REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Povrv-409/2024-10

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Saši Bušiću, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja Upravitelj stan d.o.o., OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Dunji Belaić Goleš, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika FŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 9. travnja 2026. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja, 21. svibnja 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi poslovni broj Ovrv-75652/2023 izdan od javnog bilježnika Vlaste Zajec koji glasi:

I Nalaže se ovršeniku FŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da ovrhovoditelju Upravitelj-stan d.o.o., OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na temelju vjerodostojne isprave i to: izvadak iz poslovnih knjiga, PP-169, namiri tražbinu u iznosu od 1.635,03 EUR / 12.319,13 HRK uvećanu za zakonske zatezne kamate koje teku:

• na iznos od 181,67 EUR / 1.368,79 HRK od 22.01.2023.,

• na iznos od 181,67 EUR / 1.368,79 HRK od 22.02.2023.,

• na iznos od 181,67 EUR / 1.368,79 HRK od 22.03.2023.,

• na iznos od 181,67 EUR / 1.368,79 HRK od 22.04.2023.,

• na iznos od 181,67 EUR / 1.368,79 HRK od 22.05.2023.,

• na iznos od 181,67 EUR / 1.368,79 HRK od 22.06.2023.,

• na iznos od 181,67 EUR / 1.368,79 HRK od 22.07.2023.,

• na iznos od 181,67 EUR / 1.368,79 HRK od 22.08.2023.,

• na iznos od 181,67 EUR / 1.368,79 HRK od 22.09.2023.,

pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, na račun ovrhovoditelja IBAN [broj bankovnog računa], model HR99, u roku od 15 dana od dana dostave odluke.

II Nalaže se tuženiku da nadoknadi troškove postupka tužitelju u iznosu od 1.215,11 eur sa zakonskom sa zakonskom zateznom kamatom koje teku od dana 21. svibnja 2026. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, na račun IBAN [broj bankovnog računa], model HR99, u roku od osam dana od dana dostave rješenja o ovrsi.

Obrazloženje

1. Tužitelj navodi da potražuje od tuženika iznos od 1.635,03 eur sa zakonskim zateznim kamatama koja se obračunava od svakodobnog dospijeća pa do dana plaćana koji se odnosi na plaćanje pričuve.

2. Tuženik u odgovoru se protivi osnovi i visini navedenog rješenja o ovrsi u cijelosti, pogrešne primjene materijalnog prava kao i nepotpuno i pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Zakon o ovrsi propisuje kako se navedeno rješenje o ovrsi može donijeti i na temelju vjerodostojne isprave, te se zakonom specificira što je i kakva mora biti ta vjerodostojna isprava. U ovom slučaju je nekakva isprintana baljezgarija naziva "Kartica prostora" proglašena nezakonito vjerodostojnom ispravom. Nema zakonskog osnova da bi se ovakav dokument mogao proglasiti vjerodostojnom ispravom. Već iz ovog razloga očito je kako je ovo rješenje o ovrsi doneseno na nezakonit način i isto treba po kratkom postupku odbiti. Nadalje i takva besmilica kao npr "Kartica prostora" je eklatantno lažni i podmetnuti dokument jer je sasvim očito da se iz zaglavlja isčitava kako se odnosi na mene, F tek desetak i više godina kasnije. Prema tome ovrhovoditelj iz nepoznatog razloga i želje za ostavljanjem nekakvog dojma na sud, služi se lažnim podacima i prilaže nešto što se uopće ne odnosi na mene, a što predstavlja i kazneno djelo. Vjerodostojnom ispravom smatra se ona isprava koja potpuno i istinito odražava neki poslovni događaj. Vjerodostojna isprava na temelju koje se može odrediti ovrha može biti račun (računom se smatra i obračun kamata), mjenica i ček s protestom i povratnim računima (kad je to potrebno za zasnivanje tražbine), javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom (članak 31. stavak 1. OZ-a). Kako bi vjerodostojna isprava bila podobna za ovrhu, u njoj moraju biti naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze. Ako se radi o računu koji se plaća naknadno, odnosno u određenom roku, a u kojem je primatelj tog računa fizička osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost, osim prethodno navedenih podataka potrebno je navesti i svojevrsno upozorenje prema kojem vjerovnik može zatražiti ovrhu nad dužnikom na temelju vjerodostojne isprave. U slučaju da se iz vjerodostojne isprave ne vidi je li i kad je tražbina dospjela, ovrha će se odrediti ako ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu navede datum dospjelosti tražbine ili ako je označio dan njezine dospjelosti. Ovršni postupak - vjerodostojna isprava; 12.9.2000 Sentence Visokog trgovačkog suda RH (NN broj 57/96 i 29/99) taksativno je navedeno koje se isprave smatraju vjerodostojnim ispravama i na osnovu kojih ovrhovoditelj može zahtijevati donošenje rješenja 0 ovrsi, stoga se ne može proširiti pojam vjerodostojne isprave. Dakle, isprave koje smatraju vjerodostojnima taksativno su navedene u napisu Zakona o ovrsi. .. sud se utvrdio da ugovor o cesiji ne predstavlja vjerodostojnu ispravu u smislu odredbe čl. 28. OZ-a, a kako ovrhovoditelj nije dostavio vjerodostojnu ispravu po pozivu suda, to je valjalo prijedlog za ovrhu odbaciti." Ovršni postupak - izvršenje na temelju vjerodostojne isprave; 1.2.1994 Sentence Visokog trgovačkog suda RH je na "Uvijek kada dobije prijedlog za donošenje rješenja izvršenju temelju vjerodostojne isprave (č1. 21. ZIP-a) sud prvoga stupnja donosi sadržajno dvije odluke. Sud donosi rješenje kojim cijeni da zahtjev utemeljen na vjerodostojnoj ispravi osnovan, a potom dozvoljava i izvršenje tog, osnovanog ... vjerodostojne isprave, sud, u prvom redu, mora cijeniti da li je podloga za donošenje rješenja o izvršenju vjerodostojna isprava, taksativno navedena u odredbi čl. 21. st. 2. ZIP-a. Nakon toga sud mora cijeniti da li osnovanost zahtjeva proizlazi iz sadržaja same vjerodostojne isprave, koja je podloga prijedloga. Vjerodostojnom ispravom u smislu odredbe članka 28. OZ, u vezi s odredbom iz članka 446 ZPP smatra se samo izvorna isprava odnosno isprava u izvorniku ili ovjerenom prijepisu, ne i njena preslika. u spisu ovog javnobilježničkog predmeta i onome što je ovršenik dobio navedeni osnov za ovrhu je očito neovjerena kopija nečega, a što u skladu sa zakonskim odredbama nije pogodna isprava za provođenje ovršnog postupka. Upitna je i aktivna legitimacija ovrhovoditelja: očekuje se da se uz ovakve postupke uz ovrhu priloži međuvlasnički ugovor i sva dokumentacija kojom isti dokazuje svoj položaj u postupku. Upitno je na koji način Javni bilježnik provodi ovakve ovrhe ukoliko nema dokaza o aktivnoj legitimaciji ovrhovoditelja. Ne postoji nikakav dokument iz kojeg bi se vidjela visina i iznos pričuve po m2, kada i tko je do donio na kojoj sjednici ili skupu stanara, zašto i Koliko??? Iz iskustva znam kako isti suvlasnici za poslovni prostor donose rješenje o računanju pričuve uz povećani koeficijent, a što je i zakonski nemoguće te postoje i presude i ustavnog suda kojih se treba pridržavati. Da bi kafkijanska situacija bila još smješnija, isti kompletno onemogućuju rad poslovnog prostora jer ne dopuštaju priključenje istoga sustav vodovoda i plina, a s druge strane kroz fiktivno određivanje pričuve kontinuirano saniraju svoje privatne stanove itd. Nakon što javni bilježnik ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i osnovan, donijet će rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama. Međutim, ako javni bilježnik ocijeni da prijedlog za ovrhu nije dopušten, uredan ili osnovan, proslijedit predmet nadležnom sudu radi donošenja odluke. "Uvijek kada dobije prijedlog za donošenje rješenja o izvršenju na temelju vjerodostojne isprave (č1. 21. ZIP-a) sud prvoga stupnja donosi sadržajno dvije odluke. Sud donosi rješenje kojim cijeni da je zahtjev utemeljen na vjerodostojnoj ispravi osnovan, a potom dozvoljava i izvršenje tog, osnovanog vjerodostojne isprave, sud, u prvom redu, mora cijeniti da li je podloga za donošenje rješenja o izvršenju vjerodostojna isprava, taksativno navedena u odredbi čl. 21. st. 2. ZIP-a. Nakon toga sud mora cijeniti da li osnovanost zahtjeva proizlazi iz sadržaja same vjerodostojne isprave, koja je podloga prijedloga. S obzirom na sve gore navedeno ovršenik predlaže da sud ovo rješenje o ovrsi odbaci kao zakonski neodrživo, a ukoliko to nije u mogućnosti, tada da isto poništi i stranke uputi u redovitu parnicu.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u knjiženje (list 11-24 spisa), zemljišno-knjižni izvadak broj 4757, međuvlasnički ugovor suvlasnika stambene zgrade u [adresa], ugovor o upravljanju stambenom zgradom u [adresa], odluka suvlasnika o povećanju pričuve od 14.10.2015., 5.04.2020. i od 5.06.2020. godine, analitička kartica prostora od 23.01.2024. godine.

4. Među strankama je sporna aktivna legitimacija tužitelja, osnov i visina postavljenog tužbenog zahtjeva.

5. Uvidom u zk izvadak broj 4757 etaža 2, k. o. [katastarska općina] za sud je nesporno da je tuženik vlasnik ½ poslovnog prostora u prizemlju i dijelu podruma i to 168,82 m2, u stambenoj zgradi u [adresa] izgrađenoj na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], etaža 2.

6. Temeljem čl. 85., čl. 90. i čl. 380. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, obveza svakog suvlasnika je sudjelovati u upravljanju nekretninom te doprinositi u zajedničku pričuvu. Visina potraživanja je utvrđena sukladno međuvlasničkom ugovoru te iz opisa navedenog prostora, proizlazi da je ukupna površina prostora u pogledu kojeg postoji zakonska obveza tuženika da doprinosi u sredstva zajedničke pričuve 168,82 m2, a prema odredbi čl. 14. Međuvlasničkog ugovora a kojeg su suvlasnici stambene zgrade tako zaključili, utvrđen je način obračunavanja visine pričuve na način da se isti određuje umnoškom površine prostora s iznosom od 1,54 kn po m2 uz korektivni koeficijent za poslovni prostor od 1,25. Nastavno su suvlasnici stambene zgrade u [adresa] dana 14.10.2015. godine donijeli i svojim potpisima potvrdili odluku kojom se iznos pričuve od 1,54 kn/m2 povećava na 3,00 kn/m2 počevši od 01.11.2016. godine, a koja odluka traje do donošenja druge odluke. Zatim su suvlasnici stambene zgrade u [adresa] dana 05.04.2020. godine donijeli i svojim potpisima potvrdili odluku da pričuva iznosi 5,00 kn/m2 počevši od 05.04.2020. godine, a koja odluka traje do otplate kredita i donošenja druge odluke. Konačno, dana 05.06.2020. godine suvlasnici su donijeli i svojim potpisima potvrdili odluku kojom se iznos pričuve povećava na 6,50 kn/m2 počevši od 01.07.2020. godine, a koja odluka traje do otplate kredita i donošenja druge odluke. Na ovaj iznos dodaje se trošak dostave pismena. U konkretnom slučaju zaduženje za dostavu uplatnica na drugu adresu, a tuženiku se uplatnice radi uplate mjesečnog iznosa na ime doprinosa u sredstva zajedničke pričuve svaki mjesec dostavljaju na drugu adresu, različitu od adrese zgrade u kojoj je tuženik suvlasnik, iznosi 1,45 kn mjesečno. Dostava mjesečne uplatnice tuženiku vrši se putem Hrvatske pošte d.d. Temeljem zaključenog Ugovora o upravljanju, upravitelj ima sa suvlasnicima ugovorenu obvezu redovito podmirivati troškove prema trećima (čl. 2.). Dakle, za period od studenog 2016. godine pa nadalje: 168,82 m2 x 1,25 x 3,00 kn = 633,08 kn + 1,45 kn = 634,53 kn (84,21 EUR); od travnja 2020. godine pa nadalje: 168,82 m2 x 1,25 x 5,00 kn = 1.056,58 kn + 1,45 kn = 1.055,58 kn (140,23 EUR); od srpnja 2020. godine pa nadalje: 168,82 m2 x 1,25 x 0,86 EUR (6,50 kn) = 181,48 EUR (1.371,66 kn) + 0,19 EUR (1,45 kn) = 181,67 EUR (1.373,11 kn). Odluka suvlasnika o povećanju pričuve od 14.10.2015., od 05.04.2020 godine, i od 05.06.2020 u preslici, analitička kartica prostora od 23.01.2024. godine. Iz svega gore navedenog proizlazi da su i osnova i visina utuženog potraživanja u cijelosti osnovane.

7. Ne stoji prigovor tuženika u odnosu na aktivnu legitimaciju tuženika, imenovani upravitelj zgrade ovlašten pred sudom pokretati postupke vezano uz upravljanje nekretninom u ime i za račun suvlasnika slijedom čega isti temeljem zakona ima ovlast zastupati suvlasnike kao punomoćnik. Izabrani upravitelj ovlašten je pred sudom pokretati postupke vezano uz upravljanje nekretninom u ime i za račun suvlasnika, a što je ovdje i slučaj. U ovršnom prijedlogu je kao ovrhovoditelj naveden UPRAVITELJ-STAN d.o.o., kao ovlašteni upravitelj, a u ime i za račun suvlasnika stambene zgrade u [adresa], dakle ne u svoje ime. To također proizlazi i iz činjenice da je u ovršnom prijedlogu kao račun ovrhovoditelja naveden račun zajedničke pričuve, a ne račun trgovačkog društva UPRAVITELJ-STAN d.o.o. Opće je poznata činjenica da računi sredstava zajedničke pričuve u drugom dijelu svoje formulacije imaju oznaku 13, što znači da se radi o računu sredstava zajedničke pričuve.

8. Sukladno odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-III/3671/2003 od 28.06.2006. godine, Ustavni sud je utvrdio da je upravitelj zgrade imenovan ugovorom ili prinudni upravitelj ovlašten ex lege pokretati sudske postupke u ime i za račun suvlasnika zgrade radi naplate zajedničke pričuve od suvlasnika koji tu pričuvu ne plaćaju. Ovakav stav Ustavni sud Republike Hrvatske potvrdio je i u svojim kasnijim odlukama, pa tako npr. u Odluci broj U-III/3974/2004 od 04.10.2006. te u Odluci broj U-III/1656/2004 od 10.10.2006. godine, te osobito u Odluci broj U- III/3695/2010 od 10.11.2011. godine, a koja se dostavlja u prilogu. Nakon donošenja gore navedenih, ali i drugih, odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, kao i velikog broja donesenih prvostupanjskih odluka različitih općinskih sudova u Republici Hrvatskoj, nedvojbeno je i općeprihvaćeno da upravitelji zgrada iz samog Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima crpe ovlaštenje zastupati suvlasnike u postupku naplate zajedničke pričuve od suvlasnika koji tu svoju zakonsku obvezu ne izvršavaju. Ovlast trgovačkog društva UPRAVITELJ-STAN d.o.o. kao izabranog i ugovorenog upravitelja stambene zgrade u [adresa] da zastupa suvlasnike u ovom predmetu i da za to angažira punomoćnika odvjetnika temelji se na izričitoj odredbi čl. 93. i čl. 378. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kao i na Međuvlasničkom ugovoru suvlasnika stambene zgrade u [adresa] te na Ugovoru o upravljanju, koji se dostavljaju. Odredbom čl. 375. st. 1., 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da se uzajamni odnosi suvlasnika u svezi s upravljanjem i korištenjem nekretnine utvrđuju ugovorom, koji mora biti sklopljen u pisanom obliku (međuvlasnički ugovor) i da odluke koje proizlaze iz tog ugovora obvezuju sve suvlasnike ako je ugovor sklopila većina suvlasnika čiji suvlasnički dijelovi čine više od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine. Odredbe tog ugovora imaju učinak i prema suvlasniku koji je to pravo stekao nakon sklapanja međuvlasničkog ugovora. Zatim, odredbom čl. 378. st. 1., 2., 3. i 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da su suvlasnici nekretnine dužni poslove upravljanja nekretninom povjeriti upravitelju, u skladu s ugovorom kojega su s tim upraviteljem sklopili, s time da upravitelj može biti fizička ili pravna osoba upisana za obavljanje tih poslova. Propisano je da upravitelj upravlja nekretninom u ime i za račun suvlasnika u granicama ovlasti utvrđenih ugovorom i da upravitelj zastupa suvlasnike u svezi s upravljanjem nekretninom u postupcima pred državnim tijelima, ako ugovorom iz ove zakonske odredbe nije drugačije određeno.

9. Odredbom iz čl. 90. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da je pričuva zajednička, namjenski vezana imovina svih suvlasnika nekretnine, koja je namijenjena za pokriće troškova održavanja i za poboljšanje nekretnine, kao i za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova. Zajedničkom pričuvom upravljaju suvlasnici, odnosno upravitelj zgrade kojeg oni imenuju međuvlasničkim ugovorom ili ga imenuje nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave, ukoliko suvlasnici u zakonskom roku ne sklope međuvlasnički ugovor, kao imovinom odvojenom od imovine bilo kojeg od suvlasnika. Iz priloženog Međuvlasničkog ugovora razvidno je da je isti potpisala Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisana većina suvlasnika, kao i da je temeljem istog uredno zaključen Ugovor o upravljanju s izabranim upraviteljem zgrade. Smislenim tumačenjem svih prije navedenih odredbi zakona, pod pojmom zastupanje iz čl. 378. st. 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ima se podrazumijevati ovlasti u poduzimanju svih onih radnji, pa i pokretanje sudskih postupaka kako bi se ostvarili i zaštitili interesi suvlasnika zgrade u održavanju zgrade. To podrazumijeva dobivenu i zakonom propisanu ovlast i da kao stranka u postupku utužuje nekog od suvlasnika radi naplate dugujuće pričuve, koja se sredstva polažu na, u tu svrhu otvoren, poseban račun, jer je to imovina odvojena od imovine bilo kojeg od suvlasnika ali i od upravitelja zgrade, a kojom upravlja upravitelj. Prema tome, upravitelj zgrade, pa tako ovdje i ovrhovoditelj koji je imenovan ugovorom, ovlašten je ex lege samostalno pokretati sudske postupke, u ime i za račun suvlasnika zgrade, radi naplate zajedničke pričuve od suvlasnika koji tu pričuvu ne plaćaju. Tuženik je iznio i neodređeni, neobrazloženi i neargumentirani prigovor da se pričuva obračunava nezakonito te da pričuvu plaća drugom izabranom upravitelju, pa slijedom navedenog predlaže se Sudu smatrati ove tuženikove navode irelevantnima budući da su neargumentirani i neobrazloženi, te očito usmjereni na odugovlačenje ovog sudskog postupka.

10. Izvod iz poslovnih knjiga upravitelja zgrade, priložen uz ovršni prijedlog a na temelju kojeg je javni bilježnik donio rješenje o ovrsi je vjerodostojna isprava. Predmetna isprava predstavlja izvod iz poslovnih knjiga upravitelja zgrade, sadržanih u specijaliziranom informatičkom programu upravljanja zgradama. U ovršnom prijedlogu jasno je naznačeno razdoblje utuženja tuženikova duga u ovom predmetu, a predmetna vjerodostojna isprava kao izvod iz poslovnih knjiga upravitelja zgrade obuhvaća ukupna zaduženja i uplate tuženika na ime doprinosa u sredstva zajedničke pričuve zgrade. Tuženik je suvlasnik stambene zgrade u [adresa] te je kao takav temeljem izričitih odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima dužan doprinositi u sredstva zajedničke pričuve zgrade. To je dakle tuženikova zakonska obveza, na koju ga nitko nije dužan podsjećati. Tuženik nije u nekom poslovnom odnosu s ostalim suvlasnicima zgrade i njihovim zajedničkim sredstvima zajedničke pričuve, a temeljem kojeg bi ga se prethodno trebalo opomenuti na njegovu zakonsku obvezu i podmirenje duga.

11. Nije sporno da tužitelj upravitelj stambene zgrade anagrafske oznake Mažuranićevo šetalište 8c, sporno je u postupku da li je tuženik korisnik komunalne usluge vlasnik ili korisnik nekretnine ili obveznik plaćanja računa po drugoj pravnoj osnovi ,dužan platiti tužitelju, kao upravitelju stambene zgrade [adresa] u [adresa], utuženi iznos na ime sredstava zajedničke pričuve.

12. Provedenim dokazima sud je utvrdio da tuženik nije platio mjesečne iznose za pričuvu stoga je valjalo održati na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi za iznos 1.635,03 eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od svakog pojedinačnog iznosa od dospijeća pa do isplate, a prema čl. 183. st. 1. ZOO-a.

13. Sud je dosudio tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.215,11 eur temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a, a koji se sastoji od: očitovanje na prigovor od 23.01.204. – 100 bodova, podnesak 20.02.2025. - 100 bodova, ročište 6.11.2025. – 25 bodova, ročište 10.02.2026. – 25 bodova, ročište 9.04.2026. - 100 bodova, a što ukupno iznosi za rad odvjetnika prema OT 700,00 eur, PDV 175,00 eur, troškovi sudske pristojbe na presudu 66,36 eur, trošak ovršnog prijedloga 273,75 eur.

U Zagrebu, 21. svibnja 2026 . godine

Sudac:

Saša Bušić

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude strankama je dopuštena žalba u roku od 8 dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi pisanim putem u 4 istovjetna primjerka ovom sudu, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Zagrebu.

DNA:

- tužitelju po pun

- tuženiku