REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1564/2025-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Vesni Horvath na prijedlog višeg sudskog savjetnika Domagoja Balentina, u pravnoj stvari tužiteljice ČI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Maji Buhin, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 13. travnja 2026., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice Maje Buhin, odvjetnice i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, te presude javno objavljene 21. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužiteljici ČI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s naslova naknade štete ukupan iznos od 2.750,00 eura zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, tekućom na iznos od 2.470,00 eura od 25. lipnja 2025. do isplate, a na iznos od 280,00 eura tekućom od 21. svibnja 2026. do isplate, prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva za naknadu neimovinske štete u iznosu od 300,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 25. lipnja 2025. do isplate, kao i dio tužbenog zahtjeva kojim potražuje isplatu zakonskih zateznih kamata na dosuđeni iznos naknade imovinske štete, za razdoblje od 25. lipnja 2025. do 20. svibnja 2026.

III Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, naknaditi tužiteljici ČI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu 1.550,00 eura zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 21. svibnja 2026. do isplate, prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 1. prosinca 2023. pretrpjela ozljedu na radu kod poslodavca Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zrinjevac, Zagreb, tijekom radnog vremena prilikom obavljanja svojih redovitih radnih zadataka, i to na način da je nogom skliznula u rupu i ozlijedila lijevo koljeno, a sve uslijed klizavosti i zakrčenosti prolaza i površina s kojih se obavlja rad. Tužiteljici je navedena ozljeda priznata kao ozljeda na radu od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Istog dana tužiteljica je zaprimljena u KB Sveti Duh gdje joj je utvrđena dijagnoza – distorsio genus sin. Zbog rupture meniska lijeve noge tužiteljica je pristupila i operativnom zahvatu, a potom je provodila i fizikalne terapije gdje joj je utvrđena dijagnoza S83.4 – iščašenje i nategnuće kolateralnog ligamenta koljena, s sve kako je to detaljno opisano u tužbi. Zbog predmetne ozljede tužiteljica je bila na bolovanju više od godinu dana. Poslodavac tužiteljice ima kod tuženika sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti za štetu koju radnici pretrpe na radu, odnosno prilikom obavljanja poslova svojeg radnog mjesta, a što je ovdje slučaj, to je naslovljeno osiguranje pasivno legitimirano i odgovorno za naknadu štete oštećeniku. Tuženik je tužiteljici isplatio nesporni iznos naknade štete od 2.600,00 eura, kojim iznosom je obuhvaćena naknade neimovinske štete i naknada imovinske štete (pružena pomoć i njega). Slijedom navedenog kod tužiteljice je došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, pa ona na ime naknade neimovinske štete potražuje daljnji iznos od 2.000,00 eura te iznos imovinske štete od 200,00 eura zajedno sa zateznim kamatama i troškovima postupka.

Obzirom na navedeno, tužiteljica je nakon provedenog medicinskog vještačenja podneskom od 4. ožujka 2026. konačno uredila tužbeni zahtjev na način da od tuženika na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje potražuje specificirano kako slijedi:

- za pretrpljene fizičke bolove iznos od 2.000,00 eura,

- za pretrpljeni strah 1.600,00 eura,

- za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 800,00 eura,

- za duševne boli zbog naruženja iznos od 700,00 eura,

- odnosno ukupno s osnova neimovinske štete iznos od 5.100,00 eura, te imovinske štete iznos od 550,00 eura za pruženu tuđu pomoć i njegu, sve sa pripadajućom zateznom kamatom.

S obzirom da je tuženik u mirnom postupku isplatio tužiteljici nesporni iznos od 2.600,00 eura od čega se iznos od 270,00 eura odnosi na pruženu tuđu pomoć i njegu, to tužiteljica potražuje preostali iznos od 2.770,00 eura na ime naknade neimovinske štete i 280,00 eura na ime naknade imovinske štete, uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, to jest od dana 25. lipnja 2025. do isplate, te naknadu troška parničnog postupka zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja do isplate.

Slijedom svega navedenog tužiteljica predlaže u cijelosti usvojiti tužbu i tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodi da priznaje nastanak štetnog događaja te činjenicu da je s poslodavcem tužiteljice u vrijeme nastanka štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja, slijedom čega je nesporna pasivna legitimacija tuženika. Isto tako tuženik priznaje i odgovornost poslodavca za nastanak predmetne ozljede po principu objektivne odgovornosti. Tuženik osporava visinu tužbe i tužbenog zahtjeva iz razloga što je kod tužiteljice u objektivnom smislu došlo do povrede prava osobnosti, ali je stajališta da tužiteljici ne pripada pravo na naknadu neimovinske i imovinske štete u iznosu većem od isplaćenog nespornog dijela. Imajući u vidu ozljede koje je tužiteljica zadobila u predmetnom štetnom događaju, a koje proizlaze iz dostavljene medicinske dokumentacije, tuženik je tužiteljici kao nesporan dio naknade štete isplatio iznos od 2.600,00 eura čime smatra da je u cijelosti ispunio svoju obvezu po predmetnom štetnom događaju. Isto tako, tuženik osporava i zatraženi tijek zateznih kamata ističući da tužiteljici pripada pravo na zateznu kamatu od dana kada joj je završeno liječenje.

Slijedom navedenog, tuženik predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan preko isplaćenog nespornog dijela.

3.

Predmet spora je zahtjev tužiteljice kao radnice osiguranika tuženika za naknadom neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, koju je tužiteljica pretrpjela uslijed štetnog događaja na radnom mjestu 1. prosinca 2023., preko nespornog isplaćenog iznosa od 2.600,00 eura.

4. Iz navoda parničnih stranaka iznesenih u tužbi, odgovoru na tužbu, te u daljnjem tijeku postupka razvidno je da je između istih nesporno postojanje pasivne legitimacije i nastanak štetnog događaja, kao i odgovornost tuženika. Isto tako, nesporno je da je navedena ozljeda priznata od strane HZZO-a kao ozljeda na radu. Sporna je samo visina tužbenog zahtjeva preko nespornog isplaćenog iznosa od 2.600,00 eura, kao i iznos naknade za tuđu pomoć i njegu te tijek zateznih kamata.

5. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u odštetni zahtjev (str. 6-8 spisa), tiskanicu prijave o ozljedi na radu (str. 9-12 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 13-23 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku prof. dr. sc. Igoru Stipančiću o čemu u spisu prileži pisani nalaz i mišljenje (str. 40-44 spisa), te u drugu dokumentaciju koja prileži spisu.

6. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

7. Radi utvrđenja visine tužbenog zahtjeva sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku prof. prim. dr. sc. Igoru Stipančiću. Vještak je dostavio svoj nalaz i mišljenje podneskom od 16. veljače 2026. koji prileži spisu (str. 40 – 44 spisa). Sudski vještak u nalazu i mišljenju navodi da je osobno pregledao tužiteljicu, kojom prilikom je ista donijela na uvid svu medicinsku dokumentaciju vezanu za predmetno ozljeđivanje, kao i presliku zdravstvenog kartona za razdoblje od 26. srpnja 2002. do 13. veljače 2026. Vještak je u svom nalazu opisao cjelokupan tijek liječenja tužiteljice nakon nastanka predmetnog štetnog događaja. U pogledu kliničkog stanja tužiteljice, vještak je utvrdio da je hod uredan, kao i kretnje u oba koljena. Vještak također navodi da je inspekcijski nalaz na koljenima bez otoka i izljeva, a na oba koljena postoje s prednje strane po dva mala ožiljka od artroskopske operacije.

Temeljem osobnog pregleda tužiteljice i priložene medicinske dokumentacije, vještak u svojem mišljenju navodi da je tužiteljica na dan štetnog događaja 1. prosinca 2023. zadobila uganuće lijevog koljena. Kasnijim pregledima joj je postavljena dijagnoza puknuće medijalnog meniska lijevog koljena. Zbog toga je bila podvrgnuta operaciji te joj je učinjeno odstranjenje većeg dijela medijalnog meniska lijevog koljenja. Po izvršenoj operaciji, uslijedilo je provođenje fizikalne terapije. U pogledu završetka liječenja vještak je naveo da je liječenje završeno pregledom fizijatra kojeg je tužiteljica načinila dana 12. ožujka 2025. Vještak zaključuje da postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja, zadobivene ozljede lijevog koljena, kirurškog liječenja i nastalih posljedica. Vještak pojašnjava da je prilikom nastanka štetnog događaja došlo do naglog rotacijskog opterećenja koljena uz fleksiju i oslonac na nogu. Takav mehanizam predstavlja tipičan mehanizam nastanka ozljede medijalnog meniska, koji u praksi nastaje kombinacijom kompresije, rotacije i blaže fleksije koljena. Eventualne ranije degenerativne promjene koljena mogle su predstavljati predisponirajući čimbenik, ali bez predmetnog traumatskog događaja najvjerojatnije ne bi dovele do kliničke slike koja je zahtijevala kirurško liječenje. Sudski vještak je u nalazu i mišljenju utvrdio je po završenom liječenju funkcija koljena uredna, a kretnje su punog opsega. Tužiteljica navodi da ne može klečati i čučati što je posljedica promjena i operacija na oba koljena. Isto tako, kod hoda po neravnom terenu se može javljati nelagoda i bol. Slijedom navedenog, vještak je mišljenja da zbog zaostalih posljedica ove ozljede kod tužiteljice postoji smanjenje životne aktivnosti u omjeru od 3%. Sudski vještak je mišljenja da je zbog zadobivenih ozljeda došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja kod tužiteljice.

Tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpjela fizičke bolove jakog intenziteta 4 dana, srednjeg intenziteta oko 7 dana, te manjeg intenziteta još do 2 mjeseca sveukupno. Povremena bol ulazi u smanjenje životne aktivnosti. Tužiteljica je isto tako pretrpjela tzv. primarni strah u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja koji je bio intenzivan i kratkotrajan. Takozvani sekundarni strah kao posljedica tjelesne ozljede, kojeg je tužiteljica pretrpjela bio je jakog intenziteta do 3 dana, srednjeg oko 7 dana i manjeg oko 6 tjedana. Tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 4 tjedna po 2 sata na dan zbog potrebe mirovanja i težeg hoda te potom još u ukupnom trajanju od 2 mjeseca po 3 puta tjedno po 2 sata dnevno zbog otežanog hoda. Sudski vještak je zaključio da kod tužiteljice postoji naruženje vrlo blagog stupnja zbog opisanih ožiljaka.

8. Na nalaz i mišljenje vještaka nije bilo prigovora te je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka kao stručnu pomoć u dokazivanju tužiteljevih tegoba budući da je sačinjen stručno, jasno i obrazloženo u skladu s pravilima struke i temeljem relevantne medicinske dokumentacije.

9. Imajući u vidu utvrđene relevantne okolnosti u smislu odredbe članka 1100. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23 - dalje: ZOO), obzirom da je kod tužiteljice došlo do povrede prava osobnosti te da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade, po ocjeni ovog suda primjerena naknada za pretrpljene fizičke bolove iznosi 1.900,00 eura, za pretrpljeni strah iznosi 1.600,00 eura, za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznosi 600,00 eura te za duševne boli zbog naruženja iznosi 700,00 eura, ukupno 4.800,00 eura sa zateznom kamatom tekućom od podnošenja odštetnog zahtjeva 25. lipnja 2025. do isplate. Prilikom odlučivanja o visini pravične novčane naknade, sud ističe da je prilikom odmjeravanja uzeo u obzir stopu inflacije koja je uslijedila nakon donošenja posljednjih Orijentacijskih kriterija od lipnja 2020., a koja prema podacima Državnog zavoda za statistiku iznosi više od 30%, kao i nominalni rast prosječne mjesečne neto plaće, koji u razdoblju od svibnja 2020. do kolovoza 2025. iznosi preko 60%.

10. Odlučujući o zahtjevu tužiteljice za naknadu imovinske štete za pruženu tuđu pomoć i njegu, sud je primijenio čl. 1089. st. 2. u vezi s čl. 1095. st. 2. ZOO-a, te smatra kako je tuženik dužan tužiteljici naknaditi imovinsku štetu. Naime, među strankama nije sporno da su tužiteljici tuđu pomoć i njegu pružali ukućani. Troškovi naknade za tuđu pomoć i njegu, utvrđeni su u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka prema intenzitetu i trajanju potrebe za ovakvom pomoći i njegom od ukupno 110 sati. S obzirom da su tužiteljici tuđu pomoć i njegu pružali ukućani, to je sud cijenu iste utvrdio po slobodnoj ocjeni, i to u visini od 5,00 eura po satu, smatrajući je primjerenom, a uzevši u obzir prihvaćenu sudsku praksu i aktualne društvene prilike u Republici Hrvatskoj te stopu inflacije, slijedom čega je sud tužiteljici dosudio s ove osnove, ukupan iznos od 550,00 eura s kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude odnosno 21. svibnja 2026. sukladno odredbi članka 1089. ZOO-a, a visina i okolnosti su utvrđene danom donošenja presude pa je valjalo odbiti tužiteljicu sa zateznim kamatama tukućim od podnošenja odštetnog zahtjeva tj. od 25. lipnja 2025. do presuđenja.

11. Obzirom da je tuženik u tijeku postupka isplatio nesporan dio od 2.600 eura, od čega 2.330,00 eura na ime naknade neimovinske štete te 270,00 eura na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu to ukupno tužiteljici valja dosuditi iznos od 2.470,00 eura s osnova neimovinske štete te iznos od 280,00 eura s osnova imovinske štete, a odbiti sa zahtjevom od 300,00 eura kao neosnovan.

12. Odluka o visini stopi zakonske zatezne kamate temelji se na odredbi članka 29. stavka 2. ZOO-a, s tijekom kamata od podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno od 25. lipnja 2025. za neimovinsku štetu, odnosno od 21. svibnja 2026. za imovinsku štetu.

13. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP- a, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 - dalje: Tarifa) prema vrijednosti tužbenog zahtjeva i zatraženom trošku.

13.1. S obzirom na to da tužiteljica nije u sporu uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva u dijela zahtjeva za naknadu neimovinske štete (9,84%), sud je odlučio da je tuženik sukladno čl. 154. st. 5. ZPP-a dužan u cijelosti naknaditi sve troškove postupka tužiteljici.

13.2. Tako je tužiteljici valjalo priznati trošak za sastav odštetnog zahtjeva i trošak sastava tužbe – svaki po 100 bodova po Tbr. 7/1, zastupanja na ročištu 23.10.2025. – 100 bodova po Tbr. 9/1, trošak sastava obrazloženog podneska od 4.3.2026. po Tbr. 8/1 – 100 bodova i trošak zastupanja na ročištu 13.4.2026. – 100 bodova, odnosno ukupno 500 bodova što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura (Tbr. 54) i uvećano za PDV od 25% iznosi ukupno 1.250,00 eura. Navedenom iznosu dodan je trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 300,00 eura pa je tužiteljici na ime sveukupnog parničnog troška dosuđeno 1.550,00 eura.

13.3. Tužiteljici nisu priznati troškovi sastava podneska od 23.9.2025. kojim se očituje na odgovor na tužbu budući da je isto učinjeno bez prethodnog odobrenja suda prema odredbi čl. 299.a ZPP-a, a navode iz predmetnog podneska tužiteljica je mogla iznijeti i na pripremnom ročištu za što joj je priznat trošak zastupanja. Tužiteljici isto tako nije priznat niti trošak sastava podneska od 24.11.2025. kojim dostavlja sudu potvrdu o uplati predujma za vještačenje. Prema stavu ovog suda navedeni podnesci nisu bili nužni za vođenje parnice u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a te bi priznavanje tih podnesaka u parnični trošak bilo suprotno načelu ekonomičnosti vođenja postupka. Valja reći i da tužiteljici nije priznat unaprijed zatraženi trošak pristupa na ročište za objavu presude, budući da stranke mogu zatražiti troškove koji su im nastali do zaključenja glavne rasprave sukladno članku 164. stavak 3. ZPP-a, a zatraženi trošak ročišta nije niti nastao, niti dospio do dana zaključenja glavne rasprave kada je ovaj trošak zatražen, jer je neizvjesno hoće li stranka pristupiti na ročište za objavu ili neće. O navedenom trošku po zahtjevu stranke, sud će odlučiti dopunskim rješenjem.

14. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP- a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a.

15. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 21. svibnja 2026.

Sutkinja:

Vesna Horvath

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. pun. tužiteljice

2. tuženiku (na broj: S-1073/2025)