Poslovni broj:Pp-1946/2023

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski sud u Zadru, po sucu tog suda Kseniji Bratković, uz sudjelovanje Mirele Kudec kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ZĆ, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, povodom optužnog prijedloga PU zadarske – Policijske postaje Zadar u Klasi: 211-07/23-5/7053, Ur. broj 511- 18-07-23-1 od 14. ožujka 2023. nakon glavne i javne rasprave održane dana 20. svibnja 2026. godine, u odsutnosti okrivljenika i u odsutnosti predstavnika tužitelja, i presude objavljene dana 21. svibnja 2026. godine, dana 21. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik: ZĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Z, rođen **.**.1997. u [adresa], državljanin RH, s prebivalištem u [adresa],

o s l o b a đ a  s e  o d  o p t u ž b e

- da bi dana 2. rujna 2022. u 09,00 sati u mjestu Petrčane, ulica IX kbr. 2, u dvorištu kuće GĆ (1978.) narušavao javni red i mir vikom i galamom, a koja vika i galama se čula i na ulici, dakle, na javnom mjestu dostupno većem broju prolaznika, na način da se isti nalazio na balkonu kuće u vlasništvu njegovog oca Z, u mjestu Petrčane, u ulici ul. VII kbr. 2, te nakon što je ugledao GĆ u dvorištu, počeo glasno na nju vikati riječima: "To je moj put, to je privatno vlasništvo!", a ovakvim ponašanjem da bi kod GĆ i ostalih slučajnih prolaznika prouzročio osjećaj nelagode i uznemirenost,

- čime da počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Obrazloženje

1.Dana 16. ožujka 2023. zaprimljen je kod ovog Suda optužni prijedlog PU zadarske – Policijske postaje Zadar u Klasi: 211-07/23-5/7053, Ur. broj 511-18-07-23-1 od 14. ožujka 2023., protiv okrivljenika radi djela prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

2.Okrivljenik je pozvan na glavnu raspravu, no međutim, isti iako uredno pozvan, nije pristupio na raspravu, ali je okrivljenik ovome sudu dostavio pisanu obranu putem branitelja Denisa Klarendića, odvjetnika iz [adresa] koja je pročitana na glavnoj raspravi, a u kojoj navodi u bitnome da je optužni prijedlog apsolutno neutemeljen budući okrivljenik nije počinio nikakav prekršaj protiv javnog reda i mira. Naime, da je okrivljenik kao navodni počinitelj prekršajnog djela iznimno mirna, tiha i pristojna osoba, koja nikada na nikoga u životu nije vikala, čak ni ton povisila, pa je konstrukcija, drugačije da nije ni moguće nazvati, optužnog prijedloga, temeljena na lažnoj i nevjerodostojnoj prijavi svjedoka ovog optužnog prijedloga. Već iz činjeničnog opisa optužnog prijedloga da izlazi čitav niz nelogičnosti, počevši od toga da je do narušavanja javnog reda došlo u dvorištu obiteljske kuće GĆ, do toga da je djelo počinjeno na balkonu u vlasništvu oca okrivljenika, međutim, da se nigdje ne spominje udaljenost primjerice između ta dva objekta, a nigdje da nije pojašnjeno koje su to riječi kojima bi došlo do narušavanja javnog reda i mira. Da okrivljenik nije bio na javnom mjestu, već na svom balkonu, pa sve i da je rekao "to je moj put, to je privatno vlasništvo", takve riječi izrečene sa svog privatnog balkona ne predstavljaju nikakvo prekršajno djelo protiv javnog reda i mira. Ovo pogotovo ako se ima u vidu udaljenost između objekta okrivljenika i svjedoka, koja je barem 50 metara. Predlaže se sudu da oslobodi okrivljenika od bilo kakve odgovornosti za navodno počinjeni prekršaj koji mu se stavlja na teret, jer isti ne samo da nije počinjen, nego isti ne predstavlja prekršajno djelo.

3. U dokaznom postupku je na glavnoj raspravi izvršen uvid u izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika.

4. Nakon provedene glavne rasprave, a cijeneći obranu okrivljenika, ovaj sud je mišljenja da nema relevantnih dokaza da je okrivljenik počinio djelo prekršaja koji mu se stavlja na teret, jer se u djelu nisu ostvarila sva bitna obilježja djela prekršaja koji im se stavlja na teret, a to je u konkretnom slučaju javnost, jer javno mjesto je u konkretnom slučaju bitno obilježje djela prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret, i javno mjesto u konkretnom slučaju ima prioritet pred samom radnjom izvršenja djela prekršaja od strane okrivljenika, jer njegova radnja izvršenja može biti kažnjiva samo ako se dokaže, u konkretnom slučaju da li se radnja odnosno vika okrivljenika zaista reflektirala na javnom mjestu, odnosno na ulici koja predstavlja javno mjesto.

5. Naime, sukladno odredbi članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana. Naime, u konkretnom slučaju mjesto izvršenja djela prekršaja je balkon kuće u vlasništvu oca okrivljenika Z, u mjestu Petrčane, u ulici VII kbr.2., odnosno dvorište vlasništvo GĆ (1978.), a inače niti balkon niti dvorište kuće nije samo za sebe javno mjesto, a nema relevantnih dokaza da se radnja izvršenja, konkretno vika i galama reflektirala na javnom mjestu, odnosno na ulici.

6. Naime, balkon privatne kuće gdje se prema činjeničnom opisu iz optužnog prijedloga nalazio okrivljenik, odnosno dvorište privatne kuće gdje se nalazila GĆ koja je čula viku okrivljenika, ne predstavlja u pravilu javno mjesto, ono to može postati samo iznimno uz okolnosti koje postoje u vrijeme počinjenja prekršaja, zbog kojih opisano postupanje okrivljenika je bilo dostupno javnosti, bilo da je izloženo pogledu javnosti, bilo da je posljedica nastupila na javnom mjestu. Sama činjenica da je GĆ čula viku okrivljenika sa balkona privatne kuće gdje se nalazio okrivljenik, ne znači da balkon niti dvorište stječe obilježje javnog mjesta, već je nužno da događaj odnosno vika okrivljenika bude dostupan s javnog mjesta, odnosno sa ulice. Iako ponašanje okrivljenika, odnosno njegova vika je nepristojno i iritantno za susjede, konkretno za GĆ, to nije dovoljno za ispunjenje zakonskih elemenata prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

7. Naime, analizirajući obranu okrivljenika ovaj sud je mišljenja da nije sa sigurnošću utvrđeno da se sporni događaj odnosno vika okrivljenika koji se kritične prigode nalazio na balkonu privatne kuće, a koja vika je očito uznemirila GĆ koja se nalazila kritične prigode u svom dvorištu privatne kuće, reflektirala odnosno čula na ulici, odnosno da bi bila dostupna javnosti, pa se stoga ovaj sud u konkretnom slučaju nije niti upuštao u dokazivanje samih radnji izvršenja djela prekršaja koje je okrivljeniku stavljeno na teret.

8. Obzirom na sve gore navedeno trebalo je okrivljenika temeljem odredbe čl. 182. Prekršajnog zakona, a imajući u vidu načelo «in dubio pro reo», osloboditi od optužbe i presuditi kao u izreci presude.

U Zadru, 21. svibnja 2026.

Sudac

Ksenija Bratković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od osam dana od dana dostave pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud u Zagrebu.

DNA:

- okrivljenik – ZĆ

- branitelj okrivljenika – Denis Klarendić, odvjetnik iz Zadra

- tužitelj PU zadarska – Policijska postaja Zadar

- spis