Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Gospiću

    Trg Alojzija Stepinca 3

    53000 Gospić

    Poslovni broj P-69/2024-20

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljica 1. ČC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ĆC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koje zastupa punomoćnica Željka Peitel, odvjetnica u [adresa] protiv tužen ika 1. GC (pok. OC), [adresa] st. sada nepoznatog boravišta kojega zastupa privremeni zastupnik Danijela Cvijanović, odvjetnica u Gospiću, Dr. Franje Tuđmana 8, 2. AC (žena JC) [adresa] sada nepoznatog boravišta koju zastupa privremeni zastupnik Danijela Cvijanović, odvjetnica u Gospiću, Dr. Franje Tuđmana 8, 3. ŽC (pok. Č), [adresa] st. sada nepoznatog boravišta kojega zastupa privremeni zastupnik Danijela Cvijanović, odvjetnica u Gospiću, Dr. Franje Tuđmana 8 i 4. ĐC (pok. Č), [adresa] st. sada nepoznatog boravišta kojega zastupa privremeni zastupnik Danijela Cvijanović, odvjetnica u Gospiću, Dr. Franje Tuđmana 8, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, nakon glavne i javne rasprave zaključene 6. svibnja 2026. i nakon objave 21. svibnja 2026.

    p r e s u d i o j e :

    Utvrđuje se da su ČC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u ½ dijela i ĆC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u ½ dijela vlasnice nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] u naravi oranica Jasenak površine 554 m² upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi oranica Jazmak površine 525 m² upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te su tuženici GC (pok. OC), [adresa] st, AC (žena JC) [adresa], ŽC (pok. Č), [adresa] st. i FC (pok. Č), [adresa] st. dužni trpjeti da tužiteljice temeljem ove presude izvrše uknjižbu prava vlasništva na navedene nekretnine uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljice u tužbi od 21. veljače 2023. traže priznanje prava vlasništva na nekretninama oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U tužbi navode da su vanknjižne vlasnice navedenih nekretnina, svaka u ½ dijela. U odnosu na predmetne nekretnine proveden je izvanparnični postupak osiguranja dokaza pred Općinskim sudom u Gospiću pod poslovnim brojem R1-94/2018. Tužiteljice svoj zahtjev temelje na odredbama čl. 19., čl.159. i čl.160 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014., 81/2015. i 94/2017., dalje u tekstu: ZVDSP). Uz tužbu su priložile zemljišnoknjižni izvadak, nalaz i mišljenje vještaka, te predložile uvid u spis R1-94/2018.

    2. Tužiteljice su konačno precizirale tužbeni zahtjev podneskom od 27. studenog 2025. U tom podnesku, povukle su tužbu u odnosu na tuženike ĆC, IC, BC, SC, TC te ĆC jer su u međuvremenu ishodile pravo vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]., a ustraju u tužbi u odnosu na tuženike [adresa], GC, AC, UC i VC, te kod tužbenog zahtjeva u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U tom podnesku navode da su predmetne nekretnine stekle kako dosjelošću tako i građenjem. Naime, kuća na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sagrađena je još prije Drugog svjetskog rata, a istu su na starim temeljima sagradili roditelji tužiteljica ŠC i SC, te su u toj kući tužiteljice živjele još od svog ranog djetinjstva. Kuća je ponovno uništena u Domovinskom ratu nakon kojeg je na zahtjev oca tužiteljica pok. ŠC i obnovljena. Zaključno ističu da su pravo vlasništva stekle kako dosjelošću, tako i građenjem, sve sukladno odredbama ZVDSP, Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, te konačno prema pravilima Općeg građanskog zakonika.

    3. Rješenjem suda poslovni broj P-69/2024-2 od 03. rujna 2024. tuženicima CC (pok. OC), [adresa] st., AC (sup. JC), [adresa] st., ŽC pok. Č, [adresa] st., sada u [adresa] i VC, [adresa] koji su nepoznatog boravišta postavljen je privremeni zastupnik u osobi Danijele Cvijanović, odvjetnice u [adresa] s obzirom na to da bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika trajao dugo tako da bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati štetne posljedice (članak 84 . stavak 1 i stavak 2 toč. 4 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 58/1993, 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje: ZPP)). Privremeni zastupnik ima u ovom postupku sva prava i dužnosti zakonskog zastupnika koja će obavljati sve dok se tuženici ne pojave pred sudom odnosno dok Hrvatski zavod za socijalni rad ne obavijesti sud da im je postavio skrbnika (članak 85. stavak 1. i 2. ZPP).

    4. U odgovoru na tužbu privremena zastupnica tužen ika protivila se tužbi i tužbenom zahtjevu, ali se nije protivila izvođenju dokaza predloženih po tužiteljicama.

    5. Na pripremnom ročištu održanom 10. ožujka 2026. tužiteljice su ispravile tužbeni zahtjev na način da u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] ispravlja ju broj zk. uloška koji sada glasi 2595 te površinu navedene čestice tako da ista glasi 554 m² te u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] koja je sada upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] te ima površinu 525 m². Na istom ročištu zakonska zastupnica tužene Republike Hrvatske u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je Republika Hrvatska upisana u suvlasničkom omjeru od ¼ dijela, priznala je tužbeni zahtjev. Slijedom navedenog donesena je djelomična presuda na temelju priznanja pod poslovnim brojem P-69/2024-16 od 10. ožujka 2026. i rješenje o povlačenju tužbenog zahtjeva u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

    6. Radi utvrđenja činjeničnog stanja proveden je dokazni postupak tijekom kojeg je izvršen uvid u materijalnu dokumentaciju koju su tužiteljice dostavile u spis : Nalaz i mišljenje vještaka (str. 14-15 spisa), Ugovor o obnovi u ratu oštećene obiteljske kuće/stana sklopljen dana 15. studenog 2002. između Republike Hrvatske, Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, s jedne strane i ŠC, s druge strane (str. 123-124 spisa), dopis Ministarstva razvitka i obnove od 04. lipnja 1999. kojim se Ličko-senjskoj županiji dostavljaju podaci iz popisa pučanstva 1991. kojem prileži „Interna dokumentacija“ MRO u kojem se navodi adresa [adresa] te ŠC i SC (str. 125-126 spisa), rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-105/12 UPP/OS-50/12 od 01. ožujka 2012. iza pok. ŠC (str. 127-129 spisa), uvjerenje DGU, PU za katastar, Ispostava Lovinac od 25. svibnja 2018. (str. 130-131 spisa), rodne i krsne listove (str. 133-138 spisa), izvatke iz BZP-a za k. č. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (str. 144 i 145), zapisnik s očevida P-35/2026-11 od 07. travnja 2026. (str. 151-156) te skicuSkica vještaka i fotografije lica mjesta (str. 157-159 spisa). Također, izvršen je uvid u spise R1-94/2018 osiguranje dokaza i R1-7/2022 osiguranje dokaza. Proveden je dokaz saslušanjem svjedoka NC i LC te tužiteljice ĆC.

    7. Analizom provedenih dokaza sukladno odredbi članka 8 . ZPP-a utvrđeno je da je tužbeni zahtjev osnovan.

    8. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi oranica Jasenak površine 554 m2 upisana kao suvlasništvo JC, [adresa] st. i ĆC DC žene JC, [adresa] te da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi oranica Jazmak površine 525 m2 upisana kao suvlasništvo OC, [adresa] sr, sada u [adresa], EC, [adresa]. i [adresa].

    9. Uvidom u spis R1-94/2018 utvrđeno je da je provedeno vještačenje po vještaku geodetu te da su saslušani svjedoci i jedna od tužiteljica. U svom nalazu i mišljenju vještak Darija Došen utvrdila je da se na k. č. br. [katastarska čestica]., definiranoj žičanom ogradom, nalaze kuća i gospodarska zgrada, da k. č. br. [katastarska čestica] u naravi predstavlja voćnjak te je definirana žičanom i živom ogradom i da k. č. br. [katastarska čestica] u naravi predstavlja oranicu koja je definirana živom ogradom te brazdom nastalom oranjem. Svjedoci HC i RC su suglasno iskazali da se navedene nekretnine nalaze u nesmetanom posjedu tužiteljica i njihovih prednika još od Drugog svjetskog rata te da ih nitko nije ometao u posjedu. Tužiteljica ĆC izjavila je da su ona i sestra DC rođene u predmetnoj kući koja je nastala obnovom kuće uništene u Drugom svjetskom ratu te ističe da ih nikad nitko nije smetao u posjedu. U postupku osiguranja dokaza sudjelovala je i Republika Hrvatska zastupana po ODO Gospić, te do podnošenja ove tužbe ni na koji način nije osporila nalaz vještaka u odnosu na predmetne čestice niti je osporila izjave svjedoke i tužiteljice ĆC.

    10. Izvršenim uvidom u spis R1-7/2022 utvrđeno je da su svjedoci LC, ĆC, MC i NC dali međusobno suglasne iskaze iz kojih proizlazi da je obitelj tužiteljica godinama u posjedu susjednih čestica te da ih nikada nitko nije smetao u posjedu niti tužio na sudu zbog zemlje. Također je pregledom zapisnika glavne rasprave u predmetu P-35/2026 (u kojem su tužiteljice stekle pravo vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) te skice vještaka Zdravka Pavelića i fotografija s lica mjesta utvrđeno da k. č. br. [katastarska čestica] s predmetnim česticama čini jednu cjelinu definiranu ogradama jednog ličkog seoskog gospodarstva te su svjedoci dali iskaze istovjetne dosadašnjima.

    11. Uvidom u Ugovor o obnovi u ratu oštećene obiteljske kuće/stana sklopljen dana 15. studenog 2002. između Republike Hrvatske, Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, s jedne strane i ŠC, s druge strane utvrđeno je da je ocu tužiteljica odobrena obnova kuće na adresi [adresa] koja je istovjetna adresi iz Interne dokumentacije Ministarstva razvitka i obnove koja glasi na ŠC i SC, roditelje tužiteljica. Također, se uvidom u Uvjerenje DGU, PU za katastar, Ispostava Lovinac od 25. svibnja 2018. potvrđuje da je na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] građevina evidentirana prije 15. veljače 1968.

    12. Uvidom u rodne listove tužiteljica i rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Mile Fajdića poslovni broj O-105/12, UPP/OS-50/12 od 1. ožujka 2012. iza pok. ŠC utvrđeno je da su tužiteljice zakonske nasljednice iza pok. ŠC.

    13. Svjedokinja NC stara 74 godine iz [adresa] u svom iskazu je navela da joj je poznato o kojim nekretninama je riječ te da se sjeća roditelja tužiteljice, NC i ŠC i njihove bake DC koja je majka od Ć. Sjeća se da su roditelji tužiteljica kuću gradili šezdesetih godina prošlog stoljeća na starim temeljima Katine kuće, a par godina kasnije su izgradili i dvorišnu zgradu. Ističe da se ne sjeća da im je itko branio gradnju. Zna da je baka tužiteljica umrla u dobi od 80 i više godina, a rod itelji su umrli između 2009. i 2012. te su ih naslijedile kćeri ĆC i G, ovdje tužiteljice. Navodi da nikad nije čula da su stranke i njihovi prednici ikad smetani u posjedu te da svi u mjestu znaju da su to njihove nekretnine.

    14. Svjedok LC star 73 godina iz [adresa] iskazao je da zna koje nekretnine su predmet postupka i koje su nekretnine u posjedu tužiteljica. Navodi da su tužiteljice te nekretnine naslijedile od roditelja, a oni od bake DC te pretpostavlja da ih je i ona naslijedila od svojih roditelja. Zna da je DC umrla u starijoj životnoj dobi. Zna da su roditelji tužiteljica na predmetnim nekretninama šezdesetih godina gradili kuću i ljetnu kuću, te da su živjeli na tom kućnom broju i sigurno bili vlasnici tih nekretnina. Navodi da mu tuženici nisu poznati te da su u posjedu predmetnih nekretnina bili isključivo prednici tužiteljica za koje nikada nije čuo da su bili smetani u posjedu. U naravi te nekretnine predstavljaju voćnjak, uređeno dvorište, te kuću i dvorišnu zgradu, dok se štala nalazi na lijevoj strani. Također, ističe da svi mještani [adresa] znaju da su te nekretnine od tužiteljica.

    15. Tužiteljica ĆC, kćerka ŠC u svom iskazu navodi da se na predmetnim nekretninama nalaze kuća i dvorišna zgrada, a u produžetku voćnjak. Kuću su gradili njezini roditelji na postojećim temeljima, te se ne sjeća što je na tim nekretninama bilo ranije jer se sjeća samo zidova. Po pričama zna da je tu nekada bila kuća njezine bake DC. Nije joj poznato da je itko smetao roditelje u gradnji kuće i dvorišne zgrade. Sjeća se samo dovršetka gradnje kuće između 1967. i 1968. nakon čega su gradili štalu, a potom i dvorišnu zgradu. Roditelji nikada nisu bili smetani u posjedu. Baka DC umrla je u ožujku 1990. u dobi od 98 godina, te iz pričanja zna da su predmetne nekretnine prvo bile u vlasništvu prabake O, Katine svekrve iz čega proizlazi da je obitelj tužiteljice u posjedu nekretnina više od 150 godina. Ističe da svi mještani [adresa] znaju da su te nekretnine njihove te napominje da su cijelo vrijeme ograđene živicom.

    16. Iskazima svjedoka te tužiteljice ĆC sud je u cijelosti poklonio vjeru jer je ocijenio kao neposredno uvjerljive, međusobno suglasne i u skladu s materijalnom dokumentacijom priloženom u spisu.

    17. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stvarnom stanju s obzirom da su u zemljišnim knjigama upisani JC, DC, OC, PC i [adresa] kao vlasnici nekretnina koji nisu bili stvarni vlasnici niti posjednici nekretnina. Iz provedenih dokaza proizlazi da su stvarni vlasnici nekretnina bili prednici tužiteljica, prvo njihova prabaka O, zatim baka DC te na kraju njihovi roditelji ŠC i SC od kojih su one i naslijedile navedene nekretnine. Stoga, tužiteljice neometano i samostalno posjeduju predmetne nekretnine zajedno sa svojim pravnim prednicima više od sto pedeset godina. Iz sadržaja spisa proizlazi da je njihov posjed bio nesmetan te da niti tuženici niti treće osobe nisu tražili predaju nekretnina u posjed niti su na bilo koji način uznemiravali tužiteljice i njihove prednike u vršenju vlasničkih ovlaštenja.

    18. Odredba članka 388. stavka 1. ZVDSP-a propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

    19. S obzirom na nesporno utvrđenje suda tijekom dokaznog postupka da su predmetne nekretnine u posjedu tužiteljica i njihovih prednika najmanje sto pedeset godina, u konkretnom slučaju uvjete za dosjedanje odnosno stjecanje prava vlasništva dosjelošću treba razmotriti i ocijeniti najprije prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) koja su se primjenjivala do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91 i 92/94, u daljnjem tekstu: ZOVO) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., zatim po odredbama ZOVO-a i konačno po sada važećim odredbama ZVDSP.

    20. Pravila OGZ-a određuju uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću u paragrafima 1460 - 1477 po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određeno zakonom. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464 OGZ), da mora biti pošten (paragraf 1463 i 326 OGZ) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461 OGZ). Međutim, onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477 OGZ). Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468 OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472 OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 OGZ pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje.

    21. Prema odredbi članka 28 stavka 2 ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Odredbom stavka 4 istog članka propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi članka 72 stavka 2 ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

    22. Konačno, odredbom članka 159 stavka 1 ZVDSP propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 2). Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 3). Odredba članka 160 stavka 1 i 2 ZVDSP određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (članak 18. stavak 3 . ZVDSP).

    23. Prema tome, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ, ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

    24. U konkretnom slučaju ispunjeni su uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu pravnog pravila iz paragrafa 1468 OGZ-a koji se primjenjuje kao mjerodavno materijalno pravo, a kojim je propisano da je za dosjelost potrebno vrijeme od 30 godina i to bez obzira da li je posjed zakonit pod uvjetom da je pošten kako to proizlazi iz pravnog pravila iz paragrafa 1477 OGZ-a uračunavanjem i posjeda prednika tužiteljice primjenom pravnog pravila iz paragrafa 1493 OGZ-a.

    25. Na temelju utvrđenih činjenica da su u nesmetanom posjedu predmetne nekretnine najmanje sto pedeset godina, osobno i putem svojih pravnih prednika koji su na predmetnoj nekretnini izgradili kuću, da nitko od strane trećih osoba pa tako ni tuženi nisu zahtijevali predaju u posjed niti su tužiteljice i njihovi pravni prednici smetani u posjedu predmetne nekretnine, sud cijeni da su ispunjene pretpostavke za utvrđenje prava vlasništva tužiteljica dosjelošću u smislu pravnih pravila OGZ-a.

    26. U postupku je nesporno utvrđeno da se radi o dugogodišnjem, kontinuiranom i poštenom posjedu nekretnina koji je trajao osobno i putem pravnih prednika tužiteljica najmanje sto pedeset godina do podnošenja tužbe (2023.) pa proizlazi da je pravo vlasništva predmetne nekretnine stečeno još za vrijeme važenja OGZ-a. Takav zaključak podržavaju i iskazi svjedoka koji se u cijelosti podudaraju s iskazom 2. tužiteljice i navodima iz tužbe.

    27. Stoga su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu pravnog pravila iz paragrafa 1468 OGZ-a koji se primjenjuje kao mjerodavno materijalno pravo, a kojim je propisano da je za dosjelost potrebno vrijeme od 30 godina i to bez obzira da li je posjed zakonit pod uvjetom da je pošten kako to proizlazi iz pravnog pravila iz paragrafa 1477 OGZ-a uračunavanjem i posjeda prednika tužiteljica primjenom pravnog pravila iz paragrafa 1493 OGZ-a radi čega je tužbeni zahtjev u cijelosti usvojen kao osnovan.

    28. Stoga je odlučeno kao u izreci.

    U Gospiću 21. svibnja 2026.

    Sudac:

    Mirjana Kosanović

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

    Dna:

    1. Željka Peitel, odvjetnica u [adresa]

    2. Danijela Cvijanović, odvjetnica u Gospiću, Ulica dr. Franje Tuđmana 8

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.