Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31 000 Osijek
R1 Ob-469/2025-22
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Vandi Horvat, u izvanparničnom postupku predlagateljice MK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] protiv I-protustranke SK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]-protustranke ĐK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon održanog ročišta, dana 21. svibnja 2026.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice MK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i sada pokojnog TK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koja je trajala od 2011. godine, pa sve do njegove smrti dana 14. travnja 2025. godine.
Obrazloženje
1. Predlagateljica tvrdi da je živjela u izvanbračnoj zajednici s pokojnim ŽK od 2011. sve do njegove smrti 14. travnja 2025. pa predlaže da sud donese rješenje kao u izreci kako bi mogla iza njega ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu.
2. Protustranke nisu osporile navode predlagateljice te nisu pristupile na ročišta.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u: izvadak iz matice umrlih, preslike osobnih iskaznica, uvjerenja o prebivalištu te izvatke iz matice rođenih za predlagateljicu i pokojnog, rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Vedrana Borića kao povjerenika suda broj O-1132/2025, UPP/OS-O-63/25 od 26. svibnja 2025., saslušao je predlagateljicu te svjedoke PK i VK.
4. Iz dokaznog postupka slijedi kako je TK umro **.**.2025. u [adresa] te da je jednom za života zasnivao brak **.**.1982. s AK koji je razveden 18. travnja 1998. Kao osoba djelomično lišena poslovne sposobnosti stavljen je pod skrbništvo te mu je predlagateljica bila skrbnicom od 2018., a razriješena je u prosincu 2023. kada isti dobiva novu skrbnicu. Predlagateljica je 25. svibnja 2002. sklopila brak s ŠK koji brak je prestao smrću supružnika 6. rujna 2009. Pokojni ŽK imao je od 14. travnja 2017. do dana svoje smrti prijavljeno prebivalište u [adresa], što je i adresa prebivališta predlagateljice od srpnja 2012.
5. Uvidom u pravomoćno rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Vedrana Borića broj O-1132/2025 od 26. svibnja 2025. je utvrđeno kako su na nasljedstvo kao zakonski nasljednici prvog nasljednog reda pozvani predlagateljica, izvanbračna supruga pokojnog ŽK te njegova djeca SK i ĐK. Predlagateljica se odrekla svog nasljednog dijela, a kako javni bilježnik nije imao podataka o tome gdje se nalaze drugi nasljednici, ostavinska imovina je prenesena na Općinu Erdut.
6. Iz iskaza predlagateljice sud je utvrdio kako je s pok. ŽK živjela od 2011. do njegove smrti u kući koja je u njezinom vlasništvu. ŽK bio je djelomično lišen poslovne sposobnosti jer je bolovao od PTSP-a i jednom godišnje je išao u Popovaču. Bila mu je skrbnica, no na njegovu molbu je razriješena dužnosti par godina pred Mladenovu smrt. ŽK i ona su se međusobno pomagali, ona je imala manju mirovinu, a on veću te su zajedno snosili sve troškove. Iskazuje da se o njemu brinula dok je bio bolestan: imao je astmu, bolesna pluća i srce, nije mogao hodati te je s njim odlazila na liječničke kontrole. Pred kraj se znao noću pokušati ustati, a kako nije mogao često bi pao s kreveta pa je zadnjih mjesec dana proveo u domu gdje ga je redovito posjećivala. Mladenovu djecu nije nikada upoznala jer si nisu bili bliski. MORH i općina su platili troškove sahrane pokojnog ŽK, dok je ona platila postavljanje spomenika. Iskazuje da im nitko nije osporavao izvanbračnu zajednicu. Dobro su se slagali i imali su dosta zajedničkih interesa, a najviše je s njim voljela razgovarati.
7. Svjedok PK iskazuje da je prijatelj i susjed predlagateljice, a pok. ŽK je upoznao prije petnaest godina. ŽK i MK su živjeli u zajedničkom kućanstvu do Mladenove smrti. To zna zato što ih je svakodnevno posjećivao, a s ŽK je išao na pecanje. ŽK je imao zdravstvenih tegoba te je teško hodao. Pred smrt je bio teško pokretan i trebala mu je pomoć oko osobne higijene što je činila MK. Zna da ŽK ima djecu, ali nije ih nikada upoznao jer ga nikada nisu posjećivali i on s njima nije bio blizak. Koliko zna, troškove sahrane pokojnog ŽK podmirila je predlagateljica, a djelomično i MORH. ŽK je imao svoju mirovinu, a predlagateljica svoju, no sve troškove su dijelili zajedno. ŽK je ponekad znao biti nervozan i neugodan, kao da je liječen od PTSP-a.
8. Svjedokinja VK iskazuje da je prijateljica predlagateljice i pokojnog ŽK. Iskazuje da su ŽK i MK živjeli zajedno oko petnaest godina na [adresa] sve do Mladenove smrti. Posjećivala ih je svakog vikenda te navodi kako je ŽK pred smrt postao nepokretan i senilan te se o njemu brinula MK. Zadnjih mjesec dana je živio u Domu za starije i nemoćne jer se MK više nije mogla o njemu sama brinuti. On se znao ustajati, bio je nemirnog ponašanja i to je razlog njegovog smještaja u dom. ŽK je imao PTSP pa je zbog toga imao i psihičkih smetnji. Njih dvoje su se uzdržavali od mirovina koju su oboje primali te su dijelili sve troškove, a živjeli su u kući koja je vlasništvu predlagateljice. Pokojni ŽK je spominjao da ima djecu u smislu da im je prije pomagao koliko je mogao, no s djecom nije bio u kontaktu. Troškove sahrane podmirila je Općina Dalj i MORH. Mladenova djeca nisu bila na sahrani, a predlagateljica je bila.
9. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, a posebno iskaza predlagateljice i svjedoka koji su podudarni jedni s drugim kao i s materijalnom dokumentacijom u spisu, sud je utvrdio da je izvanbračna zajednica između predlagateljice i pokojnog TK trajala neprekidno od 2011. pa do njegove smrti 14. travnja 2025., kao i da za vrijeme trajanja te zajednice predlagateljica i pokojni nisu bili u braku s trećim osobama. Predlagateljica i pokojni su imali od 2017. prijavljeno prebivalište na istoj adresi, odnosno on je živio u kući koja je u vlasništvu predlagateljice te je nedvojbeno utvrđeno kako su bili u životnoj, emotivnoj i financijskoj zajednici. Svatko je od njih primao mirovinu te su dijelili troškove, posjećivali su ih prijatelji, a predlagateljica se brinula o pokojnom ŽK uslijed pogoršanja tjelesnog i psihičkog zdravstvenog stanja, bila mu je i skrbnica jer je bio djelomično lišen poslovne sposobnosti te je u konačnici participirala u troškovima njegovog nadgrobnog spomenika.
10. Sukladno čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a sukladno st. 3. citiranoga članka pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, a status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku. Slično propisuje i Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 96/25) u čl. 25. st. 3. Obiteljski zakon (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) u članku 11. propisuje da se odredbe ObZ-a o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
11. Slijedom navedenog, kako predlagateljica ima pravni interes utvrditi postojanje izvanbračne zajednice s pok. ŽK, a radi ostvarivanja prava na mirovinu iza pokojnog te kako je utvrđeno da je postojala izvanbračna zajednica u trajanju od najmanje tri godine između predlagateljice i pokojnog, valjalo je prijedlog usvojiti kako je to predlagateljica predložila i odlučiti kao u izreci.
Osijek, 21. svibnja 2026.
Sutkinja
Vanda Horvat
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka iste. Žalba se podnosi pismeno, u dovoljnom broju primjeraka, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.
DOSTAVITI:
1. predlagateljici
2. I-protustranci
3. II-protustranci
