Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Osijek

Broj: Pp-2164/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Dunji Bertok, uz sudjelovanje Mateje Mihačić, rješavajući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika AmRest Adria d.o.o., pravne osobe i okrivljenika DĆ odgovorne osobe u pravnoj osobi, koje zastupa odvjetničko društvo Madirazza&partneri d.o.o., zbog prekršaja iz čl.229.st.1.t.4.,t.1. i t.47. i st.2. i čl.228.st.1.t.16. i st.2. Zakona o radu (Narodne novine, brojevi: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23) u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, klasa: 116-01/25-02/1869, urbroj: 443-02-01-25-10 od 23. svibnja 2025., nakon glavne i javne rasprave zaključene u prisutnosti orkivljenika i braniteljice, a u odsutnosti predstavnika tužitelja te odluke javno objavljene 21. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl.183. Prekršajnog zakona

okrivljena pravna osoba AmRest Adria d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 09054463846, koju zastupa zaposlenik, ujedno i predstavnik I. okr. DĆ, predmet poslovanja: ugostiteljstvo, oko 390 zaposlenika, posluje s dobiti u neutvrđenom iznosu, prekršajno kažnjavana,

okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi DĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin D i K, rođene F, rođen **.**.1984. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, SSS, po zanimanju elektrotehničar, neoženjen, bez djece, zaposlen, plaća oko 4.200,00 eura, neodlikovan, prekršajno kažnjavan, kazneno neosuđivan, nije izdržavao kaznu zatvora, protiv kojeg se ne vodi drugi prekršajni niti kazneni postupak, prema vlastitoj izjavi

k r i v i s u

a) što kao poslodavci radnici KĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] nisu prije početka rada u restoranu brze hrane KFC u Osijeku koji posluje u sastavu okrivljene pravne osobe 20. veljače 2025. dostavili primjerak ugovora o radu slučaju kad je sklopljen u pisanom obliku sukladno odredbi čl. 14.st.5. Zakona o radu jer je imenovana radnica kod okrivljenika kao poslodavaca započela navedenog nadnevka raditi na poslovima na serviranju hrane te je prije početka rada 18. veljače 2025. potpisala dva primjerka ugovora o radu koji nisu bili potpisani od strane poslodavca,

time je okrivljena pravna osoba počinila prekršaj opisan u čl.14.st.5., a kažnjiv po čl.229.st.1.t.4. Zakona o radu, a okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi počinila prekršaj opisan u čl.14.st.5., a kažnjiv po čl.229.st.1.t.4. i st.2. Zakona o radu

te im se na temelju citiranog članka navedenog Zakona, a primjenom odredbi iz čl.33. i čl.37. Prekršajnog zakona

u t v r đ u j e

okrivljenoj pravnoj osobi AmRest Adria d.o.o.

novčana kazna u iznosu od 1.040,00 eura

okrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi FĆ

novčana kazna u iznosu od 200,00 eura

b) što kao poslodavci evidenciju o radnicima nisu vodili na propisani način, sukladno čl.3. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (NN, broj: 55/14) za radnika ĐĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] koji kod poslodavca obavlja poslove kuhara u restoranu brze hrane KFC u Osijeku od 18. prosinca 2024. jer evidencija ne sadrži podatak o nazivu radnog mjesta, odnosno naravi ili vrsti rada na koje se radnik zapošljava i podatak o datumu podnošenja prijave početka osiguranja na obvezna osiguranja radnika kao osiguranika po osnovi radnog odnosa. Isto tako, evidencija o radnici KĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] koja je kod poslodavca obavljala poslove radnika serviranja hrane u restoranu brze hrane KFC u Osijeku u razdoblju od 20. veljače 2025. do 16. ožujka 2025. ne sadrži podatak o nazivu radnog mjesta, odnosno naravi ili vrsti rada na koje se radnik zapošljava te ne sadrži točan podatak o razlogu prestanka radnog odnosa jer je evidentiran sporazumni raskid ugovora, a razlog prestanka radnog odnosa je redoviti otkaz poslodavca zbog nezadovoljavanja na probnom radu te ne sadrži podatak o datumu podnošenja prijave početka osiguranja i podatak o datumu podnošenja prijave prestanka osiguranja na obvezna osiguranja radnika kao osiguranika po osnovi radnog odnosa,

time je okrivljena pravna osoba počinila prekršaj opisan u čl.5., a kažnjiv po čl.229.st.1.t.1. Zakona o radu, a okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi počinila prekršaj opisan u čl.5., a kažnjiv po čl.229.st.1.t.1. i st.2. Zakona o radu,

te im se na temelju citiranog članka navedenog Zakona, a primjenom odredbi iz čl.33. i čl.37. Prekršajnog zakona

u t v r đ u j e

okrivljenoj pravnoj osobi AmRest Adria d.o.o.

novčana kazna u iznosu od 1.040,00 eura

okrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi FĆ

novčana kazna u iznosu od 200,00 eura

c) što kao poslodavci radniku ĐĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] nisu omogućili korištenje dnevnog odmora jer je imenovani radnik na poslovima kuhara u restoranu brze hrane KFC Osijeku 08. ožujka 2025. radio od 17,30 do 01,00 sati, a sljedeći radni dan 09. ožujka 2025. započeo je s radom u 10,00 sati čime mu je omogućen dnevni odmor u trajanju od 9 sati, dana 21 .ožujka 2025. radio je od 17,30 do 01,30 sati, a sljedeći radni dan 22. ožujka 2025. započeo je s radom u 13,00 sati čime mu je omogućen dnevni odmor u trajanju od 11,5 sati, odnosno istom nisu dana 09. ožujka 2025. i dana 22. ožujka 2025. omogućili korištenje dnevnog odmora tijekom vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno,

time je je okrivljena pravna osoba počinila prekršaj opisan u čl.74., a kažnjiv po čl.228.st.1.t.16. Zakona o radu, a okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi počinila prekršaj opisan u čl.74., a kažnjiv po čl.228.st.1.t.16. i st.2. Zakona o radu,

te im se na temelju citiranog članka navedenog Zakona, a primjenom odredbi iz čl.33. i čl.37. Prekršajnog zakona

u t v r đ u j e

okrivljenoj pravnoj osobi AmRest Adria d.o.o.

novčana kazna u iznosu od 1.040,00 eura

okrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi FĆ

novčana kazna u iznosu od 200,00 eura

d) što kao poslodavci radnici KĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] kojoj su otkazali ugovor o radu u pisanom obliku nisu dostavili otkaz ugovora o radu jer je radnica kod poslodavca obavljala poslove serviranja hrane u restoranu brze hrane KFC u Osijeku u razdoblju od 20. veljače 2025. do 16. ožujka 2025., a isti su donijeli 16. ožujka 2025. odluku o otkazu ugovora o radu zbog nezadovoljavanja na probnom radu temeljem koje je radnici dana 16. ožujka 2025. prestao radni odnos te su bili dužni otkaz u pisanom obliku dostaviti radnici najkasnije u Osijeku dana 16. ožujka 2025., a što nisu učinili,

time je okrivljena pravna osoba počinila prekršaj opisan u čl.120., a kažnjiv po čl.229.st.1.t.47. Zakona o radu, a okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi počinila prekršaj opisan u čl.120., a kažnjiv po čl.229.st.1.t.47. i st. 2. Zakona o radu,

te im se na temelju citiranog članka navedenog Zakona, a primjenom odredbi iz čl.33. i čl.37. Prekršajnog zakona

u t v r đ u j e

okrivljenoj pravnoj osobi AmRest Adria d.o.o.

novčana kazna u iznosu od 1.040,00 eura

okrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi FĆ

novčana kazna u iznosu od 200,00 eura

II. Na temelju čl.39.st.1.t.2. Prekršajnog zakona okrivljenoj pravnoj osobi AmRest Adria d.o.o. izriče se ukupna novčana kazna u iznosu od 4.160,00 eura (slovima: četiri tisuće sto šezdeset eura), a okrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi FĆ izriče se ukupna novčana kazna u iznosu od 800,00 eura (slovima: osamsto eura).

III. Na temelju čl.33.st.11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti novčanu kaznu u roku od tri (3) mjeseca po pravomoćnosti presude.

IV. Na temelju čl.183.Prekršajnog zakona okrivljenici se upozoravaju da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

V. Na temelju čl.138.st.2.t.2. i t.3.a u sv.čl.139.st.3. Prekršajnog zakona svaki okrivljenik je dužan naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 eura (slovima: četrdeset eura) u roku od tri (3) mjeseca po pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio optužni prijedlog protiv broj gore navedeni, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude, a raspravni sud je proveo redovan postupak.

2. Obranu u ime okrivljene pravne osobe i u vlastito ime iznio je drugookrivljeni DĆ, odgovorna osoba u pravnoj osobi te je porekao krivnju za prekršaje i u cijelosti ostao kod zajedničke pisane obrane od 3. ožujka 2026. U pisanoj obrani okrivljenici su naveli da su 18. veljače 2025. bivšoj radnici KĆ dali na potpis dva primjerka ugovora o radu u pisanom obliku na neodređeno vrijeme napominjući da je za Hrvatsku drugookrivljeni kao regionalni manager ovlašten potpisivati ugovore o radu. Okrivljena pravna osoba ima zaposlenih više od 280 radnika i s obzirom da se ugovori potpisuju prije početka rada, društvo u pravilu stiže potpisati ugovore prije početka rada. Međutim, u konkretnom slučaju su navedenoj radnici poslali primjerak ugovora o radu putem zaposlenice i njezine prijateljice OĆ, ali ih je KĆ odbila primiti. Potvrđuju da je u konkretnom slučaju došlo do propusta okrivljenika, ali nenamjerno. U svezi II. točke optužbe navode da osporavaju prekršaj jer posjeduju evidenciju o radnicima koja je vođena u skladu s pozitivnim propisima. Na dane za koje ih se tereti da radniku ĐĆ nisu omogućili dnevni odmor od 12 sati neprekidno navode da su nastale izvanredne i nepredvidljive okolnosti i događaji jer je vikendima najveći promet u istom restoranu. U predmetnom razdoblju restoran je tek bio nedavno otvoren i vladala je velika potražnja, a u restoranu još nije bila organizirano poslovanje na nivou i standardima okrivljenika s obzirom da su se radnici tek učili poslovima. Bili su zbog navedenog prisiljeni u zadnji tren organizirati poslovanje, posebno u slučaju kad je bilo riječi o bolesnim radnicima, a ĐĆ je naknadno koristio godišnji odmor što mu je omogućeno od strane okrivljenika kao poslodavca. Bivšoj radnici KĆ je 16. ožujka 2025. komunicirana namjera poslodavca o otkazu ugovora o radu i ista je napustila radno mjesto prijevremeno te se više nije vraćala na posao. Zbog navedenog joj nisu stiglo uručiti odluku o otkazu ugovora o radu, a njezinu potvrdu o nesposobnosti za rad su naknadno primili s tim što je ista izdana 16. ožujka 2025. Navedeni propust je u pravnoj osobi sankcioniran te je voditeljima restorana jasno dana uputa za postupanjem u budućim slučajevima kada radnici spriječe primitak odluke o otkazu. Ističu kako je pravna osoba otklonila nepravilnosti i nedostatke utvrđene inspekcijskom nadzorom te predlažu da sud isto cijeni prilikom odlučivanja. Postupali su s najblažim oblikom krivnje, prekršajima nisu nastupile štetne posljedice i uskladili su svoje poslovanje kako ne bi došlo do ponavljanja prekršaja. Drugookrivljeni je na sudskom ročištu još istaknuo da je bivša radnica KĆ pokrenula postupak sudske zaštite prava iz radnog odnosa zbog neuručenog otkaza ugovora o radu te su se s istom nagodili i isplatili joj naknadu štete u vidu tri plaće. Imenovanu je pokušao kontaktirati na njezin mobitel kako bi dogovorio da ju vrati na posao, no nije u tome uspio.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je ispitao u svojstvu svjedoka LĆ, RĆ, KĆ i OĆ te je pročitao i izvršio uvid u: potvrde iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za okrivljenike od 16. ožujka 2026., ugovor o radu poslodavca AmRest Adria d.o.o., radnika KĆ od 18. veljače 2025., evidencije o radnicima KĆ i ĐĆ, evidenciju o radnom vremenu radnika ĐĆ za ožujak 2025., odluku o otkazu ugovora o radu zbog nezadovoljavanja na probnom radu poslodavca AmRest Adria d.o.o. i radnice KĆ od 16. ožujka 2025., obrazac eM-2p HZMO-prijava o prestanku osiguranja za KĆ (stranice spisa 62), pregled podataka o radnicima na ime ĐĆ (stranica spisa 63) i na ime KĆ (stranica spisa 64) koje je uz pisanu obranu dostavila braniteljica.

4. Svjedokinja LĆ, viša inspektorica rada u iskazu je navela da je obavila inspekcijski nadzor u restoranu brze hrane KFC u Osijeku koji posluje u sastavu okrivljene pravne osobe te je utvrdila da okrivljenici kao poslodavci nisu radnici KĆ prije početka rada koja je započela 20. veljače 2025. obavljati poslove na servisiranju hrane, uručili primjerak ugovora o radu sklopljen u pisanom obliku. Za istu radnicu je utvrdila da joj je poslodavac otkazao ugovor o radu u pisanom obliku 16. ožujka 2025., a nije joj dostavio otkaz ugovora o radu u pisanom obliku istog nadnevka. Također je utvrdila da okrivljenici kao poslodavci nisu sukladno Zakonu o radu i važećem pravilniku vodili evidenciju o radnicima ĐĆ i KĆ jer za radnika ĐĆ u evidenciji o radniku nije bio evidentiran podatak o nazivu radnog mjesta, odnosno naravi i vrsti posla i datum podnošenja prijave početka osiguranja na obvezna osiguranja, dok za radnicu KĆ u evidenciji nije bio naveden podatak o nazivu radnog mjesta, odnosno naravi i vrsti rada i bio je naveden kao prestanak radnog odnosa sporazumni raskid ugovora, premda se radilo o prestanku radnog odnosa zbog redovitog otkaza poslodavca zbog nezadovoljavanja na probnom radu. Nadalje, utvrdila je uvidom u evidenciju o radnom vremenu za ožujak 2025. za radnika ĐĆ da mu nije bilo omogućeno korištenje dnevnog odmora tijekom vremenskog razdoblja od 24 sata u trajanju od najmanje 12 sati jer je radnik 8. ožujka 2025. radio do 01,00 sati u noći, a sljedećeg dana 9. ožujka 2025. započeo s radom u 10,00 sati, a dana 21. ožujka 2025. radio je do 01,30 sati, a sljedećeg dana 22. ožujka 2025. započeo s radom u 13,00 sati. Navela je da joj je evidencija o radnicima dostavljena naknadno putem emaila i da je zapisnički obvezala poslodavca na dostavu radnopravne dokumentacije, između ostalog evidencije o radnicima. U svezi neomogućavanja korištenja dnevnog odmora za ožujak 2025. za radnika ĐĆ za navedene nadnevke nije utvrđivala postojanje nastupa više sile ili izvanrednih ili nepredvidljivih okolnosti u konkretnom slučaju. Konkretnih detalja ovog događaja u svezi eventualnog ukazivanja na nastupanje izvanrednih ili nepredvidljivih okolnosti, svjedokinja je navela da se ne sjeća. Ujedno je navela da je metodom slučajnog odabira odlučila izvršiti kontrolu u svezi rada određenih radnika, tako i ĐĆ, na što ima pravo kao inspektor rada. Nije dužna ispitati i provjeriti okolnost rada svih radnika koje zatekne, već može primijeniti metodu slučajnog odabira.

5. Braniteljica i predstavnik I. okr, II. okr. nisu stavljali primjedbe na iskaz svjedokinje LĆ.

6. Svjedokinja OĆ navela je da je zaposlenica okrivljenika raspoređena na rad u restoranu KFC u Osijeku na poslovima djelatnika na servisu hrane. Ista je navela da joj je KĆ poznanica, a ne prijateljica te je u svezi dostave ugovora o radu od strane poslodavca za KĆ navela da je šefica UĆ zahtijevala od nje da uruči KĆ ugovor o radu i s KĆ je prvo kontaktirala porukama, no ona joj je napisala da ne preuzima ugovor jer ga neće primiti, zbog čega joj nije niti pokušala isti odnijeti i uručiti.

7. Braniteljica i predstavnik I. okr, II. okr. nisu stavljali primjedbe na iskaz svjedokinje OĆ.

8. Svjedok RĆ u iskazu je naveo kako je u navedeno vrijeme bio upravitelj restorana KFC u Osijeku koji je bio tek otvoren u prosincu 2024. Prisjetio se da je u restoranu započela raditi nova djelatnica KĆ na poslovima servisiranja hrane, no ona nije bila zadovoljavala na radnom mjestu, nije naučila sve standarde rada poslodavca, zbog čega joj je bio primoran poslati SMS poruku u svezi toga. Naveo je kako se ne sjeća svih detalja, ali mu je poznato da je njegova zamjenica trebala navedenoj djelatnici uručiti otkaz ugovora o radu, ali je KĆ otišla na bolovanje. U svezi rada radnika ĐĆ u ožujku 2025. da isti ne bi imao dnevni odmor od najmanje 12 sata između dvije smjene dva određena datuma, ne sjeća se konkretnog događaja, no napomenuo je da je to bio novootvoreni restoran, većina radnika je bila na probnom radu i vjerojatno se radilo o nekakvom iznenadnom nedolasku radnika na posao i potrebi zamjene i mijenjanja smjena. Radilo se o nepredvidljivim okolnostima u smislu eventualnog nedolaska u smjenu, otvaranja bolovanja ili sličnog. KĆ je naknadno dobila ugovor o radu u pisanom obliku potpisan od strane poslodavca, a s tim je bila i upoznata prije samog rada zbog takve organizacije potpisivanja ugovora o radu od strane poslodavca. Prva tura novih djelatnika je u Zagrebu potpisala ugovore o radu, a KĆ je bila već u drugoj turi radnika koji su se zapošljavali. Nije osobno sudjelovao u dostavi ugovora o radu za KĆ već je to trebala odraditi njegova zamjenica UĆ i tu je došlo do nekakvih problema jer je ona trebala KĆ dostaviti putem djelatnice OĆ, ali do toga nije došlo jer navodno KĆ nije htjela primiti naknadno ugovor.

9. Braniteljica i predstavnik I. okr, II. okr. nisu stavljali primjedbe na iskaz svjedoka RĆ.

10. Svjedokinja KĆ u iskazu je navela da je 18. veljače 2025. došla u restoran KFC u Osijeku potpisati ugovor o radu s poslodavcem I. okr. te je započela raditi 20. veljače 2025. kao serviser hrane. Nije dobila prije rada ugovor o radu potpisan od strane poslodavca jer joj je objašnjeno da će to biti naknadno za par dana. Dana 16. ožujka 2025. joj je prestao radni odnos tako što je dobila poruku od RĆ, voditelja da više ne radi, odnosno poslodavac joj nije uručio toga dana pisani primjerak otkaza ugovora o radu, već sam ga dobila naknadno sudskim putem. OĆ, poznanica ju je kontaktirala da joj donese primjerak potpisanog ugovora o radu, no ona isto nije htjela prihvatiti i rekla joj je da joj ga ne donosi.

11. Sud je pročitao zapisnik o ispitivanju svjedoka DI PU Osijek, na ime KĆ od 16. svibnja 2025. u kojem je svjedokinja navela da je od 20. veljače 2025. do 16. ožujka 2025. bila u radnom odnosu kod poslodavca prvookrivljenika i obavljala poslove serviranja hrane u restoranu brze hrane KFC u Osijeku. S poslodavcem je prije početka rada potpisala ugovor o radu na neodređeno vrijeme u pisanom obliku, dva primjerka ugovora koji nisu bili potpisani od strane poslodavca. Priopćeno joj je da se ugovori dostavljaju u Zagreb na potpis. Nadalje je navela da joj je 16. ožujka 2025. za vrijeme rada stigla sms poruka od poslodavca da joj je to zadnji radni dan i da više ne može raditi jer se nije uspjela najbolje snaći na poslu te je zatražila obrazloženje no nije ga dobila. Poslodavac ju je odjavio s obveznih osiguranja sa 16. ožujkom 2025. Poslodavac joj nije 16. ožujka 2025. dostavio pisani otkaz ugovora o radu.

12. Svjedokinja KĆ je nadalje na sudskom ročištu navela da je 16. ožujka 2025. došla raditi na svoje radno mjesto i nakon 2,3 sata je dobila sms poruku od RĆ, voditelja, da joj prestaje radni odnos. Još se jedno vrijeme dopisivala s imenovanim te joj je pozlilo pa je otišla ranije s posla, tek oko 20,00 sati. Nakon toga više se nije vraćala na posao. Poslodavac ju nije kasnije pokušao kontaktirati. Sudskim putem je dobila naknadu štete od poslodavca.

13. Braniteljica i predstavnik I. okr., II. okr. nisu stavljali primjedbe na iskaz svjedokinje KĆ.

14. Braniteljica je u završnom govoru navela da bi se svrha kažnjavanja u ovom predmetu postigla smanjenom kaznom ili izricanjem opomene okrivljenicima.

15. Drugookrivljeni, ujedno i predstavnik okrivljene pravne osobe je u završnom govoru izrazi žaljenje zbog propusta okrivljenika te je napomenuo kako inače vode računa i brinu o pravima svojih radnika.

16. Sud je nakon provedenog dokaznog postupka i izvršene analize obrane okrivljenika nepobitno utvrdio da su okrivljenici počinili terećene prekršaje za koje ih je valjalo proglasiti krivim.

17. Obrana okrivljenika u kojoj poriču krivnju za prekršaje ocijenjena je neutemeljenom jer je suprotna dokazima koje je sud izveo tijekom postupka i na istima utemeljio svoju odluku.

18. Svjedokinja LĆ, viša inspektorica rada, dala je jasne, precizne i detaljne navode o svim službenim radnjama koje je poduzela u okviru inspekcijskog nadzora. Njezin iskaz bio je uvjerljiv i u potpunosti sukladan pisanim dokazima iz spisa. Ovaj sud prihvaća njezin iskaz kao vjerodostojan.

19. Nadalje, svjedokinja KĆ potvrdila je sve bitne okolnosti koje su predmet optužnog prijedloga, a što je neizravno potvrdio okrivljeni u svojoj obrani, time što nije osporio temeljne tvrdnje svjedokinje, već je za utvrđena postupanja nudio neprihvatljiva opravdanja.

20. Svjedok SĆ, poslovođa restorana, iskazao je da se ne sjeća detalja rada u svezi radnice KĆ te je paušalno naveo da radnik ĐĆ, zbog njemu nepoznatih izvanrednih okolnosti, nije imao propisani dnevni odmor. Ovaj sud nalazi da iskaz svjedoka RĆ nije od koristi za obranu okrivljenika jer ne sadržava ništa konkretno jer svjedok nije naveo ni o kakvim se izvanrednim okolnostima radilo, nije ih specificirao, a paušalni navod o izvanrednih okolnostima ne može biti valjano izvanredno opravdanje za kršenje zakonskih prava radnika.

21. Odredbom iz čl. 14. st. 5. Zakona o radu propisano je da je poslodavac dužan radniku prije početka rada dostaviti primjerak ugovora o radu kada je sklopljen u pisanom obliku.  Ova je obveza apsolutna i nastaje prije nego radnik započne obavljati rad te je propuštanje navedene zakonske obveze propisano kao prekršaj. Okrivljenici negiraju ovaj prekršaj s obrazloženjem da je drugookrivljena odgovorna osoba bila u sjedištu pravne osobe u Zagrebu, dok je restoran brze hrane u kojemu je radnica KĆ počela raditi smješten u Osijeku te da se ugovor trebao slati na potpis. Ovaj sud ne prihvaća navedeno obrazloženje. Obveza dostave primjerka ugovora o radu nije uvjetovana niti jednom organizacijskom ili logističkom okolnošću na strani poslodavca. Zakon ne poznaje iznimku od ove obveze za slučaj da su sjedište pravne osobe i mjesto rada u različitim gradovima. Suprotno, upravo je na poslodavcu da organizira ispunjenje ove obveze, što uključuje i slanje ugovora elektroničkim putem, poštom ili fizičku dostavu te u svim slučajevima i bez iznimke, a najkasnije na dan početka rada. Pravna osoba koja otvara poslovnu jedinicu u drugom gradu snosi sve organizacijske troškove i obveze tog poslovnog modela, uključujući pravodobno dostavljanje radnih dokumenata. Okolnost da se ugovor trebao slati ne otklanja odgovornost, već je upravo dokaz da ista radnja nije obavljena prije početka rada. Radnica KĆ je dana 20. veljače 2025. počela raditi bez primjerka potpisanog ugovora o radu, koju okolnost okrivljenici potvrđuju u obrani.

22. Okrivljenici navode da u sjedištu pravne osobe imaju uredne evidencije te da evidencije iz sjedišta ne sadržavaju nedostatke koji se ističu u optužnom prijedlogu. Ovaj sud ne prihvaća ovu obranu. Naime, inspektorica LĆ provela je nadzor na mjestu rada, odnosno u restoranu u Osijeku i utvrdila konkretne nedostatke u evidencijama i to za radnike KĆ i ĐĆ. Sud posebno naglašava da se zakonska obveza vođenja evidencije o radnicima ne ograničava na sjedište pravne osobe, već se odnosi na sve radnike bez obzira na mjesto rada. Evidencije koje se vode u sjedištu, a koje ne obuhvaćaju ili netočno obuhvaćaju podatke za radnike zaposlene na poslovnim jedinicama izvan sjedišta, ne ispunjavaju zakonske zahtjeve propisanog vođenja evidencije. Argumentacija okrivljenika da u sjedištu nema nedostataka zapravo potvrđuje da evidencije na samom mjestu rada za navedene radnike nisu bile uredne ili potpune, što je relevantno mjesto provjere inspekcije rada. Obrana okrivljenika u navedenom pogledu ne samo da ne isključuje odgovornost, već ju niti logički ne potkrepljuje

23. Odredbom iz čl. 74. st. 1. Zakona o radu propisano je da radnik ima pravno na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno unutar svakog 24-satnog vremenskog razdoblja te se ističe da se istom odredbom štiti zdravlje i sigurnost radnika. Okrivljenici se pozivaju na odredbu iz čl. 89. Zakona o radu koji predviđa iznimke od dnevnog odmora te se pozivaju na slučaj više sile i nastupa izvanrednih i nepredvidivih okolnosti i događaja. Restoran brze hrane nije djelatnost s posebnom nužnošću neprekidnog rada, nije bolnica, luka, hitna pomoć, vatrogasna ili komunalna služba, željeznica ili djelatnost s izraženom sezonskom promjenom intenziteta u smislu koji predviđa Zakon. Okrivljenici navode da je restoran bio novootvoren, da je bilo bolesnih radnika te da su nastupile nepredvidive okolnosti, no ne pritom ne navode konkretne okolnosti koje bi se eventualno mogle podvesti pod pojam više sile ili izvanredni i nepredvidivi događaj u smislu citirane zakonske odredbe. Višu silu i izvanredne nepredvidive okolnosti nije moguće primijeniti na organizacijske teškoće koje prate svako novo otvaranje poslovnice. Bolesni radnici ili nedostatak osoblja su predvidive poteškoće poslovnog karaktera koje je svaki racionalni poslodavac pri otvaranju novog objekta dužan anticipirati i riješiti odgovarajućim planiranjem broja zaposlenih i zamjenskih rasporeda. Pravno relevantna viša sila podrazumijeva vanjske, nepredvidive i neotklonjive događaje (elementarne nepogode, iznenadne krize), a ne opće poslovne teškoće organizacijske naravi. Svjedok RĆ je u tom smislu bio nepouzdan jer je paušalno tvrdio da su bile „izvanredne okolnosti kojih se ne sjeća", što nema nikakvu dokaznu vrijednost.

24. Okrivljenici su naveli da radnica KĆ nije primila pisani otkaz jer je sama otišla ranije s posla i nije se javljala, te da je putem svjedokinje OĆ odbila primiti pisani otkaz. Sud ne prihvaća obranu okrivljenika iz sljedećih razloga. Prioritetno, tvrdnja da je radnica „odbila primiti otkaz" posredno, putem treće osobe, svjedokinje OĆ nije valjan dokaz o urednom pokušaju dostave. Zakonska obveza iz čl. 120. Zakona o radu je da se pisani otkaz dostavi osobi kojoj se otkazuje, a ne da se pokuša dostaviti putem kolega radnika. Svjedokinja OĆ je pritom i sadašnja zaposlenica okrivljenika, što njezinu poziciju i iskaz dovodi u kontekst potencijalnog interesa. Ovaj sud s posebnom pažnjom uzima u obzir istu okolnost. Svjedokinja KĆ je potvrdila da joj pisani otkaz ugovora o radu nije dostavljen na dan kada joj je otkazan radni odnos i kada je prestao radni odnos te je iskaz imenovane neposredan i izravno se tiče nje same. U slučaju kada radnik odbija primiti pisani akt, na poslodavcu je obveza da poduzme odgovarajuće pravne korake dostave kao što je dostava preporučenom pošiljkom ili na drugi dokazivi način, a ne da takvo stanje prihvati kao gotovu činjenicu koja ga oslobađa daljnjih obveza. Okrivljenici su u obrani potvrdili da u svezi dostave pisanog otkaza radnici KĆ nisu poduzeli nikakve druge pravne radnje.

25. Sud je okrivljenike proglasio krivima te im je za svaki prekršaj utvrdio ublažene novčane kazne, pri čemu je okrivljenoj pravnoj osobi kazne ublažio do četverostrukog iznosa općeg zakonskog minimuma kazne, cijeneći da će se kaznama postići svrha specijalne i generalne prevencije prekršaja. Okrivljenicima su izrečene i ukupne novčane kazne. Za okrivljenu pravnu osobu sud je kao olakotnu okolnost cijenio počinjenje prekršaja prilikom otvaranja novog poslovnog objekta, a kao otegotne okolnosti prekršajnu kažnjavanost i količinu protupravne radnje. Za okrivljenu odgovornu osobu u pravnoj osobi sud je kao olakotnu okolnost cijenio počinjenje prekršaja prilikom otvaranja novog poslovnog objekta, a kao otegotne okolnosti prekršajnu kažnjavanost i količinu protupravne radnje.

26. Na temelju čl.183.Prekršajnog zakona okrivljenici se upozoravaju da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

27. Okrivljenici su obvezani na plaćanje paušalnog troška prekršajnog postupka, sukladno citiranim zakonskim odredbama.

U Osijeku 26. svibnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Mateja Mihačić

Dunja Bertok

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku iste. Žalba se može podnijeti ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja.

DOSTAVITI:

1. Okrivljenicima,

2. Tužitelju,

3. Branitelju,

4. Arhiv.