REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

Poslovni broj P-773/2021-59

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Puli - Pola, po sutkinji Izabeli Barbić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja - protutuženika 1. JK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ŠK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oba zastupana po punomoćnici Biljani Grozdanić Pilat, odvjetnici u Puli, protiv tuženice – protutužiteljice GK iz [adresa]. 53, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Šimi Vidulinu, odvjetniku u Puli te umješača na strani tuženika 1. KK, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. CK, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oba zastupana po punomoćniku Igoru Vujičiću, odvjetniku u Puli, radi ukidanja stvarne služnosti, nakon glavne rasprave zaključene 4. prosinca 2025. u prisutnosti tužitelja JK i punomoćnika stranaka, **.**.2026. objavio i

p r e s u d i o  j e

I Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjevi tužitelja – protutuženika koji glasi: "Ukida se pravo stvarne služnosti prolaza i provoza, koje tereti nekretninu u suvlasništvu tužitelja, kč. br. [katastarska čestica], pašnjak površine 1662 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja služnost je položena na putu koji se proteže preko označene nekretnine tužitelja, na skici lica mjesta 3/6 nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Branimira Fabla od 16. listopada 2024. označeno žutom bojom, a u korist nekretnina tuženice, kč. br. [katastarska čestica], stambena zgrada, garaža, dvorište, površine 624 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i kč. br. [katastarska čestica], pašnjak, površine 290 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa se tuženici zabranjuje svako daljnje korištenje ovom služnošću."

II Prihvaća se protutužbeni zahtjev tuženice – protutužiteljice koji glasi: "Ovlašćuje se tuženica - protutužiteljica da na temelju ove presude, po njenoj pravomoćnosti, ishoduje kod zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Puli-Pola upis uknjižbe prava stvarne služnosti na teret kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u korist kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], a sve kako je to označeno žutom bojom na stranici 5. Skice lica mjesta od 16. listopada 2024., izrađene po Branimiru Fable, stalnom sudskom vještaku geodetske struke, u mjerilu 1:250, koja skica čini sastavni dio ove presude, a što su tužitelji - protutuženici dužni trpjeti, u roku od 15 dana."

r i j e š i o  j e

I Dopušta se preinaka tužbe sačinjena na pripremnom ročištu 23. svibnja 2022.

II Nalaže se tužiteljima JK, OIB: [osobni identifikacijski broj], i ŠK, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženici GK, OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno naknade trošak parničnog postupka u iznosu od 1.125,00 eura, sa zateznim kamatama od 22. svibnja 2026. do isplate, po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III Nalaže se tužiteljima JK, OIB: [osobni identifikacijski broj], i ŠK, OIB: [osobni identifikacijski broj], da umješačima KK, OIB: [osobni identifikacijski broj], i CK, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknade trošak parničnog postupka u iznosu od 687,50 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji-protutuženici (u daljnjem tekstu: tužitelji) u tužbi navode da su suvlasnici nekretnine kč. br. [katastarska čestica], pašnjak površine 1662 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Preko dijela njihove nekretnine, i to dijela koji u naravi predstavlja utabani poljski put, do nedavno je pješice i automobilom prolazila tuženica radi pristupa svojim nekretninama oznake kč. br. [katastarska čestica], stambena zgrada, garaža, dvorište, površine 624 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te kč. br. [katastarska čestica], pašnjak, površine 290 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

1.1. Pritom napominju da na teret njihove nekretnine nije upisano pravo služnosti prolaza i provoza u korist nekretnina tuženice, ali je tuženica koristila prolaz preko njihove nekretnine jer nije imala pristup svojim nekretninama. Međutim, u međuvremenu je s druge strane izgrađena nova asfaltirana cesta širine 6 metara, koja prolazi neposredno uz nekretnine tuženice te predstavlja javnu prometnicu kojom se služe svi vlasnici nekretnina uz navedenu cestu, pa tako i tuženica. Time je tuženici omogućen neposredan pristup njezinim nekretninama javnim putem.

1.2. Tužitelji navode da im se daljnjim izvršavanjem služnosti prolaza i provoza preko njihove nekretnine čini šteta jer tuženica koristi njihovu nekretninu premda za to više nema potrebe. Ističu da je novoizgrađena javna prometnica kvalitetniji, kraći i prikladniji pristupni put od postojećeg poljskog puta preko njihove nekretnine. Navode i da tuženica koristi novu prometnicu, ali unatoč tome želi i dalje koristiti prolaz preko njihove nekretnine. Pozivaju se na odredbu čl. 242. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, navodeći da je pravo služnosti, izgradnjom nove javne prometnice, izgubilo razumnu svrhu te da postoje uvjeti za ukidanje služnosti budući da postoji jednako prikladan javni prolaz.

1.3. Tužitelji nadalje navode da su u više navrata pokušali s tuženicom riješiti spor mirnim putem te joj objasniti da više nema potrebe prolaziti preko njihove nekretnine, međutim da je tuženica nastavila koristiti prolaz te protiv njih pokrenula postupak radi smetanja posjeda prava stvarne služnosti nakon što su na svojoj nekretnini postavili portun. Taj postupak se pred ovim sudom vodi pod poslovnim brojem Psp-34/2021.

1.4. Slijedom navedenog, tužitelji predlažu da sud utvrdi prestanak prava stvarne služnosti prolaza i provoza koje tereti njihovu nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist nekretnina tuženice oznake kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] te zabrani tuženici svako daljnje korištenje predmetne služnosti, uz naknadu troškova parničnog postupka.

1.5. Na pripremnom ročištu 23. svibnja 2022. tužitelji su uredili tužbeni zahtjev predlažući "ukidanje" prava stvarne služnosti, umjesto "utvrđenja prestanka" prava stvarne služnosti. Tuženica se usprotivila preinaci tužbe, a sud je istu dozvolio smatrajući ju svrsishodnom za konačno rješenje odnosa među strankama. Stoga je odlučeno kao u točki I izreke presude na temelju čl. 190. st. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP).

2. U odgovoru na tužbu, tuženica-protutužiteljica (u daljnjem tekstu: tuženica) se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te osporava navode iz tužbe kao neistinite, netočne i neosnovane, osobito u dijelu u kojem tužitelji navode da tuženica ranije nije imala pristup svojim nekretninama putem javne prometnice te da je nova asfaltirana cesta izgrađena tek nedavno.

2.1. Tuženica navodi da pristup njezinoj nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa sjeverne strane postoji već dugi niz godina, budući da je predmetna cesta izgrađena i asfaltirana prije više od 20 godina. Međutim, ističe da s navedene javne prometnice nema mogućnost kolnog pristupa motornim vozilima na svoju parcelu zbog postojeće visinske razlike, već da postoji samo pješački prilaz i stepenice. Navodi da je to utvrđeno Elaboratom mjerničnog vještačenja broj: 22/2019 od 13. svibnja 2019., izrađenim u postupku koji se pred ovim sudom vodio pod poslovnim brojem Psp - 106/2018. Iz navedenog elaborata razvidno je da nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja kuću na adresi [adresa], garažu i dvorište s pješačkim ulazom na sjevernoj strani te kolnim pristupom s južne strane preko kč. br. [katastarska čestica] i predmetne kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]. Smatra da se ne radi o jednako prikladnom prolazu niti o prilazu jednake kvalitete kao što je postojeći prolaz preko nekretnine tužitelja, pa pravo služnosti nije izgubilo razumnu svrhu. Ističe da je predmetni prolaz jedini kolni pristup njezinoj nekretnini na kojoj se nalazi garaža i apartman koji se iznajmljuje turistima od 1989., dok je zbog visinske razlike kolni pristup s javne prometnice faktično nemoguć. Osim toga, u kući na adresi [adresa] nalazi se apartman kapaciteta od 8 do 10 osoba koji se iznajmljuje turistima više od 30 godina. Do navedenog apartmana gosti dolaze vozilima upravo preko predmetnog pristupnog puta preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], budući da je na njezinoj nekretnini osiguran parking za više vozila, dok drugi kolni pristup ne postoji. Smatra da bi ukidanjem prava služnosti bio onemogućen kolni pristup njezinim nekretninama te bi joj nastala šteta zbog nemogućnosti iznajmljivanja apartmana.

2.2. Nadalje, tuženica posebno napominje da je vlasnica nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 1983., dok je zajedno sa sada pokojnim suprugom 2001. kupila nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od pravnih prednika tužitelja, koji su joj pritom dali pisano ovlaštenje za prolaz preko predmetne kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (dostavljeno u prilogu). Iz navedenog proizlazi kako su pravni prednici tužitelja formalno dopustili prolaz preko predmetnog utabanog prilaza te da se isti koristio sve do 18. kolovoza 2021., kada su tužitelji zatvorili pristupni put i onemogućili tuženici daljnji prolaz, zbog čega je bila prisiljena pokrenuti postupak radi smetanja posjeda prava stvarne služnosti koji se vodi pred ovim sudom pod poslovnim brojem Psp - 34/2021.

2.3. Osim toga, osporava navode tužitelja da su pokušali spor riješiti mirnim putem, navodeći da je upravo ona u više navrata pokušala sporazumno riješiti pitanje prava služnosti prolaza i provoza te da je bila spremna prihvatiti i prijedlog tužitelja za prelaganje služnosti. Međutim, nakon toga tužitelji nisu nastavili pregovore, već su pokrenuli postupak radi ukidanja služnosti, iz čega proizlazi da nisu imali namjeru sporazumno riješiti pitanje prava služnosti prolaza i provoza preko njihove nekretnine.

2.4. Slijedom svega iznesenog, predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva uz naknadu troškova parničnog postupka.

3. Podneskom od 14. travnja 2022. tuženica je podnijela protutužbu. U bitnom navodi da je zajedno sa svojom obitelji od 1983. u posljednjem, mirnom i faktičnom posjedu prava stvarne služnosti puta, odnosno služnosti kolnika i staze, koje pravo izvršavaju na način da radi pristupa obiteljskoj kući i apartmanu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] motornim vozilima i pješice prolaze preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tužitelja. Dalje navodi da su pravni prednici tužitelja, prilikom kupoprodaje susjedne nekretnine, njoj i njezinu sada pokojnom suprugu izdali pisano ovlaštenje za prolaz predmetnim putem kojim je i ranije faktično prolazila, a što proizlazi iz Ovlaštenja uz kupoprodajni ugovor od 22. kolovoza 2001. Slijedom navedenog, predlaže da sud utvrdi postojanje prava stvarne služnosti prolaza i provoza na teret nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u korist nekretnina kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], te da ovlasti tuženicu -protutužiteljicu na uknjižbu predmetne služnosti u zemljišnim knjigama.

3.1. Tužitelji su na pripremnom ročištu u cijelosti osporili navode iz protutužbe, ponovno ukazujući da je predmetna služnost izgubila svrhu.

3.2. Raspravnim rješenjem od 17. siječnja 2024. određeno je da će se o protutužbenom zahtjevu raspravljati u ovom postupku, zajedno s tužbenim zahtjevom.

4. Tijekom postupka tuženica je povlasne nekretnine kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], prodala KK i CK. Sud je raspravnim rješenjem od 17. siječnja 2024. imenovanima dopustio sudjelovanje u postupku kao umješačima na strani tuženice, smatrajući da oni, kao novi vlasnici predmetnih nekretnina, u smislu čl. 206. ZPP imaju pravni interes da tuženica uspije u sporu, pri čemu su se tužitelji s njihovim stupanjem u postupak suglasili. Ujedno se ukazuje da je odredbom čl. 195. ZPP propisano da ako koja od parničnih stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica to ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši. Stoga, tuženica, unatoč tome što je otuđila nekretninu ima pravni interes za vođenje postupka po protutužbi (i upis prava stvarne služnosti) kako bi se sredilo imovinsko pravno stanje nekretnina koje je prodala.

5. U tijeku postupka pročitana je dokumentacija sadržana u spisu, pročitan je spis Općine Medulin broj: 06-II/2-UP/1-3006/84, spisi ovoga suda poslovni broj Psp- 106/2018 i Psp-34/2021, pročitani su zapisnici s iskazima svjedoka u priloženim spisima, izveden je dokaz vještačenjem po stalnim sudskim vještacima Branimiru Fablu - vještaku mjernične struke, i Suadu Kadriću - vještaku za graditeljstvo, koji je pred sudom i saslušan.

5.1. Nije izveden dokaz saslušanjem parničnih stranaka i po tuženici predloženih svjedoka jer su stranke na ročištu glavne rasprave 4. prosinca 2025. suglasno predložile zaključenje glavne rasprave navodeći da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga, ujedno predlažući da se ne saslušavaju predloženi svjedoci, već da se čitaju njihovi iskazi sadržani u priloženim spisima.

6. Tužbeni zahtjev nije osnovan. Protutužbeni zahtjev je osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao suvlasnika poslužne nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], radi ukidanja prava stvarne služnosti prolaza i provoza, u korist kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ranije u vlasništvu tuženice GK, a sada u vlasništvu umješača na strani tuženice, koja služnost je u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka mjernične struke Branimira Fabla (na skicama na listovima 193-196 spisa) prikazana žutom bojom.

7.1. Tužitelji svoj zahtjev temelje na čl. 242. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst, dalje: ZVDSP), navodeći da je služnost izgubila razumnu svrhu, jer tuženica (odnosno sada umješači na strani tuženice) ima na raspolaganju alternativnu – jednako prikladnu vezu s javnim putem. Također ističu da postojećim načinom izvršavanja služnosti tužiteljima nastaje šteta pa smatraju da su se i iz tog razloga stekli uvjeti za ukidanje služnosti.

7.2. Predmet spora je i protutužbeni zahtjev tuženice kojim zahtijeva upis prava stvarne služnosti u zemljišnim knjigama.

8. Među strankama nije sporno da je tuženica nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekla na temelju kupoprodajnog ugovora kojeg je, kao kupac, 10. studenog 1983. zaključila s RK i BK, kao prodavateljicama (list 42-46 spisa). Nije sporno da je na toj nekretnini odmah nakon prodaje započela gradnja obiteljske kuće, koja je vidljiva na fotografijama na listovima 28 i 37 spisa, kao i fotografijama uz nalaz i mišljenje (list 246-249 spisa).

8.1. Nadalje, nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tuženica je stekla Ugovorom o kupoprodaji od 22. kolovoza 2001., kojeg su sklopili tuženica i njen suprug ŽK, kao kupci, s MK, UK, VK i ĐK (majkom tužitelja), kao prodavateljima (list 47-49 spisa). Istog dana, 22. kolovoza 2001., prodavatelji predmetne nekretnine su tuženici i njenom suprugu izdali pisano Ovlaštenje uz kupoprodajni ugovor od 22. kolovoza 2001. za nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 50 spisa), kojim su ih ovlastili da prodanoj nekretnini mogu prilaziti preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (tada u vlasništvu prodavatelja, sada u vlasništvu tužitelja), i to postojećim utabanim prilazom. U tijeku postupka nije bilo sporno da tuženica (i druge osobe po njenom ovlaštenju, posebno njeni turisti) do nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pristupaju upravo preko tog "utabanog prilaza". Glede kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tužitelji su istu stekli dijelom nasljeđivanjem iza majke ĐK, a dijelom kupoprodajom od ostalih zemljišnoknjižnih suvlasnika (navedeno među strankama nije sporno, a utvrđeno je još u postupku smetanja posjeda u priloženom spisu poslovni broj Psp-106/2018).

9. Vezano za spornu služnost među strankama su se vodila i pravomoćno su okončana dva postupka, oba pokrenuta po tužbi ovdje tuženice protiv ovdje tužitelja, zbog smetanja posjeda prava stvarne služnosti kolnika i staze (priloženi spisi poslovni broj Psp-106/2018 i Psp-34/2021). Rješenjem poslovni broj Psp-106/2018- 29 od 18. studenog 2019. pravomoćno je odbijen tužbeni zahtjev ovdje tuženice zbog smetanja posjeda koje je počinjeno 2018. bacanjem debla i sasječenih stabala po spornom putu, jer je sud utvrdio da na strani ovdje tužitelja (tamo tuženika) nije postojala namjera smetanja, ili tzv. animus turbandi. Rješenjem poslovni broj Psp- 34/2021-51 od 19. veljače 2025. pravomoćno je utvrđeno da su ovdje tužitelji smetali ovdje tuženicu u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti staze i kolnika na prolazu koji se proteže od nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da su na predmetni put postavili metalna dvorišna vrata i kamenje te na taj način ovdje tuženici zabranili i onemogućili vršenje posjeda prava stvarne služnosti prolaza i provoza vozilima za pristup do povlasnih nekretnina kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , pa im je zabranjeno svako takvo ili slično smetanje posjeda prava stvarne služnosti ubuduće.

10. U ovom postupku, tužitelji kao vlasnici poslužne nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ne spore postojanje stvarne služnosti prolaza i provoza, u korist povlasnih nekretnina kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], ali ističu da su se stekli uvjeti za ukidanje služnosti.

11. Uviđajem i mjerničnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Branimiru Fablu identificirane su nekretnine koje su predmet spora.

11.1. Utvrđeno je da se predmetne nekretnine nalaze u naselju Banjole. Nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u vlasništvu tužitelja) je u naravi omeđena javnim putem s istočne strane, betonskim zidom i žičanom ogradom sa sjeverne strane, te djelomično suhozidom sa zapadne strane. Na parceli se nalaze dva makadamska prilaza te makadamska platoa na kojem su vidljivi parkirani automobili. Zapadni dio parcele zarastao je u visoko raslinje, dok je između navedenih dvaju puteva i istočnog dijela zelena površina djelomično zarasla u niže raslinje.

11.2. Sporni prilaz prema kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ranije u vlasništvu tuženice, sada u vlasništvu umješača) pruža se od južne granice kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa do kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u tom dijelu ograđena betonskim zidom, a na mjestu puta vidljiv je otvor kroz prolaz. Nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastavlja se na sjevernu granicu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je s južne strane omeđena betonskim zidom, s istočne i zapadne strane žičanom ogradom , sa sjeverne strane djelomično betonskim zidićem, a na dijelu gdje se makadamski prilaz pruža prema kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vidljive su dvije kolone. Nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ranije u vlasništvu tuženice, sada u vlasništvu umješača) nastavlja se na sjevernu granicu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je s istočne, zapadne i sjeverne strane ograđena betonskim zidom. Na parceli je sagrađena kuća, a s istočne strane garaža. Od ranije opisanih kolona prema sjeveru do garaže vidljive su betonirane trake za prolaz vozila. Sa sjeverne strane kuće do ulice nalazi se dvorište, a vidljiva je visinska razlika između tog dvorišta i ostatka ulice na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11.3. Mjernični vještak je u pisanom nalazu i mišljenju prikazao skice navedenih nekretnina (list 193-195 spisa), kao i sporni prilaz odnosno dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] opterećen služnošću (koji dio je označen žutom bojom). Ujedno je prikazao jedan od mogućih načina prelaganja služnosti prema prijedlogu kojeg su na uviđaju istaknuli tuženica i umješač (list 196 – o tome nastavno).

11.4. Stranke nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje mjerničnog vještaka, a i sud je nalaz i mišljenje prihvatio u cijelosti, cijeneći ga stručnim, objektivnim i izrađenim u skladu s pravilima struke. Skica lica mjesta sastavni je dio presude.

12. Stalni sudski vještak za graditeljstvo Suad Kadrić iz društva Sulek d.o.o. je na uviđaju naveo da kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja izgrađenu građevinsku česticu na kojoj se nalazi stambena građevina, prizemlje i kat, a na istočnoj strani garaža na kojoj se nalazi terasa povezana s katom kuće. Sa sjeverne strane (prema kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) ulaz u garažu je pješački, dok je s južne strane ulaz u garažu kolni (preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Na južnoj strani nalazi se dio dvorišta navedene čestice. Kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastavlja se na južnu granicu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čini dio ograđenog kućnog dvorišta s kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sada u vlasništvu umješača. Nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u vlasništvu tužitelja) je nepravilnog oblika, i na njoj se nalazi makadamski put kojim se pristupa do nekretnina kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Čestica je dijelom ozemljena travom i srednje visokim raslinjem. Vještak je naveo da se prema prostornoj dokumentaciji sva predmetna zemljišta nalaze u UPU [adresa] , gdje je moguća gradnja slobodnostojećih stambenih obiteljskih kuća. Kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s istočne strane neposredno pristupa na javno dobro u općoj uporabi , odnosno na asfaltnu cestu. Kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je u odnosu na cestu sa sjeverne strane (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) denivelirana, odnosno viša u odnosu na cestu. Nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa sjeverne strane nema kolni pristup, već samo pješački ulaz širine 1,5 m, dok je od ostatka ceste odvojena ogradnim zidom.

12.1. U pisanom nalazu i mišljenju vještak je naveo da se kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi unutar građevinskog područja naselja – izgrađeni dio, dok se kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi unutar građevinskog područja naselja – neizgrađeni, neuređeni dio. Nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] se većim sjevernim dijelom nalazi unutar građevinskog područja naselja neizgrađeni – neuređeni dio, a manjim južnim dijelom izvan granica građevinskog područja. Nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja izgrađeno zemljište s poluugrađenom građevinom i garažom. Na sjevernoj strani osiguran je pješački pristup preko pješačkog portuna, dok kolni pristup nije izveden, a na poziciji gdje bi trebao biti kolni pristup izmjerena je visinska razlika trotoara ceste i kč. br. [katastarska čestica] od 1,26 m.

12.2. Na traženje tužitelja, vještak je u nalazu i mišljenju, nakon uvida u projektnu dokumentaciju koja je sadržana u priloženom spisu Općine Pula, Općinskog komiteta za urbanističke, građevinske, stambene i komunalne djelatnosti broj: 06-II/2-UP/1- 3006/84, naveo da postojeća garaža na istočnom dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, jer prema građevinskoj dozvoli garaža ima jednu etažu s ravnom prohodnom terasom na katu. Zatečena garaža ima suteren s ulične (sjeverne) strane čiji je pristup deniveliran visinom, ima obična vrata i služi kao spremište, dok s južne strane ima garažna vrata i većih je gabarita od projektom predviđene. Ujedno je naveo da se regulacijski pravac kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi na sjevernoj granici, a da je građevinski pravac utvrđen na sjevernoj granici udaljen 9,00 m od regulacijskog pravca. Pješački i kolni prilaz iz situacijskog prikaza iz glavnog projekta predviđeni su sa sjeverne strane, odnosno s trase novopredviđene ceste.

12.3. Nadalje, vještak je naveo da nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja izgrađeno zemljište s obiteljskom kućom i garažom koje s kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čini ograđeno kućno dvorište i kao takvo jednu uporabnu cjelinu. Kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je neizgrađeno zemljište površine 290 m2 i čini zemljište II kategorije u odnosu na spremnost za gradnju, odnosno nije gradivo i ne može se ishoditi građevinska dozvola zbog nedovoljne površine zemljišta. Minimalna površina za gradnju slobodnostojećih građevina, odnosno obiteljskih kuća koje je definirano važećim UPU [adresa] iznosi 500 m2. Zemljište tužitelja kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je neizgrađeno većim dijelom građevinsko zemljište, čiji se manji dio na južnoj strani se nalazi izvan granica građevinskog područja. Nekretnina tužitelja je nepravilnog i nepovoljnog oblika ukupne površine 1662 m2, na istočnoj strani ima pristup javnoj prometnoj površini, a s obzirom na spremnost za gradnju ta se nekretnina smatra zemljištem I kategorije. Središnjim dijelom istočne strane prolazi služnost puta prosječne širine oko 230 cm u smjeru jug – sjever (do južne granice kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Takva služnost, po mišljenju vještaka, čini veću štetu za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od koristi koje ima kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno takva služnost ne povećava korist kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da će time postati zemljište I kategorije, osim što će imati nesmetan pristup zemljištu. Presijecanjem kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa služnošću puta cijeli istočni dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (uključujući služnost puta) je negradiv.

12.4. U usmenom izlaganju nalaza i mišljenja vještak je dodao da je sa sjeverne strane nekretnine tuženice izgrađena prometnica, da postoji pješački pristup, a po izdanoj građevinskoj dozvoli bi trebao biti i kolni pristup. Vezano za nelegalnost garaže naveo je da se pomoćni objekt, prema svim prostornim planovima, u pravilu može graditi kao prizemni objekt, a iznimno i kao podzemni objekt, dok predmetna garaža ima dvije etaže, odnosno spremište u koje se ulazi sa sjeverne strane i garažu u koju se ulazi s južne strane. Prema građevinskoj dozvoli, ulaz u garažu predviđen je sa sjeverne strane. Tijekom uviđaja utvrđeno je da predmetna garaža sa sjeverne strane ima pristup u podrumski dio na način da je u dvorištu izvedeno nekoliko stepenica, kojima se silazi prema garaži u kojem je smješteno spremište. Pojasnio je da je u nalazu i mišljenju naveo da na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] neće nastati nikakva šteta, jer je riječ o zemljištu druge kategorije na kojem nije moguća gradnja. Promatrajući tu nekretninu u cjelini s kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tada se može govoriti o šteti ako bi se ukinula služnost, jer bi predmetne nekretnine u odnosu na sadašnje stanje izgubile komoditet, a to iz razloga što više ne bi imale pristup s južne strane, dok je na sjevernoj strani potrebno izvesti određene građevinske radove, koji uključuju rušenje zida, potrebno je nasuti materijal i napraviti ulaz u dvorište. Na nekretnini tužitelja moguća je gradnja, ali je zbog okrnjenosti smanjen koeficijent izgrađenosti i koeficijent iskoristivosti, kao i mogućnost parceliranja u više parcela i formiranje više građevnih čestica. Prelaganjem služnosti na način prikazan na listu 6 nalaza i mišljenja mjerničnog vještaka (list 196 spisa) na nekretnini tužitelja ne bi se umanjio koeficijent izgrađenosti ni koeficijent iskoristivosti, jer na toj udaljenosti od 3 m nije moguće prema susjednoj građevnoj čestitci graditi slobodnostojeći objekt.

12.5. Sud je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Suada Kadrića u bitnom prihvatio, cijeneći ga logičnim i izrađenim u skladu s pravilima struke, osobito u dijelu u kojem su opisane karakteristike predmetnih nekretnina, njihov položaj, način korištenja, postojeći pristupi nekretninama, prostorno -planska obilježja zemljišta, mogućnosti gradnje te postojeće stanje izgrađenosti nekretnina. Nalaz i mišljenje vještaka u tom dijelu u skladu je s ostalim izvedenim dokazima, osobito rezultatima očevida i nalazom mjerničnog vještaka, a ni stranke ga nisu posebno osporile. Međutim, sud nije posebno cijenio nalaz i mišljenje vještaka u dijelu u kojem uspoređuje štetu koju postojeća služnost uzrokuje poslužnoj nekretnini s koristi koju ista predstavlja za povlasne nekretnine, odnosno u dijelu u kojem iznosi zaključke o opravdanosti daljnjeg postojanja služnosti. Naime, ocjena jesu li u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za ukidanje služnosti, uključujući pitanje odnosa koristi i štete za pojedine nekretnine, predstavlja pravno pitanje o kojem je ovlašten odlučiti isključivo sud, dok je zadaća vještaka dati stručna objašnjenja o činjenicama za koje je potrebno stručno znanje.

13. Tužitelji svoj zahtjev za ukidanje služnosti temelje na čl. 242. ZVDSP, kojim je propisano (u st. 1.) da izgubi li pravo služnosti razumnu svrhu, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se ono ukine; ako nije što posebno određeno, odluku o ukinuću donijet će sud na zahtjev vlasnika poslužne stvari, bez obzira na pravni temelj na kojem je ta služnost bila osnovana. Sud će na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu služnost puta, bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz, ili drugi jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnoga zemljišta čini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz (st. 2.).

14. Po stavu ovoga suda nisu ispunjeni uvjeti za ukidanje predmetne služnosti, jer ta služnost, s obzirom na pretpostavke zbog kojih je osnovana, nije izgubila razumnu svrhu.

14.1. Naime, na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je, a što među strankama nije ni sporno, da je tuženica povlasnu nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekla kupoprodajom 1983., da je tada već bila u posjedu (što proizlazi iz kupoprodajnog ugovora, čl. II. – list 42 spisa), da je na navedenoj nekretnini izgradila obiteljsku kuću koja se sastoji od prizemlja i kata, kao i garažu na istočnoj strani nekretnine te da je do svoje nekretnine već tada pristupala spornom trasom, odnosno preko nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dalje je utvrđeno da je 2001. kupoprodajom stekla susjednu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da su joj pritom prodavatelji, koji su ujedno bili vlasnici kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dali pisano ovlaštenje da do prodane nekretnine može prilaziti preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno postojećim utabanim prilazom, koji je predmet ovog spora. Predmetne dvije nekretnine čine funkcionalnu cjelinu jer kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja dio ograđenog dvorišta povezanog s kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je sagrađena kuća. Nije sporno da tuženica danas ima dva pristupa do svojih nekretnina, i to pješački pristup sa sjeverne strane preko javnog puta na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (vidljivo na fotografijama na listu 249 spisa) te kolni pristup s južne strane preko nekretnine tužitelja kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kojim putem, osim tuženice i sada umješača, do spornih nekretnina pristupaju i njihovi gosti, a vozila parkiraju na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nije sporno da je nekretnina tuženice orijentirana prema jugu, jer se na južnoj strani nalazi glavni ulaz u kuću, odnosno apartman, kao i jedini postojeći kolni pristup garaži, do koje se vozilom može pristupiti isključivo preko poslužne nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

14.2. Iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je tuženica nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kupila uz uvjet da joj prodavatelji omoguće prilaz toj nekretnini preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što proizlazi i iz iskaza svjedoka DK (list 78 spisa). Iz sadržaja pisanog Ovlaštenja, kao ni iz načina na koji je služnost izvršavana u godinama koje su uslijedile, ne proizlazi da je predmetno ovlaštenje bilo privremenog karaktera niti da je dano samo do izgradnje ceste. Pritom valja ukazati da tužitelji tijekom postupka nisu dokazali kada je izgrađena cesta na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s kojom nekretnine tuženice graniče sa sjeverne strane, niti su osporili navode iz odgovora na tužbu da je predmetna cesta izgrađena prije više od dvadeset godina, iz čega proizlazi da je ista postojala i u vrijeme kada je predmetno ovlaštenje dano. Tuženica je, dakle, upravo oslanjajući se na navedeno ovlaštenje i postojeći način pristupa predmetnim nekretninama organizirala korištenje svojih nekretnina, uključujući izgradnju garaže i uređenje dvorišta na način da je kolni pristup omogućen isključivo s južne strane, preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Takav način korištenja nekretnina postojao je kontinuirano više desetljeća, pri čemu su predmetnim putem pristupali ne samo tuženica i članovi njezine obitelji, već i gosti apartmana koji se nalazi na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

14.3. Doduše, povlasne nekretnine imaju vezu s javnim putem na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], međutim navedena veza po stavu ovoga suda ne predstavlja ni prikladniji ni jednako prikladan prolaz u smislu čl. 242. st. 2. ZVDSP. Naime, iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka proizlazi da sa sjeverne strane postoji isključivo pješački pristup širine 1,5 m, dok kolni pristup nije izveden zbog postojeće visinske razlike između ceste i nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pri čemu je nekretnina od ceste odvojena potpornim zidom. Iako je vještak naveo da bi se određenim građevinskim zahvatima mogao izvesti kolni pristup sa sjeverne strane, sud smatra da sama mogućnost izvođenja budućih građevinskih radova ne znači da u smislu čl. 242. st. 2. ZVDSP već postoji drugi jednako prikladan prolaz ili jednako prikladan javni prolaz. Naime, iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da alternativni kolni pristup u naravi ne postoji, već bi njegovo formiranje zahtijevalo izvođenje dodatnih građevinskih zahvata, uključujući rušenje postojećeg zida, nasipavanje terena i izvedbu novog kolnog ulaza. Stoga se po ocjeni ovoga suda ne može smatrati da postojeća veza preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja jednako prikladan pristup povlasnim nekretninama, osobito imajući u vidu dugogodišnji način korištenja spornih nekretnina, činjenicu da se postojeća služnost kontinuirano izvršava više desetljeća, kao i da predmetni pristup vodi neposredno do garaže i dvorišta povlasnih nekretnina. Sve navedene okolnosti su tužiteljima bile poznate odnosno nisu im mogle ostati nepoznate, s obzirom na okolnost da su poslužnu nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] djelomično stekli nasljeđivanjem iza majke (koja je tužiteljima dala Ovlaštenje za prilaz), a dijelom kupoprodajom od ostalih suvlasnika – njihovih rođaka, kada se predmetna služnost već izvršavala.

14.4. U takvim okolnostima sud smatra da predmetna služnost nije izgubila razumnu svrhu, niti su ispunjene pretpostavke iz čl. 242. ZVDSP za njezino ukidanje.

15. Pritom valja istaknuti da za odluku u ovom postupku nije od odlučnog značaja okolnost što postojeća garaža na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije izvedena u skladu s građevinskom dozvolom, niti okolnost da se prema projektnoj dokumentaciji regulacijski pravac predmetne nekretnine nalazi na sjevernoj strani, odnosno da je prema glavnom projektu bio predviđen kolni pristup sa sjeverne strane. Naime, predmet ovog postupka nije ocjena zakonitosti gradnje niti usklađenosti postojećeg stanja s građevinskom dozvolom, već postojanje pretpostavki za ukidanje stvarne služnosti u smislu čl. 242. ZVDSP. Osim toga, iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da ovakvo stanje nekretnina postoji još od 80-ih godina prošlog stoljeća, odnosno od izgradnje kuće i garaže, te da se predmetna služnost od tada kontinuirano izvršava na isti način.

16. Za odluku o tužbenom zahtjevu nije relevantan ni dio nalaza i mišljenja vještaka u kojem je, s aspekta mogućnosti gradnje, uspoređivao štetu koju postojanje služnosti uzrokuje poslužnoj nekretnini s koristi koju od iste imaju povlasne nekretnine. Naime, u smislu odredbe čl. 242. ZVDSP pretpostavke za ukidanje služnosti postoje samo ako se utvrdi da postoji drugi prikladniji ili jednako prikladan prolaz koji vlasniku poslužnog zemljišta čini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz, a što u ovom postupku nije utvrđeno. Sama okolnost da postojanje služnosti za vlasnika poslužne nekretnine predstavlja određeno ograničenje, odnosno da utječe na mogućnost korištenja i izgradnje nekretnine, ne predstavlja samostalnu pretpostavku za ukidanje služnosti ako istodobno nije utvrđeno postojanje drugog prikladnijeg ili jednako prikladnog prolaza u smislu čl. 242. st. 2. ZVDSP. Ni okolnost da vlasnici poslužne nekretnine zbog trase postojeće služnosti ne mogu cijepati predmetnu nekretninu te da postojanje služnosti utječe na koeficijent izgrađenosti i iskoristivosti nekretnine ne predstavlja razlog za ukidanje služnosti, već eventualno razlog za njezino prelaganje. Međutim, tužitelji tijekom postupka, unatoč prijedlogu tuženice i umješača te mogućnosti prelaganja prikazanoj u nalazu mjerničnog vještaka, takav zahtjev nisu postavili.

17. Slijedom svega navedenog, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja za ukidanje služnosti i na temelju čl. 242. ZVDSP odlučiti kao u točki I izreke presude.

18. Posljedično odbijanju tužbenog zahtjeva stekli su se uvjeti za prihvaćanje protutužbenog zahtjeva, s obzirom na to da je u tijeku postupka utvrđeno da je tuženica još od izgradnje kuće, dakle od početka 80-ih godina, izvršavala sadržaj stvarne služnosti kolnika i staze, na način da je radi pristupa svojoj kući na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prolazila poslužnom nekretninom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upravo trasom prikazanom na slici lica mjesta stalnog sudskog vještaka Branimira Fabla, koja je sastavni dio presude. Godine 2001., kada je tuženica kupila susjednu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], od vlasnika povlasne nekretnine je ishodila i pisano ovlaštenje za prilaz svojim nekretninama upravo preko poslužne kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čemu se tužitelji ni njihovi prednici (sve do 2018. kada su započeli s radnjama smetanja posjeda) nisu protivili. Iz navedenog je razvidno da je tuženica na temelju zakona stekla pravo stvarne služnosti kolnika i staze (čl. 229. st. 1. ZVDSP) te je na temelju čl. 228. st. 2. ZVDSP ovlaštena ishoditi upis stečenog prava u zemljišnim knjigama.

18.2. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki II izreke presude.

19. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP. Tužitelji su izgubili spor pa su dužni tuženici i umješačima naknaditi troškove postupka u cijelosti. Primjenom iste zakonske odredbe, tužiteljima ne pripada pravo na trošak pa je njihov zahtjev za naknadu parničnog troška odbijen kao neosnovan.

19.1. Tuženica je u ovom postupku bila zastupana po punomoćniku odvjetniku pa joj u skladu s odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/23 i 107/25, dalje: Tarifa) pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova za sastav odgovora na tužbu i četiri radnje u prvostupanjskom postupku (Tbr. 7.2. Tarife), i to za sastav protutužbe, zastupanje na pripremnom ročištu 23. svibnja 2022., sastav obrazloženog podneska od 24. svibnja 2022. i zastupanje na ročištu 17. siječnja 2024. Nadalje, za svaku daljnju radnju tuženici pripada nagrada od 50 bodova (Tbr. 7.2. Tarife), i to za zastupanje na uviđaju 16. listopada 2024. te za sastav podnesaka od 3. prosinca 2024., 9. lipnja 2025. i 25. studenog 2025., ukupno 450 bodova, što uzimajući u obzir vrijednost boda od 2,00 eura iznosi 900,00 eura, a uvećano za pripadajući PDV u iznosu od 225,00 eura (Tbr. 46. Tarife), ukupno iznosi 1.125,00 eura. Tuženici pripadaju zatezne kamate na trošak postupka od donošenja presude na temelju čl. 151. st. 3.

ZPP, kako je i zatražila.

19.2. Umješači su zatražili trošak za zastupanje na ročištu 17. siječnja 2024., uviđaju 16. listopada 2024. i ročištu 4. prosinca 2025., za svaku radnju po 100 bodova, ukupno 300 bodova, odnosno 750,00 eura (s uključenim PDV-om). Međutim, umješačima za zastupanje po punomoćniku odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 275 bodova za četiri radnje u prvostupanjskom postupku (Tbr. 7.2. i Tbr. 40. Tarife), što uzimajući u obzir vrijednost boda od 2,00 eura iznosi 550,00 eura, a uvećano za pripadajući PDV u iznosu od 137,50 eura (Tbr. 46. Tarife), ukupno iznosi 687,50 eura.

U Puli 21. svibnja 2026.

Sutkinja

Izabela Barbić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljima - protutuženicima po punomoćnici, uz sudsku pristojbu za presudu

2. Tuženici - protutužiteljici po punomoćniku, uz sudsku pristojbu za presudu (za zahtjev po protutužbi)

3. umješačima po punomoćniku