbar se 15. kolovoza 2025. pisano očitovao te je u bitnome naveo da se svojim vještačenjima te prilikom ocjene nematerijalne štete vodi prema slijedećim kriterijima: uvidom u medicinsku dokumentaciju, iskaza tužitelja pri pregledu i svog dugogodišnjeg iskustva u liječenju takvih bolesnika. Budući da je tužiteljica radno sposobno koja je doživjela visoko stresogeni štetni događaj i na sreću zadobila samo laku tjelesnu ozljedu, te da živi u ruralnom domaćinstvu gdje mora obavljati različite poslove, pa i teže, imao sam to u vidu pri donošenja ocjena. Iste smatra korektnim i životno i medicinski prihvatljivim te kod njih u cijelosti ostaje.

11. Povodom prigovora tuženika na nalaz i mišljenje vještaka, vještak Tomislav Trajbar pristupio je na ročište za glavnu raspravu na kojem je u cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja te pisanog odgovora na prigovor tuženika. Tuženik, premda uredno obavješten o ročištu, nije pristupio na ročište za glavnu raspravu.

12. Nalaz i mišljenje vještaka Tomislava Trajbara u cijelosti je prihvaćen jer je jasan, logičan, sukladan medicinskoj dokumentaciji tužitelja te sačinjen na temelju pravila struke. Vještak je jasno i stručno odgovorio na prigovore tuženika. Nadalje, ovaj sud prigovore tuženika na nalaz i mišljenje smatra paušalnim i ničim dokazanim.

13. Odredbom čl. 1069. st.1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18.) propisano je da za štetu koju pretrpe treće osobe u vezi s pogonom motornog vozila odgovara njegov vlasnik. Odredbom st.3. istog članka propisano je da za štetu prouzročenu pogonom dvaju ili više motornih vozila odgovaraju njihovi vlasnici trećim osobama solidarno, dok se temeljem st.4. trećom osobom smatra oštećenik koji nije ujedno vlasnik, ni neovlašteni korisnik motornog vozila, niti osoba zadužena u vezi s pogonom motornog vozila.

14. Imajući na umu gore navedene odredbe u ovom postupku je utvrđeno da je tuženik kao osiguratelj vozila koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi dužan naknaditi štetu tužiteljici kao putniku u vozilu.

15. Temeljem čl. 19. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'', broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, dalje u tekstu: ZOO-a), a u svezi čl. 1100. ZOO-a, tužitelj ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

16. Člankom 1100. st. 2. ZOO–a propisano je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Sve navedeno su kriteriji koji utječu na ocjenu suda je li pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećeni ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

17. Valja navesti da je sud prilikom odlučivanja o visini neimovinske štete uzeo u obzir i činjenicu da je nakon posljednje promjene Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda došlo do povećane stope inflacije i promjene potrošačkih cijena te da je od lipnja 2020 . do dana donošenja presude stopa inflacije u Republici Hrvatskoj iznosila preko 30%.

18. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka, utvrđeno je da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi čl. 1046. ZOO-a). Pritom je uzet u obzir utvrđeni intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova, kao i pretrpljenog straha, kao i smanjenje životnih aktivnosti. Pored toga sud je utvrdio da tužitelju pripada i pravo na naknadu nenovčane imovinske štete povodom pružene tuđe pomoći u opsegu koji je prema ocjeni vještaka bio potreban s obzirom na pretrpljeno ozljeđivanje u štetnom događaju, sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO-a.

19. Stoga tužitelju, temeljem čl. 1100. ZOO-a (a imajući na umu sve ozljede koje je pretrpio tužitelj u predmetnoj prometnoj nesreći, odnosno imajući na umu sve okolnost konkretnog slučaja), zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 2.800,00 Eura.

20. U pogledu nenovčane imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege, sukladno provedenom vještačenju utvrđeno je da je tužitelju ista bila potrebna ukupno 84 sata. Kako tužitelj ima pravo na istu i kada mu je pružana besplatno, tužitelju s te osnove, primjenom čl. 223. ZPP-a, pripada iznos od 336,00 Eura koji iznos bi bio primjeren cijeni sata tuđe pomoći i njege od 4 Eura, a koji iznos sud ocjenjuje primjerenim na temeljem odredbe čl. 223. st. 1. ZPP-a.

21. Tuženik je tužitelju prije podnošenja tužbe isplatio iznos od 900,00 Eura na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti te iznos od 30 eura na ime naknade imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege.

22. Slijedom navedenog tužbeni zahtjev je osnovan u iznosu od 2.206,00 Eura.

23. Sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, pored glavnice duguje i kamate.

24. Tužitelju je dosuđena zatezna kamata na dosuđeni iznos neimovinske i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 1.920,00 Eura sukladno traženju tužitelja počevši od 11. svibnja 2024., odnosno od dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva. Odluka o zateznim kamatama temelji se na odredbi čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'', broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje u tekstu ZOOP) u vezi s čl. 183. st. 2. ZOO -a temeljem koje oštećena osoba ima pravo i na isplatu zatezne kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate jer se od tog dana smatra da je tuženik bio upoznat sa svim elementima štete, dakle i o njenom obujmu (tako i u Zaključcima sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda sa predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova broj SU – IV – 155/16. od 12. travnja 2016.). Nadalje, Vrhovni sud Republike Hrvatske je u svojoj odluci Rev 373/2022-3 od 29. studenoga 2022. izrazio pravno shvaćanje prema kojem: „shvaćanje nižestupanjskih sudova, kojim se poistovjećuje pojam završenog liječenja s nastankom štete, protivno je pravnom shvaćanju revizijskog suda izraženom u odlukama broj Rev-550/14 od 18. studenoga 2015. i Rev-934/14 od 5. travnja 2017., na koje se i pozvala tužiteljica, a i shvaćanju ovoga suda iznesenom u brojnim odlukama, kao npr. i u odluci broj Rev 1056/2017-3 od 27. travnja 2021., a prema kojim je pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu sud dužan cijeniti odredbu čl. 12. st . 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05, 36/09, 75/09), kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva“. Nadalje, a u odnosu na povišeni dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 286,00 Eura, tužitelj ima pravo na zatezne kamate od dana povišenja tužbenog zahtjeva, odnosno od 8. travnja 2025. budući da je tada postavio zahtjev za isplatom navedene štete. Slijedom navedenog valjalo je odbiti zahtjev za isplatom zakonskih zateznih kamata na iznos od 286,00 Eura koje teku od 11. svibnja 2024. do 7. travnja 2025.

25. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 5. ZPP-a i sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23 - dalje: Tarifa), budući da tužitelj nije uspio samo u neznatnom dijelu zahtjeva koji se odnosi na isplatu dijela zakonskih zateznih kamata.

26. Tužitelju zastupanom po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na sastav odštetnog zahtjeva (Tbr. 28. OT-200,00 Eura), sastav tužbe (Tbr 7. toč. 1. OT – 200,00 Eura), sastav podneska od 9. kolovoza 2024. i 8. travnja 2025. (Tbr 8. toč. 1. OT – 200,00 Eura, svaki), zastupanje na ročištima 23. studenog 2024. i 22. travnja 2026. (Tbr. 9. toč. 1. OT-200,00 Eura, svako), što ukupno iznosi 1.200,00 Eura, a uvećano za PDV po stopi od 25% iznosi 1.500,00 Eura. Tužitelj ima pravo na naknadu troškova sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 33,10 Eura i sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 68,51 Eura, i na naknadu troškova plaćenog predujma za vještačenje u iznosu od 331,81 Eura u cijelosti, slijedom čega je tužitelju dosuđen trošak u ukupnom iznosu od 1.933,42 Eura

27. Tužitelju nije priznat trošak prekomjerno zatraženih sudskih pristojbi na tužbu i presudu, pa je sud odbio zahtjev tužitelja za naknadom troškova u iznosu od 38,39 Eura.

28. Zatezna kamata na trošak parničnog postupka dosuđena je od dana donošenja odluke temeljem čl. 151 ZPP-a i po stopi iz čl. 29. ZOO-a.

U Zagrebu, 22. svibnja 2026.

Sudac

Marko Ivrlač

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa: - od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA

1. pun. tužitelja (uz rješenje o pristojbi na presudu0)

2. pun. tuženika