Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-50/2025-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda Manueli Ostoić Čačinović, uz sudjelovanje zapisničarke Anite Burza, u upravnom sporu prvotužiteljice UP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i drugotužiteljice ČP, iz [adresa], koje zastupa opunomoćenik Stjepan Brčić, odvjetnik iz Zagreba, Petrinjska 9, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Uprave za graditeljstvo i obnovu Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, radi obnove višestambene zgrade, dana 21. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev I. i II. tužiteljice za poništavanje rješenja o novčanoj pomoći za konstrukcijsku obnovu Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Uprave za graditeljstvo i obnovu Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-000-06/23-17/1407, URBROJ: 531-06-3-24-6 od 15. studenog 2024. godine.

II. Odbija se zahtjev I. i II. tužiteljice za naknadom troška ovog upravnog spora kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Rješenjem Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Uprave za graditeljstvo i obnovu Republike Hrvatske , Klasa: UP/I-000-06/23-14/1407, URBROJ: 531-06-3-24-6 od 15. studenog 2024. godine određen je popravak konstrukcije višestambene zgrade u [adresa], koji se vodi po upravitelju HRVATSKI POSLOVNI CENTAR – STAMBENO POSLOVNO GOSPODARSTVO d.o.o., izgrađene na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], zk.č.br.3871, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koja je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisana kao zaštićeno kulturno dobro, povijesna urbana cjelina Zagreba.

2. Uvodno se napominje kako se pred ovim sudom pod brojem Us I-50/2025 i 54/2025 vode sporovi tužiteljice UP i tužiteljice UPB radi poništenja naprijed navedenog rješenja tuženika od 15.studenog 2024.

3. Sukladno čl.107.Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24) sud je upravne sporove pod posl. brojem Us I-50/25 i 54/25 spojio u jedan jedinstveni spor koji se vodi pod poslovnim brojem Us I- 50/25.

4. I. tužiteljica UP i II. tužiteljica UPB osporavaju zakonitost tuženikove odluke zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i povreda pravila postupka.

4.1 U bitno istovjetnim tužbenim navodima ističu kako se u konkretnom slučaju radi istodobno i o pravnom i o javnom interesu obzirom je javni interes zakonito funkcioniranje obnova zgrada koje su oštećene u potresu i koje imaju status zaštićenog kulturnog dobra. Napominju kako se u ovom slučaju mogla odrediti jedino cjelovita obnova.

4.2 Navode kako je Zahtjev za obnovu od 27. prosinca 2023. podnesen isključivo kao zahtjev za isplatom novčane pomoći, a na to se odnosila Odluka sa potpisima suvlasnika, koja je priložena uz zahtjev. I. tužiteljica je posebno istaknula kako je njezin potpis priložen uz zahtjev od 27.prosinca 2023. i potpis na Odluci koja je priložena uz podnesak od 15.studenog 2024. različit. Smatra da je tuženik bio dužan obaviti izvide podnositelja vezano za potpise I. tužiteljice. Istaknula je kako nije potpisala Odluku za popravak konstrukcije zgrade (potpisala je jedino Odluku za novčanu pomoć priloženu uz Zahtjev od 27.prosinca 2023).

4.3 Smatra da je tuženik bio dužan ili donijeti rješenje o novčanoj pomoći ili donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva (jer se radi o zaštićenom kulturnom dobru, koje se može obnavljati isključivo cjelovitom obnovom, a ne konstrukcijskom obnovom. Navodi i kako podnositelj zahtjeva nije imao potrebnu suglasnost za konstrukcijsku obnovu, obzirom da su se suvlasnici prije podnošenja Zahtjeva za obnovu 27.prosinca 2023. usuglasili da se traži novčana pomoć, a ne konstrukcijska obnova. Dodala je i naglasila kako niti suvlasnica UPB, ovdje II. tužiteljica nije suglasna s konstrukcijskom obnovom – formalno se na Odluci koja je dostavljena uz podnesak od 15.studenog 2024. nalazi i potpis ove dvije suvlasnice, međutim radi se o starijoj osobi čiji potpis je ishođen zlouporabom povjerenja i bez ikakvog obrazloženja s riječima da se radi o dokumentima za kuću.

4.4. Suglasno navode kako podnositelj nije imao suglasnost propisanog broja suvlasnika za konstrukcijsku obnovu.

4.5. Posebno je istaknuto kako se rješenje temelji na nalazu postojećeg stanja građevinske konstrukcije koji nije uzeo u obzir sve okolnosti. Smatraju da bi konstrukcijska obnova zbog neadekvatnih temelja na kojima počiva zgrada i ranijih oštećenja zgrade koja su nastala davno prije potresa bila opasna jer bi se na neadekvatne temelje još dodalo i novo opterećenje konstrukcijskom obnovom, koje bi za samu zgradu i okolne objekte bilo opasno, budući bi dovelo do opasnosti od urušavanja zgrade koja je zaštićeno kulturno dobro

4.6 U bitnome navode kako im je sporna Odluka suvlasnika, suglasnost za podnošenje zahtjeva za obnovu i zastupanje.

4.7. Predlažu sudu da poništi osporavano rješenje i usvoji tužbeni zahtjev, sam riješi stvar, odnosno naloži tuženiku donošenje nove odluke.

5. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja. Prvenstveno je istaknuo kako predmetna zgrada izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], z. k. č. br [katastarska čestica], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] nije pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, te se kao takva ne obnavlja sukladno čl.19.Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (Narodne novine, broj: 21/23, dalje Zakon o obnovi).

5.1 Dalje je naveo kako je sam podnositelj zahtjeva u zahtjevu od 27.prosinca 2023. naveo kako u odnosu na način obnove, podnosi zahtjev za organiziranu obnovu, uz koji je priložena i Odluka suvlasnika kojom ovlašćuje upravitelja zgrade Hrvatski poslovni centar – stambeno poslovno gospodarstvo za zastupanje i podnošenje zahtjeva za novčanu pomoć za privremenu zaštitu.

5.2 Kako su se Odluka suvlasnika i sam Zahtjev razlikovali u odnosu na odabrani način obnove, tuženik je istaknuo da je od upravitelja zgrade zatražio Odluku suvlasnika o odabranom načinu obnove.

5.3. Pojasnio je kako je 15.studenog 2024. tuženik zaprimio Odluku suvlasnika kojom suvlasnici višestambene zgrade na adresi [adresa], suglasno većinom suvlasničkih dijelova donose odluku o pokretanju obnove, te ovlašćuju Hrvatski poslovni centar za zastupanje i podnošenje zahtjeva za popravak konstrukcije zgrade, odnosno organiziranu obnovu potresom oštećene postojeće višestambene zgrade.

5.4. Posebno je istaknuo kako je Odluku dostavio upravitelj zgrade, a tuženik nije imao saznanja na koji način je isti prikupio potpise, a odluka i bez potpisa I. i II. tužiteljica ima većinu propisanu čl.22. Zakona o obnovi. Napomenuo je i kako se Odluka suvlasnika od 27.prosinca 2023. nije odnosila na novčanu pomoć za konstrukcijsku obnovu, već na zahtjev za novčanu pomoć za privremenu zaštitu. Obzirom se zahtjev suvlasnika odnosio na organiziranu obnovu, a upravitelj zgrade je 15.studenog 2024. dostavio Odluku suvlasnika koja se odnosi na podnošenje zahtjeva za popravak konstrukcije zgrade, odnosno organiziranu obnovu, doneseno je rješenje kojim se određuje popravak konstrukcije navedene zgrade koja se obnavlja sredstvima državnog proračuna u visini od 80% i sredstvima proračuna Grada Zagreba u visini od 20%, a suvlasnici ne sudjeluju u trošku obnove

5.5. Vezano na navode tužiteljica koji se odnose na oštećenja zgrade istaknuo je kako je obzirom na odabrani način obnove zatražio od podnositelja zahtjeva nalaz izrađen od ovlaštenog inženjera građevinske struke u kojem je utvrđeno da su konstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom od 22. ožujka 2023. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je zgrada neuporabljiva.

5.6. Dostavljen je i Elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije iz travnja 2023. kojim je utvrđeno da su konstrukcijski elementi oštećeni potresom od 22.ožujka i 28 i 29. ožujka 2020. na način da je zgrada privremeno neuporabljiva, stupanj II EMS-98.

5.7. Tuženik je posebno naglasio kako je točkom IV. Rješenja određeno da su suvlasnici zgrade u obvezi u roku od 30 dana od dana primitka poziva Ministarstva sklopiti ugovor, dok je točkom V. Rješenja određeno da ukoliko podnositelj zahtjeva ne ispuni obvezu iz točke IV. rješenja, Rješenje će se ukinuti.

6. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.

7. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

8. Sud je održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti punomoćnika I. i II. tužiteljice i I. tužiteljice osobno, te odsutnosti tuženika sukladno odredbi članka 89.st.4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24 u daljnjem tekstu: ZUS) o čemu su stranke uredno obaviještene.

9. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, te razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika priložen uz odgovor na tužbu.

10. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja polazeći pritom od sadržaja obrazloženja odluke tuženika, sud cijeni kako navodima tužbe i tijekom spora, pravilnost u postupku utvrđenog činjeničnog stanja i primjena prava nije dovedeno u pitanje.

11. Kao što je iz obrazloženja rješenja razvidno tuženik je naveo razloge koji upućuju na rješenje koje je dano.

12. Uvidom u osporavano rješenje od 15.studenog 2024.,utvrđeno je da je istim određen popravak konstrukcije višestambene zgrade u [adresa], koji se vodi po upravitelju HRVATSKI POSLOVNI CENTAR – STAMBENO POSLOVNO GOSPODARSTVO d.o.o., izgrađene na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], zk.č.br.3871, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koja je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisana kao zaštićeno kulturno dobro, povijesna urbana cjelina Zagreba.

13. Člankom 18. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada

Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije („Narodne novine”, broj :88/22 - dalje Zakon) propisano je da se oštećene zgrade obnavljaju popravkom nekonstrukcijskih elemenata određenih Programom mjera, popravkom konstrukcije odnosno pojačanjem konstrukcije u skladu s Tehničkim propisom, ako Zakonom nije propisano drukčije, dok je čl. 10.st.2.Zakona o obnovi propisano da se financira popravak konstrukcije zgrada koja je neuporabljiva, odnosno privremeno neuporabljiva na način da se sredstva za organiziranu nekonstrukcijsku obnovu, popravak konstrukcije obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada, gradnju višestambeno- poslovnih i višestambenih zgrada, gradnju te gradnju i opremanje zamjenskih obiteljskih kuća koje su neuporabljive, privremeno uporabljive ili uništene, uključujući i cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra i obnovu građevinske konstrukcije na području GZ osiguravaju u sredstvima državnog proračuna RH u visini od 80% i sredstvima proračuna GZ u visini od 20%.

Člankom 65.st.7. Zakona o obnovi propisano je da zahtjev za popravak konstrukcije zgrade podnosi upravitelj ili predstavnik suvlasnika , dok je čl.22.Zakona o obnovi propisano da se popravak konstrukcije i odluka suvlasnika na temelju Zakona o obnovi, a u smislu propisa o vlasništvu i drugim stvarnim pravima smatra poslom redovite uprave.

Člankom 4.st.1.točkom f) propisano je da je popravak konstrukcije izvođenje radova popravka i pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže mehanička otpornost i stabilnost zgrade u odnosu na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom.

Odredbom čl.69. Zakona o obnovi propisano je da rješenje o obnovi provodi Ministarstvo putem ovlaštenog arhitekt, ovlaštenog inženjera građevinarstva odnosno izvođača, te da provedba rješenja o obnovi obuhvaća odabir ovlaštenih inženjera građevinarstva i ovlaštenih arhitekata odnosno trgovačkih društava u kojima su zaposleni, a koji izrađuju projekte, odabir revidenta koji izrađuje izvješće o kontroli projekta, odabir izvođača, odabir nadzornog inženjera koji provodi stručni nadzor građenja, sklapanje i praćenje provedbe ugovora o navedenim poslovima, te unos podataka o obnovi u mrežnu aplikaciju Ministarstva, preuzimanje zgrade, zajedno s podnositeljem zahtjeva od izvođača i predaja vlasniku odnosno suvlasnicima zgrade s tehničkom dokumentacijom, te druge potrebne radnje i odabir drugih sudionika u obnovi.

Člankom 31.st.3.Zakona o obnovi propisano je da se obnovljena zgrada za koju je izdano rješenje o obnovi i za koju je izrađeno završno izvješće nadzornog inženjera o obnovi smatra u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola.

Člankom 67.Zakona o obnovi propisano je da rješenje o obnovi nema pravnih učinaka na pravo vlasništva i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdano.

14. Točkom 7.1.3 Programa obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada

Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije („Narodne novine” broj 28/23.-dalje Program mjera) propisano je da Ministarstvo, ukoliko utvrdi da iz baze preliminarnih pregleda proizlazi da se radi o zgradi koja je označena kategorijama oštećenja neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, ili jednostavan nalaz izrađen od ovlaštenog inženjera građevinske struke u kojem je utvrđeno da su konstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom od 22. ožujka te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, putem ovlaštenog inženjera građevinarstva utvrđuje jesu li zbog potresa od 22. ožujka te 28. i 29. prosinca 2020. na zgradi nastala konstrukcijska oštećenja zgrade na način da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, odnosno je li zgrada izgubila svoju mehaničku otpornost i /ili stabilnost u toj mjeri da je urušena ili da njezina obnova nije moguća.

15. Uvodno se utvrđuje kako zgrada na naprijed navedenoj adresi nije pojedinačno, zaštićeno kulturno dobro, te se kao takva ne obnavlja sukladno čl. 19. Zakona o obnovi.

16. Iz spisa predmeta razvidno je kako je podnositelj zahtjeva u zahtjevu od 27. prosinca 2023. naveo kako u odnosu na način obnove, podnosi zahtjev za organiziranu obnovu uz koji je priložio i Odluku suvlasnika kojom ovlašćuju upravitelja zgrade Hrvatski poslovni centar – stambeno poslovno gospodarstvo z zastupanje i podnošenje zahtjeva za novčanu pomoć za privremenu zaštitu.

Kako su se Odluka suvlasnika i sam Zahtjev razlikovali u odnosu na odabrani način obnove, tuženik je pravilno od upravitelja zgrade zatražio Odluku suvlasnika o odabranom načinu obnove.

Spisu prileži Odluka suvlasnika od 15.studenog 2024.kojom suvlasnici višestambene zgrade na adresi [adresa], suglasno većinom suvlasničkih dijelova donose odluku o pokretanju obnove, te ovlašćuju Hrvatski poslovni centar – stambeno poslovno gospodarstvo za zastupanje i podnošenje zahtjeva za popravak konstrukcije zgrade, odnosno organiziranu obnovu potresom oštećene postojeće višestambene zgrade.

17. U odnosu na navode tužiteljica koji se odnose na suglasnost za podnošenje zahtjeva i zastupanje sud utvrđuje kako je Odluku dostavio upravitelj zgrade, odnosno Hrvatski poslovni centar – stambeno poslovno gospodarstvo, a tuženik nema saznanja niti propituje način na koji je isti prikupio potpise, a sama Odluka i bez potpisa tužiteljica ima većinu propisanu čl.22. Zakona o obnovi. Sud napominje kako tužiteljice nisu prijavile niti pokrenule nikakav postupak koji se odnosi na način prikupljanja potpisa npr. prisila, dovođenje u zabludu.

18. Posebno se napominje kako se Odluka suvlasnika dostavljena uz zahtjev od 27. prosinca 2023. nije niti odnosila na novčanu pomoć za konstrukcijsku obnovu, već na zahtjev za novčanu pomoć za privremenu zaštitu. Kako se zahtjev suvlasnika odnosio na organiziran u obnovu a upravitelj zgrade je 15. studenog 2023. dostavio Odluku suvlasnika koja se odnosi na podnošenje zahtjeva za popravak konstrukcije zgrade, odnosno organiziranu obnovu tuženik je pravilno donio Rješenje kojim se određuje popravak konstrukcije višestambene zgrade u [adresa].

19. Vezano za tužbene navode koji se odnose na oštećenja na predmetnoj zgradi tuženik je, obzirom na odabrani način obnove zaključkom od 13. veljače 2024. zatražio od podnositelja zahtjeva nalaz izrađen od ovlaštenog inženjera građevinske struke u kojem je utvrđeno da su konstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom od 22. ožujka 2020. te 28.i 29 prosinca 2020. na način da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, a prileži i fotodokumentacija oštećenja.

20. Sud utvrđuje kako je preliminarnim pregledom na predmetnoj zgradi dodijeljena kategorija uporabljivosti uporabljivo bez ograničenja te je sukladno točki 7.1.3 Programa mjera obnove uz zahtjev potrebno priložiti i dokaz da su konstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29 prosinca 2020. na način da je neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, ikoliko preliminarni pregled nije obavljen ili preliminarni pregled zgrade nije ocijenjena neuporabljivom ili privremeno neuporabljivom.

21. Podnositelj zahtjev je 04. travnja 2024. dostavio Elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije izrađen od Stanograd studio d.o.o po ovlaštenom inženjeru građevinarstva iz travnja 2023. kojim je utvrđeno da su konstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom iz 2020. na način da je zgrada privremeno neuporabljiva.

22. Tuženik je sukladno čl.5.2.1.2.Programa mjera Ministarstva naručio izradu Nalaza postojećeg stanja građevinske konstrukcije, a koji je izrađen po Projektnom uredu Debeljak iz Vinkovaca i kojim je utvrđeno da se konstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je zgrada privremeno neuporabljiva, stupanj II.EMS-98 te je potrebna konstrukcijska obnova na razini 2, a predmetna zgrada čini samostalnu konstrukcijsku cjelinu.

23. Protivno navodima tužitelja tuženik je pravilno odlučio o zahtjevu, a posebno se ukazuje kako je točkom IV Rješenja određeno da su suvlasnici zgrade u roku od 30 dana od dana primitka poziva tuženika u obvezi sklopiti ugovor o obnovi zgrade, a ukoliko podnositelj zahtjeva ne ispuni naprijed navedenu obvezu Rješenje će se ukinuti.

24. Slijedom svega navedenog prigovori tužiteljica istaknuti u tužbi nemaju utjecaja na drugačije rješavanje u predmetnoj upravnoj stvari, te osporavanim rješenjem nije povrijeđen zakon na njihovu štetu.

25. Stoga je sud na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

26. O trošku upravnog spora sud je odlučio na temelju članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima kojim je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

U Zagrebu 21. svibnja 2026.

Sutkinja:

Manuela Ostoić Čačinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. UP, [adresa]

2. UPB, [adresa]

3. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine RH, Uprava za graditeljstvo i obnovu, [adresa] Zagreb, Ulica Republike Austrije 20,

4. U spis