Posl. broj: P-815/2025-19
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PAZINU
STALNA SLUŽBA U LABINU
Labin, G. Martinuzzi br. 2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Erici Golja, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja RG, OIB [osobni identifikacijski broj], Zajci, [adresa], zastupanog po punomoćniku Bojanu Zustoviću, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Bojan Zustović, Marina Matanović i Zoran Sloković, odvjetnicima u Pazinu, protiv tužene VG, žene R, [adresa], sada nepoznatog prebivališta i boravišta, zastupane po privremenoj zastupnici Dorotei Diminić, odvjetnici u Labinu, nakon zaključene glavne i javne rasprave 22. travnja 2026. u nazočnosti tužitelja uz punomoćnika, 21. svibnja 2026. objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da je tužitelj RG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik nekretnine k.č. *270 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u cijelosti pa mu je tuženica dužna priznati vlasništvo i trpjeti da se nakon pravomoćnosti ove presude u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu izvrši uknjižba prava vlasništva s imena i vlasništva tuženice, na ime i vlasništvo tužitelja, u cijelosti.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tužene, radi utvrđenja prava vlasništva.
2. U tužbi navodi da je zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnom odjelu Labin, na nekretnini k.č. *270 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana je tuženica RGA, u cijelosti. Stvarni vlasnik predmetne nekretnina je tužitelj, u cijelosti. Predmetna se nekretnina nalazi u posjedu i isključivom vlasništvu obitelji tužitelja od 1950. -tih godina. Majka tužitelja, ČG još je za života ugovorom o darovanju od dana 12.03.2018. prenijela u vlasništvo tužitelju cjelokupno obiteljsko imanje, a omaškom u ugovoru nije navedena utužena nekretnina jer se ista podrazumijevala dijelom obiteljskog imanja obitelji tužitelja. Majka tužitelja, ČG stekla je predmetnu nekretninu nasljeđivanjem od supruga GG, a koji se smatrao isključivim vlasnikom predmetne nekretnine. Utužena nekretnina k. č. [katastarska čestica]/ZGR k. o. [katastarska općina] čini jedan gospodarski kompleks s nekretninama u vlasništvu tužitelja i to k. č. [katastarska čestica]/ZGR, k. č. [katastarska čestica] ZGR i k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. Utužene je nekretnine tužiteljev otac kupio još 50-ih godina prošlog stoljeća i u naravi se radilo o kući s dvorištem i gospodarskim zgradama. Zgrada na nekretnini k. č. [katastarska čestica]/ZGR k. o. [katastarska općina] nalazila se je u derutnom stanju te je tužitelj o svom trošku financirao obnovu iste. Tužitelj je financirao žbukanje unutarnjih i vanjskih zidova, postavljanje krova na istoj, dovođenje struje, vode, postavljanje unutarnjih stepenica itd. Tužitelj i njegova obitelj predmetnu su nekretninu održavali i istu koristili najprije kao gospodarski objekt, a sada kao stambeni objekt. Nitko nikada nije smetao tužitelja niti njegove pravne prednike u vršenju vlasničkih ovlaštenja na predmetnoj nekretn ini. Tuženica je dakle samo formalno upisana kao vlasnica predmetne nekretnine iako ista predstavlja isključivo vlasništvo tužitelja. Slijedom svega navedenog, stvarni je vlasnik predmetne nekretnine tužitelj, u cijelosti s obzirom da je istu stekao nasljeđivan jem od svojih pravnih prednika, a koji su predmetnu nekretninu stekli temeljem instituta dosjelosti budući da su u samostalnom i poštenom posjedu istih više od 70 godina. Iz svega navedenog, proizlazi kako tužitelj ima pravni interes za podnošenje tužbe na utvrđenje prava vlasništva jer je on stvarni vlasnik predmetnih nekretnina, koje su u zemljišnim knjigama pogrešno upisane kao vlasništvo tuženice. Slijedom navedenog podnosi ovu tužbu i predlaže da sud prihvati tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja.
3. Tužena, koju je u postupku zastupala privremena zastupnica Dorotea Diminić, odvjetnica u Labinu (postavljena rješenjem ovog suda posl. br. P-815/2025- 5 od 18. prosinca 2025., str. 21-22) u odgovoru na tužbu od 8. siječnja 2026 (str. 29), usprotivila se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, ali se ne protivi provođenju predloženih dokaza od strane tužitelja.
4. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka i to čitanjem izvatka iz BZP-a na str. 4 spisa, izvoda iz katastarskog plana na str. 5 spisa, ugovora o darovanju na str. 6-9 spisa, rješenja o nasljeđivanju na str. 10-13 spisa, preklopa kopije katastarskog plana na DOF snimak, izvoda iz katastarskog plana, izvadaka iz BZP-a i povijesti promjena na katastarskim česticama, te izvedenih dokaza uviđajem uz sudjelovanje Barbare Verbanac Brezac, vještaka mjernične struke, radi identifikacije utuženih nekretnina, i saslušanjem svjedoka OG, MG i ĐG (str. 49-53), te tužitelja, a u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 144/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.
5. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini k.č. *270 upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na temelju dosjelosti.
6. Predmetna nekretnina identificirana je u postupku od strane mjerničnog vještaka Barbare Verbanac Brezac, čiji je nalaz sud, uzimajući u obzir i to da stranke nisu imale primjedbi, pozitivno ocijenio, kao stručan i objektivan , pa je tako utvrđeno da se k. č. zgr [katastarska čestica] nalazi u [adresa], u naravi zgrada, pomoćni objekt, upisana je u izvadak iz BZP uložak [broj ZK uloška] kao štala, naziva [adresa], površine 31m2.
7. U postupku je utvrđeno da je kao zemljišnoknjižna vlasnica predmetne nekretnine upisana tuženica. Kao posjednik navedene nekretnine je 1948. bio upisan BG, dok je kao posjednica 1960. upisana CG, pok. BG, r. V iz sela [adresa] (str. 53-54 spisa). Nakon njezine smrti upisana je posjednica SG, pok. Č koja je do danas upisana kao posjednica.
8. U stvarnom posjedu predmetne nekretnine danas je tužitelj, obzirom da mu je nekretninu darovala majka, a nekretninu je renovirao o svom trošku, budući je bila derutna. Predmetna nekretnina čini jedan gospodarski kompleks s nekretninama u vlasništvu tužitelja k. č. [katastarska čestica]/ZGR, k. č. [katastarska čestica] ZGR i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što se sud uvjerio neposrednim opažanjem na uviđaju.
9. Na temelju uvjerljivih i suglasnih, a iz tog razloga pozitivno ocijenjenih iskaza saslušanih svjedoka, ali i tužitelja koji je iskazivao suglasno sa svjedocima proizlazi da je utuženu nekretninu otac tužitelja, GG kupio od FG, rođene V, 1957. godine, te su od tada u nesmetanom posjedu nekretnine. Nekretnina se tada koristila za kuhanje hrane za životinje, te za sušenje pršuta, odnosno kao pomoćni objekt, a koristili su ga tužiteljevi roditelji i danas tužitelj. Tužitelj je renovirao objekt, a tužitelj je nekretninu stekao od svoje majke kao najstariji sin.
10. Iz posjedovnog lista proizlazi da tužena nikada nije bila upisana kao posjednica utužene nekretnine, već je kao posjednica bila upisana FG, od koje je otac tužitelja i kupio nekretninu prije 1960-ih, a valja istaknuti da se u vrijeme sklapanja ugovora prema pravnim pravilima OGZ-a vlasništvo nekretnine moglo steći i bez upisa u zemljišnu knjigu, ako je ugovor faktički izvršen, a u postupku je utvrđeno da jest obzirom su svjedoci samo prednike tužitelja viđali da nekretninu koriste.
11. Dakle, otac tužitelja je nekretninu stekao kupoprodajom od tadašnje posjednice Ružić Kate 1957., te je tada ušao u posjed utužene nekretnine i od tada se ponašao kao isključivi vlasnik, što su suglasno kazivali saslušani svjedoci. Njegov je posjed bio samostalan i nesmetan, te pošten. Sama okolnost da prednik tužitelja u zemljišnim knjigama nije bio upisan kao vlasnik na utuženim nekretninama ne čini njegov posjed nesavjesnim jer on nije imao nikakvog razloga da uvidom u zemljišne knjige utvrđuje zemljišnoknjižno stanje. On je na temelju svih navedenih okolnosti osnovano vjerovao da je vlasnik utužene nekretnine i tako se ponašao, pa mu se zato propust da izvrši uvid u zemljišne knjige ne može stavljati na teret u smislu da predniku tužitelja ili njegovim nasljednicima nije moglo ostati nepoznato da je kao vlasnica upisana tužena.
12. U ovom postupku nije dokazano da bi tužitelj i njegov pravni prednik kroz cijelo vrijeme posjedovanja, a zasigurno od 1957. znali ili da su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetnih nekretnina u cijelosti. Sud je to zaključio budući da je iz iskaza saslušanih svjedoka jasno da im nitko nije smetao posjed niti bilo što tražio za predmetne nekretnine. U postupku nije dokazano ni da su tužitelj i njegov prednik u posjed ušli silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Niti jedan od saslušanih svjedoka nikada nije čuo da bi tužitelju i prednicima netko osporavao pravo na posjed, pa ni tužena, za koju ni ne znaju tko je. Svjedoci su jedino tužitelja i njegove pravne prednike viđali na utuženoj nekretnini i da ga koriste. Tužitelj i prednici su zapravo vršili samostalan i neprekidan posjed te su se u pogledu predmetne nekretnine ponašali kao vlasnici u cijelosti, a tužitelj to čini i danas.
13. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja i pravni institut dosjelosti. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.
13. 1. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015.
– pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.
13. 2 . Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Zakoniti posjed postoji ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, dakle, objektivno valjani titulus ili naslov stjecanja.
14. Tužitelj je u nesmetanom samostalnom posjedu predmetne nekretnine od 2018., a putem prednika, od najmanje 1957. Majka tužitelja naslijedila utuženu nekretninu od supruga, oca tužitelja – GG, a tužitelj je nekretninu stekao darovanjem od majke. Budući da je taj posjed najmanje pošten, predmetne nekretnine stekao je tužitelj u vlasništvo dosjelošću.
12. Slijedom iznijetog, sud je utvrdio da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnine oznake k.č. * 270 k. o. [katastarska općina], pa je tužena dužna trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, izvrši prijenos njezinog prava vlasništva te uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja u cijelosti, sve kao u izreci presude.
13. Privremena zastupnica tužene je potraživala troškove postupka, ali će se o troškovima odlučiti posebnim rješenjem.
U Labinu 21. svibnja 2026.
Sutkinja
Erica Golja
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.
Dna:
1. Tužiteljici po pun.
2. Tuženoj po privremenoj zastupnici