Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž -996/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJE

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga sudaca Dragice Samardžić, kao predsjednice vijeća, te Ankice Matić kao sutkinje izvjestiteljice i Vesne Kuzmičić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HE OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Branimiru Belamarić, odvjetniku u Šibeniku, protiv tuženika pod 1) Republike Hrvatske OIB: 52634238587 zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, pod 2) CE iz [adresa], pod 3) UE iz [adresa], pod 4) BE iz [adresa] i pod 5) IE iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika Republike Hrvatske protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-911/2024 od 6. veljače 2026., u sjednici vijeća održanoj 21. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se pobijana prvostupanjska odluka i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je odluku koja glasi:

"I. Utvrđuje se da je tužitelj HE OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], vlasnik fizički točno određenog dijela nekretnine čest.br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 3331 m2, rezerviranog broja čest, br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji je na geodetskoj snimci označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R- S-Š-T-U V- Z-Ž-A1-B1-C1-D1-E1-F1-A od 19.ožujka 2024. izrađene od strane ovlaštenog dipl.ing.geod. ČE, a koji dio je na skici mjesta očevida sudskog vještaka Pjera Sladoljeva od 06.03.2025. označen kao dio čest.br. [katastarska čestica]

K. O. [katastarska općina] označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-Š-T-U-V- Z-Ž-A1-B1-C1-D1-E1-F1-A.

II. Ovlašćuje se tužitelj HE OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da temeljem ove presude po provedenoj parcelaciji nekretnine sukladno utvrđenju iz toč.1. ove presude i po provedenom upisu novoformirane nekretnine nastale tako izvršenom parcelacijom u zemljišnim knjigama zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva nekretnine oznake čest.[katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 3331 m2 na ime HE OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], uz istodobni izbris sa upisanog imena RH".

2. Žali se tuženik pod 1) Republika Hrvatska i pobija prvostupanjsko odluku, zbog svih "žalbenih razloga" sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu s istom.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet ovog postupka je stjecanje prava vlasništva fizički odijeljenog dijela nekretnine dosjelošću.

6. Sud prvog stupnja je po provedenom dokaznom postupku na osnovu mišljenja ovlaštenog sudskog vještaka, a očevidom na licu mjesta utvrdio da se nekretnina nalazi u [adresa] da se do iste pristupa nesmetano i to makadamskim putem koji se veže na asfaltnu cestu koja prolazi kroz [adresa], a predstavlja zemljišnu cjelinu koja je u svom većem dijelu omeđena trajnim i vidljivim međnim oznakama u obliku betonskih zidova i suhozida, te zidova objekata koji se nalaze na njoj, da su na predmetnoj nekretnini zatečeni stambeni objekt sa pripadajućim pomoćnim objektima, a ostatak nekretnine čini vrtni i dvorišni prostor, zatim maslinik sa stablima bajama, smokve te jedan manji prostor ograđen suhozidom u kojem se nalazi kokošinjac. Ujedno je na osnovu tužitelja te saslušanih svjedoka ŽE i ĆE sud utvrdio da su prednici tužitelja bili u samostalnom posjedu utužene nekretnine i to još od 60-ih godina i to na način da su istu obrađivali i na njoj imali životinje i izgradili objekt koji predstavlja kokošinjac, a koji se i danas na nekretnini nalazi.

7. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja zaključuje da je predmet spora koji je na skici mjesta očevida ovlaštenog vještaka označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-Š-T-U-V-Z-Ž-A1-B1-C1-D1-E1-F1-A bio u dugogodišnjem i nesmetanom posjedu tužitelja i njegovih prednika.

8. S obzirom na žalbene navode tužene Republike Hravatske da sud prvog stupnja temelji svoju odluku samo na iskazu saslušanih svjedoka te da nisu vidljivi tragovi posjeda iz avionskog snimka, a niti na hrvatskoj osnovnoj karti (HOK) za sada dovodi u sumnju odluku suda prvog stupnja.

9. Dosjelost kao osnova stjecanja vlasništva osniva se na samostalnom posjedu koji traje određeno vrijeme. Posjed može biti različite kakvoće (zakonit, pošten i istinit ili suprotno tome nezakonit, neistinit i nepošten). Zakonit posjed je onaj posjed koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. Pošten posjed postoji ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Istinit je posjed ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Navedene kakvoća posjeda uvjetuje i različite vrste dosjelosti: redovnu - na temelju zakonitog, istinitog i poštenog posjeda, izvanrednu - na temelju posjeda koji je samo pošten.

10. Za istaći je i to da je Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 17. studenog 1999. godine ("Narodne novine" broj 137/99), ukinuta odredba stavka 4. članka 388. ZV kojom je bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu, kao i stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana.

11. Prema shvaćanju Europskog suda za ljudske prava, izraženom u više odluka (Trgo protiv RH u predmetu broj 35298/04 od 11. lipnja 2009., Radomilja i drugi protiv RH broj 37685/10 od 28. lipnja 2016., H protiv RH broj 22768/12 od 8. lipnja 2016. godine), Ustavni sud Republike Hrvatske donio je citiranu odluku u pravcu ispravljanja nepoštenih učinaka tadašnjeg (izvornog) članka 388. stavka 4. ZV iz 1996., u javnom interesu, kako bi se zaštitila prava trećih osoba.

12. Stoga, prema stajalištu Europskog suda za ljudska prava, u predmetima u kojima nema pretenzija trećih osoba, kao što je to slučaj u konkretnom predmetu, , a u odnosu na osobe javnog prava, kao što je tužena u ovom postupku, prihvatljivo je računati u vrijeme potrebno za dosjelost i vrijeme u kojem je nekretnina bila u režimu društvenog vlasništva, kada su tužitelj, odnosno, njegovi prednici, mogli razumno osloniti na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto.

13. Međutim, da bi se na nepobitan način utvrdile činjenice stjecanjem prava vlasništva dosjelošću potrebno je raspraviti pitanje stjecanja predmetne nekretnine nasljeđivanjem i diobom, što ne proizlazi iz stanja spisa, kao i posjedovanje iste u utvrđenim granicama na temelju vještva od strane prednika tužitelja i tuženika (povijesni izvadak iz katastra, izvadak iz zemljišne knjige i sl.)

14. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću moraju biti ispunjeni uvjeti propisani zakonom čl. 159. ZV-a, odnosno potrebno je dokazati neprekinuti niz izvanknjižnog stjecanja predmetne nekretnine kako bi se na nepobitan način utvrdilo jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću predmeta spora, što se ne može na nepobitan način utvrditi iz rezultata dokaznog postupka.

15. Za sada prema rezultatima dokaznog postupka žalbeni navodi su osnovani, a teret dokaza je na strani tužitelja (članak 219. Zakona o parničnom postupku "Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 dalje u tekstu: ZPP) pa je valjalo odlučiti kao u izreci – članak 370. ZPP-a s tim da su obuhvaćeni svi tuženici, jer se radi o utvrđenju vlasništva realnog dijela nekretnine, kao nužni suparničari i radnja jednog nužnog obuhvaća sve tuženike.

16. U nastavku dokaznog postupka sud prvog stupnja će utvrditi i razjasniti činjenice glede nasljeđivanja i diobe predmetne nekretnine te tijek posjedovanja iste od strane tužitelja i prednika, pa potom donijeti zakonitu odluku glede merituma spora i troškova postupka u cijelosti.

U Splitu, 21. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Dragica Samardžić