REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Vukovarska cesta 31

Poslovni broj: Us I-516/2025-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Osijeku, po sucu tog suda Tomislavu Artukoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Golub, u upravnom sporu tužitelja VJ iz [adresa], s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Tihomir Volić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Volić, Ružička & Cabadaj Cafuta d.o.o. Garešnica, V. Nazora 4, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave brodsko-posavske, Postaje granične policije Slavonski Šamac, V. Nazora 64, Slavonski Šamac, radi protjerivanja iz Republike Hrvatske, 21. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave brodsko-posavske, Postaje granične policije Slavonski Šamac, KLASA: NK-UP/I-216-04/25-01/37, URBROJ: 511-11-15- 25-126 od 2. svibnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška upravnog spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za donošenje rješenja o odgodnom učinku tužbe.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem utvrđeno je da tužitelj u Republici Hrvatskoj boravi nezakonito i da je dužan napustiti Europski gospodarski prostor. Ujedno je tužitelju zabranjen ulazak i boravak u Europskom gospodarskom prostoru u trajanju od tri godine računajući od dana prisilnog udaljenja. Nadalje je odlučeno da će se tužitelja prisilno udaljiti u Bosnu i Hercegovinu na stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba u cestovnom prometu Slavonski Šamac – Bosanski Šamac.

2. Tužitelj u tužbi navodi kako mu u provedenom postupku nije dana mogućnost očitovati se o zaključku kako je brak „sklopljen iz koristi“, niti kako je tuženik došao do takvoga zaključka. Smatra da se radi o proizvoljnom tumačenju i paušalnim tvrdnjama te tvrdi kako nisu ispunjeni predviđeni razlozi iz članka 189. stavka 1. i članka 193. stavka 1. Zakona o strancima. Poziva se na članak 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te smatra da bi mu udaljenjem iz Republike Hrvatske bilo povrijeđeno pravo na obiteljski život. Predlaže poništiti osporavano rješenje tuženika i vratiti predmet na ponovno odlučivanje, uz naknadu troška upravnog spora .

3. U odgovoru na tužbu tuženik u osnovi ostaje kod navoda i razloga navedenih u obrazloženju pobijanog rješenja te predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

4. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u podatke upravnog spisa te je održao raspravu 23. travnja 2026. kako bi strankama, u skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima (''Narodne novine", br. 36/24. – dalje: ZUS), prije donošenja presude, bila pružena mogućnost izjasniti se o navodima protivne stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora. Rasprava je održana uz nazočnost zamjenika opunomoćenika tužitelja koji je u cijelosti ostao kod svih navoda iz tužbe, dok na raspravu nije pristupio nitko za tuženika. Prethodno je opunomoćeniku tužitelja dostavljen i odgovor na tužbu na koji se nije očitovao. Svi zapisnici i bitne činjenice su tužitelju očito poznate, među ostalim, i iz rješenja Visokog upravnog suda broj Usž-4046/2025-2 od 22. listopada 2025.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Iz podataka spisa predmeta, kao i iz obrazloženja osporenog rješenja, proizlazi kako je kriminalističkim istraživanjem utvrđeno da je u odnosu na tužitelja raspisano upozorenje u Schengenskom informacijskom sustavu od strane Njemačke za razdoblje od 18. veljače 2025 do 6. listopada 2027., kao i od strane Švicarske za razdoblje od 10. srpnja 2024. do 10. srpnja 2026. Utvrđeno je i da je tužitelj 28. ožujka 2025. podnio zahtjev za privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskom državljankom s kojom je sklopio brak za koji je utvrđeno da je sklopljen iz koristi.

7. Prema članku 63. stavku 1. točki 1. Zakona o strancima ( ''Narodne novine'', br. 133/20., 114/22., 151/22. i 40/25.), privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji može se odobriti državljaninu treće zemlje koji ispunjava uvjete iz članka 59. ovoga Zakona i koji je član uže obitelji hrvatskog državljanina.

8. Ali, kao zapreka za isti je predviđen „Brak iz koristi“ koji predviđa članak 68. Zakona o strancima. Prema stavku 1. tog članka, odobrenje za privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji neće se odobriti ako je brak sklopljen iz koristi. Stavak 2. propisuje da brakom iz koristi, u smislu ovoga Zakona, smatra se brak koji je sklopljen radi izbjegavanja uvjeta koji su potrebni za ulazak i boravak državljanina treće zemlje. Prema stavku 3., okolnosti koje mogu upućivati na zaključenje braka iz koristi su da : 1. bračni drugovi ne održavaju bračnu zajednicu; 2. bračni drugovi ne izvršavaju obveze koje proizlaze iz braka; 3. bračni drugovi se nisu upoznali prije sklapanja braka; 4. bračni drugovi ne pružaju dosljedne osobne podatke; 5. bračni drugovi ne govore jezik koji oboje razumiju; 6. bračni drugovi su za sklapanje braka dali materijalna sredstva, osim ako se ne radi o sredstvima koja se daju kao miraz, a supružnici dolaze iz zemalja u kojim je davanje miraza običaj; 7. postoje dokazi prijašnjih brakova iz koristi na strani bilo kojeg bračnog druga u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu.

9. Prema članku 189. stavku 1. Zakona o strancima državljanina treće zemlje može se protjerati ako predstavlja opasnost za javni poredak ili javno zdravlje ako:

- pomaže u nezakonitom ulasku, tranzitu ili boravku,

- iz koristi sklopi brak ili životno partnerstvo,

- počini prekršaj iz propisa o zapošljavanju i radu državljana trećih zemalja, propisa o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, propisa o javnom redu i miru, oružju, zlouporabi droga te propisa iz područja carinskih i drugih poreznih davanja,

- počini prekršaj s elementima nasilja,

- počini kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili,

- ponavlja činjenje prekršaja.

10. U konkretnom slučaju nesporno je da je tužitelj sklopio brak s hrvatskom državljankom MJ **.**.2025., što je razvidno iz priloženog vjenčanog lista Brodsko-posavske županije, Matičnog ureda Vrpolje KLASA: 223- 03/25-002/3, URBROJ: 2178-02-00/1-25-1 od 16. siječnja 2025.

11. Između stranaka je očito sporno radi li se u braku iz koristi. U odnosu na navode tužbe tužitelju valja prije svega reći da neosnovano prigovara da nije imao mogućnost sudjelovanja u postupku, budući da je dao izjavu na zapisnik KLASA: 216-01/25-02/15, URBROJ: 511-11-15-25-102 od 2. svibnja 2025. Tom prilikom je izjavio da nije siguran za točan datum sklapanja braka, ne zna godinu rođenja supruge već misli da je rođena 1978. ili 1975., prije braka su se vidjeli desetak puta i to u Sloveniji, a za to vrijeme je boravio u [adresa] gdje je posjedovao radnu dozvolu i radio na poslovima građevine. Supruga nije nikada bila u njegovoj obiteljskoj kući u [adresa], a kod nje on trenutno ne boravi niti tamo ima osobnih stvari.

12. Čak ni u tužbi tužitelj niti jedan činjenični dio svoga iskaza nije osporio. Nadalje, supruga tužitelja, MJ je također saslušana. Ona je izjavila da ju je sa suprugom upoznao ZJ koji joj je rekao da tom dečku trebaju hrvatski papiri, odnosno boravišna dozvola kako bi se mogao kretati po Europi u cilju zaposlenja. Za to je bio spreman platiti određeni novčani iznos te su se dogovorili da će joj plaćati 300 eura mjesečno ako se vjenčaju kako bi mogao podnijeti zahtjev za privremeni boravak i ishodovati boravišnu iskaznicu. Nekoliko dana nakon što su se upoznali, 11. siječnja 2025. sklopili su brak te joj je suprug po sklapanju braka dao 1200 eura, u 3. mjesecu još 100 eura te u 4. mjesecu 200 eura. Po dolasku u Hrvatsku suprug nije niti jednom spavao kod nje niti kod iste stanuje ili ima bilo kakvih stvari.

13. Iste činjenice proizlaze i iz Izvješća Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave brodsko-posavske, PGP Slavonski Šamac od 14. travnja 2025. sastavljenog po policijskim službenicima povodom izvršene operativne provjere u svrhu odobrenja privremenog boravka, pri kojoj tužitelj nije zatečen na adresi prijavljenog boravka, a supruga tužitelja je iskazala identično kao i na zapisnik od 2. svibnja 2025.

14. U tim okolnostima, sud nije smatrao potrebnim tijekom upravnog spora saslušavati tužitelja i njegovu suprugu, budući da su isti iskazivali vrlo detaljno tijekom upravnog postupka, a pri čemu je sud imao u vidu i činjenicu da tužitelj ne boravi u [adresa] od 2. svibnja 2025. K tome, u skladu s načelom učinkovitosti (članak 8. ZUS-a), sud upravni spor treba provesti brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova.

15. Imajući u vidu iskaze tužitelja i njegove supruge, iz istih nedvojbeno proizlazi da je njihov brak sklopljen iz financijske koristi za MJ, a radi ostvarivanja prava na boravak tužitelja u Republici Hrvatskoj te posljedično mogućnost mobilnosti po zemljama Europske unije radi zaposlenja. Stoga je pravilno tuženik zaključio da se u konkretnom slučaju radi o braku iz koristi. Osim jasnog i izravnog iskazivanja MJ, na to neizravno upućuje i iskaz tužitelja, koji nije siguran niti u datum sklapanja braka niti datum i godinu rođenja supruge, a k tome potvrđuje da kod nje ne boravi niti tamo ima osobnih stvari.

16. Zbog svega navedenoga, pravilno je i zakonito tuženik pozivom na članak 189. stavak 1. Zakona o strancima donio osporeno rješenje od 2. svibnja 2025., pa je stoga na temelju članka 116. stavka 1. i članka 147. stavka 1. ZUS-a presuđeno kao u izreci ove presude.

17. Nadalje, prema članku 42. stavku 2. ZUS-a sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

18. Što se tiče prijedloga za određivanje odgodnog učinka tužbe, tužitelju valja ukazati na rješenje Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-4046/2025-2 od 22. listopada 2025. u kojem je navedeno: ''…Prvostupanjski sud je odbio tužiteljev prijedlog za određivanje odgodnog učinka tužbe s obrazloženjem da prekid zajedničkog života sa suprugom, kao razlog koji je tužitelj naveo za nastanak nenadoknadive štete za njegov privatni i obiteljski život, ne predstavlja teško popravljivu štetu, posebno s obzirom na to da od 2. svibnja 2025. niti ne boravi u [adresa]. Imajući na umu navedeno, prvostupanjski sud nije našao da izvršenjem osporenog rješenja tužitelju prijeti teško popravljiva šteta u smislu članka 42. stavka 2. ZUS-a. Ovaj Sud prihvaća ocjenu prvostupanjskog suda da prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe u konkretnom slučaju nije osnovan jer nisu ispunjeni uvjeti iz članka 42. stavka 2. ZUS-a. Naime, polazeći od podataka razvidnih iz spisa predmeta koji se odnose na bračni život tužitelja, ovaj Sud ocjenjuje da odbijanjem zahtjeva tužitelju ne nastaje teško popravljiva šteta, posebno imajući na umu izjavu supruge tužitelja od 2. svibnja 2025. iz koje proizlazi se da se u konkretnom slučaju radi o braku iz koristi i da tužitelj ne živi kod nje. Pri tome je pravilno sud uzeo u obzir i navod tuženika da tužitelj od 2. svibnja 2025. ne boravi u [adresa] jer se radi o činjenici o kojoj tuženik vodi službenu evidenciju. U odnosu na žalbene navode o nerazmjernom ograničenju tužiteljevih prava, ovaj Sud ističe da odbijanjem tužiteljeva prijedloga nije povrijeđeno pravo na privatni i obiteljski život. S obzirom na to da iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelj s hrvatskom državljankom sklopio brak iz koristi i da s istom zajedno ne živi, ne proizlazi da je odbijanjem njegova prijedloga došlo do povrede konvencijskog prava na privatni i obiteljski život…''

19. Slijedom navedenog, i u ovome upravnom sporu odbijen je prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe u odnosu na osporeno rješenje o protjerivanju , jer za usvajanje tog prijedloga očito nije ispunjen niti jedan uvjet iz članka 42. ZUS-a. Stoga je odlučeno kao u izreci rješenja.

U Osijeku 21. svibnja 2026.

Sudac

Tomislav Artuković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude i rješenja.

DNA:

1. Tužitelju, po opun.,

2. Tuženiku.