Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Sesvetama

    Stalna služba u Vrbovcu

    Vrbovec, Trg Petra Zrinskog 22

    Poslovni broj: Pn-25/2023-44

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu po sutkinji Zdenki Kudović- Husain, u parničnom predmetu tužitelja ŽĆ OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Ognjenu Krznariću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o., OIB 86962125052, Goričica, Donja Zelina, Zagrebačka cesta 44/a, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Euroherc osiguranja d.d. Zagreb, OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 282, zastupanog po punomoćniku Damiru Salahoviću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Grgić i Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene u prisutnosti punomoćnika stranaka na ročištu 23. travnja 2026., dana 21. svibnja 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Nalaže se tuženiku Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o., OIB:, 86962125052, Donja Zelina, Goričica, Zagrebačka cesta 44/a, da tužitelju ŽĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na ime naknade štete isplati iznos od 1.706,70 sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 21. svibnja 2026. do isplate stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine sve u roku od 15 dana.

    II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva za plaćanje zakonskih zateznih kamata na iznos dosuđen pod točkom I. izreke ove presude tekućim od 24. veljače 2023. pa do

    20. svibnja 2026. kao neosnovan.

    III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 3.528,34 eur sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine , sve u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj u podnesenoj tužbi tvrdi da je dana 22. siječnja 2022. u mjestu Podbrđe pretrpio prometnu nesreću kao vozač osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka], a za koju je odgovoran tuženik jer se dogodila zbog toga što kolnik kojim se tužitelj kretao u vrijeme nesreće nije bio posut sredstvom za sprječavanje nastanka poledice te je uslijed poledice na kolniku izgubio kontrolu nad vozilom u zavoju i sletio s vozilom s kolnika. Tvrdi odgovornost tuženika proizlazi iz Zakona o cestama, Pravilnika o održavanju cesta i Zakona o obveznim odnosima. Nadalje, navodi da je u toj nesreći zadobio i tjelesne ozljede registrirane u medicinskoj dokumentaciji.

    2. Stoga potražuje tužbom naknadu neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno zdravlje u vidu pretrpljenih fizičkih bolova, straha, smanjenja životne aktivnosti i naruženosti, kao i imovinsku štetu za pružanu mu pomoć i njegu za vrijeme liječenja u ukupnom iznosu od 900,00 eur, dok na ime imovinske štete nastale na vozilu potražuje iznos od 2.100,00 eur, sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 24. veljače 2023. do isplate budući da se tada obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete u mirnom postupku. Traži i naknadu troškova parničnog postupka.

    3. Tuženik u odgovoru na tužbu prvenstveno ističe prigovor promašene pasivne legitimacije tvrdeći da su temeljem Zakona o cestama izričito nominirane pravne osobe nadležne za održavanje javnih cesta kao i njihovi poslovi u održavanju javnih cesta, slijedom čega je u konkretnom slučaju pasivno legitimirana Županijska uprava za ceste Sisačko-moslavačke županije. Stoga iako tuženik ima zaključen ugovor o obavljanju poslova održavanja županijskih i lokalnih cesta sa Županijskom upravom za ceste Sisačko-moslavačke županije, smatra da nije odgovoran za predmetnu štetu jer ta uprava nije prenijela na njega i odgovornost za štetu jer on temeljem sklopljenog ugovora obavlja samo ugovorene radove u ugovorenim količinama te bi u skladu s tim eventualno odgovarao Županijskoj upravi za ceste Sisačko-moslavačke županije zbog ne izvršavanja ili nekvalitetnog izvršavanja ugovorenih radova. Poziva se i na sudsku praksu zauzetu u takvim slučajevima, posebice odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske Gzz-9/07-2 od 23.01.2008. prema kojoj osoba kojoj je na osnovi ugovora sklopljenog s upravom za ceste za održavanje ceste odgovorna za štetu trećim osobama u granicama obveza preuzetih ugovorom sklopljenim sa županijskom upravom za ceste. Tvrdi da su ugovoreni radovi na održavanju i zaštiti javnih cesta izvršeni u potpunosti i kvalitetno, na način i pod uvjetima iz sklopljenog ugovora o održavanju cesta te da nije počinio bilo kakav propust pa i u vezi sa ugovorom preuzetim aktivnostima na održavanju cesta u zimskoj službi. Nadalje, pozivajući se na sudsku praksu prema kojoj cesta nije opasna stvar te nema osnove za primjenu objektivne odgovornosti već se odgovara po načelu presumirane krivnje ukazuje na relevantne odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Rev-909/80 od 25. studenoga 1980, Gzz-9/07 od 23. siječnja 2008 i Rev-135/90 od 13. lipnja 1990.).

    4. Naprotiv, smatra tužitelja isključivo odgovornim za nastanak štetnog događaja jer je prekršio odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama prema kojima je bio dužan prilagoditi brzinu kretanja vozila osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustoći prometa tako da može pravodobno zaustaviti vozilo pred svakom zaprekom u konkretnim uvjetima odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu i znaku.

    5. Stoga predlaže odbiti tužbeni zahtjev, a budući da tuženik ima sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti s osiguravateljem Euroherc osiguranjem d.d. Zagreb predlaže ga obavijestiti o predmetnoj parnici.

    6. Na prijedlog tuženika prijavio je svoje miješanje u parnicu Euroherc osiguranje d.d. navodeći da obzirom na policu osiguranja od odgovornosti broj 8043033282 o sklopljenom ugovoru o osiguranju tuženika od odgovornosti, a koja pokriva i vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja, ima pravni interes umiješati se u ovu parnicu.

    7. Po uvidu u naprijed citiranu policu osiguranja izdanu tuženiku od Euroherc osiguranja d.d. dopušteno je istome miješanje u ovu parnicu na strani tuženika budući da ista pored ostalog pokriva i odgovornost vezanu za predmetni štetni događaj obzirom da se odnosi osiguranje odgovornosti tuženika prema trećim osobama za obavljanje djelatnosti redovitog održavanja i zaštite županijskih i lokalnih cesta.

    8. Umješač Euroherc osiguranje d.d. također tvrdi da je tužitelj isključivo odgovoran za nastanak sporne prometne nesreće jer nije prilagodio brzinu kretanja vozila uvjetima na cesti. Osporio je i osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva po osnovi neimovinske štete zbog tjelesne ozljede tvrdeći da se radi o beznačajnim ozljedama koje ne opravdavaju pravo na dosuđivanje naknade štete.

    9. I tijekom postupka i tuženik i umješač su sve do zaključenja glavne rasprave osporavali odgovornost te osnovanost tužbenog zahtjeva, dok su na posljednjem ročištu za glavnu raspravu učinili nespornim visinu imovinske štete na vozilu tužitelja u iznosu od 1.206,70 eur, a neimovinske štete i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege tužitelja u iznosu od 500,00 eur, što je ukupno iznos od 1.706,70 eur, na koje iznose je tužitelj potom snizio tužbeni zahtjev. Naime, prvobitno u tužbi zatražio je na ime naknade imovinske štete na vozilu iznos od 2.100,00 eur, a neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti, te imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 900,00 eur.

    10. Odlučujući o tužbenom zahtjevu sud je tijekom glavne rasprave izvršio uvid u izvode iz predmeta Policijske uprave Sisačko-moslavačke, Postaje prometne policije Kutina broj 511-10-17-05-K-1/2022 pod brojem KP-DO-262/2022 (list 5-40 spisa), kao i dostavljeni na uvid cijeli navedeni spis predmeta, nalaz ambulantnog pregleda tužitelja (list 41), odštetni zahtjev (list 43-44), prometnu dozvolu (list 47-48), dopis Županijskih cesta Zagrebačke županije, Radne jedince Kutina od 22. siječnja 2022 (list 55-56), Policu osiguranja od odgovornosti (list 67-68), Ugovor o izvođenju redovitog održavanja i zaštite županijskih i lokalnih cesta na području Sisačko-moslavačke županije (list 86-106), meteorološke podatke Državnog hidrometeorološkog zavoda (list 124-127), provedeno je prometno vještačenje po vještaku Nevenu Erešu (list 166- 172 i list 190), saslušan je tužitelj kao parnična stranka (list (list 134-135) te svjedoci NĆ, JĆ i ĆĆ (list 135-137), a na očevidu je saslušan svjedok RĆ (list 161).

    11. Na temelju tako provedenog postupka, cijeneći navedene dokaze u skladu sa odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92,112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23-dalje: ZPP) utvrđeno je da je sniženi tužbeni zahtjev osnovan.

    12. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu nastale mu imovinske i neimovinske štete u prometnoj nesreći koju je doživio na županijskoj cesti 3131 u mjestu Podbrđe dana 22. siječnja 2022. upravljajući vozilom reg. oznake [registarska oznaka].

    13. Između stranaka je sporna pasivna legitimacija, odgovornost tuženika za štetu te osnovanost tužbenog zahtjeva dok nije sporna visina sniženog tužbenog zahtjeva na ročištu 23. travnja 2026.

    14. Iz provedenih dokaza utvrđeno je:

    -da je tužitelj upravljajući svojih vozilom reg. oznake [registarska oznaka] dana 22. siječnja 2022. u sumrak oko 17,00 sati krećući se županijskom cestom 3131 od istoka prema zapadu Zagradskom ulicom u mjestu Podbrđe uslijed dolaska vozilom na zaleđeni dio kolnika izgubio nadzor nad vozilom te je prednjim dijelom vozila udario u kosinu odvodnog kanala s desne strane gledajući u smjeru kretanja kod kućnog broja 65, a potom se vozilo prevrnulo na bok,

    -da iz potvrde Državnog hidrometeorološkog zavoda proizlazi da je prema podacima mjerenja najbliže klimatološke metereološke postaje (KMP) Stružec za područje Podbrđa (Zagradska ulica) evidentiran opis vremena: oblačno poslije slabi zrnati snijeg, pred noć smrzavanje i poledica, sa procjenom slabog površinskog leda što podrazumijeva zaleđeno i klizavo tlo, dok je temperatura između 14,00 i 21,00 sati bila između 2,1 do 0,8 stupnjeva Ž,

    -da iz iskaza tužitelja, svjedoka TĆ koji je bio suvozač u vozilu tužitelja, proizlazi da je došlo do nesreće uslijed klizanja vozila na kolniku, a iz iskaza svjedoka NĆ, JĆ i ĆĆ koji stanuju neposredno u blizini mjesta događaja te su u kratkom vremenu nakon slijetanja tužitelja s kolnika stigli na lice mjesta, proizlazi da je na tom dijelu ceste kolnik bio zaleđen i možda na duljini od 150 metara, sa obje strane te su otežano, uz klizanje i pješke stigli do mjesta nesreće,

    -da je i u zapisniku o očevidu PP Kutina evidentirano da je na mjestu nesreće potpuno zaleđen kolnik, a stigla je na očevid ni za sat vremena od slijetanja tužitelja s kolnika, te je o tome obaviješten voditelj radne jedinice tuženika u [adresa] GĆ te dolaskom na lice mjesta se uvjerio o stanju potpuno zaleđenog kolnika radi čega je naredio posipavanje kolnika solju,

    -da iz zapisnika o očevidu nema podataka da je za smjer kretanja tužitelja bio prometni znak opasnosti od poledice, već samo u suprotnom smjeru, 5,4 km od mjesta događaja i u gradu Popovači, što sve nije u smjeru kretanja tužitelja prije slijetanja,

    -da iz nalaza prometno-tehničkog vještačenja kojem nije bilo primjedaba pa ga prihvaća i ovaj sud proizlazi da se tužitelj prije slijetanja s kolnika mogao kretati brzinom od 56,6 km/h što je manje od granične brzine prolaska desnog zavoja koja je za mokar kolnik 115,5 km/h, dakle da se tužitelj kretao primjerenom brzinom konfiguraciji kolnika da nije bilo leda, a zbog zaleđenosti kolnika sigurna brzina prolaza tim dijelom bila je svega 36,5 km/h te bi da se kretao i unutar granične brzine od 50 km/h došlo do štetnog događaja.

    15. Iz navedenih utvrđenja nedvojbeno je da je uzrok nesreće bilo upravo stanje neodržavane prometnice koja je na tom dijelu očito po konfiguraciji sklona zadržavanju vode na kolniku, a uslijed graničnih temperatura oko 0,00 stupnjeva Celzijusa kakva je bila u sporno vrijeme i brzom zaleđivanju. Tužitelj je sudu uvjerljivo i životno moguće opisao svoje kretanje tom cestom kojom je taj dan prošao sigurno čak tri puta, ali je očito da pri tim prolascima kolnik tada nije bio zaleđen, odnosno temperatura nije dovoljno pala da bi se voda na kolniku i zaledila. Da je bilo leda i prije, logično je da bi vozio daleko ispod dopuštene brzine. Budući da je brzina kretanja na tom dijelu ceste dozvoljena do 50 km/h, a prema vještaku je mogao izbjeći nesreću eventualno pri brzinama do 36,5 km/h što je brzina kojom se obično ne kreću vozila na županijskim cestama osim ako prometni znakovi ne ukazuju drugačije, proizlazi da njegova brzina kretanja nije bila uzrokom nesreće slijetanjem vozila s kolnika, jer da nije bio zaleđen sigurno bi pri utvrđenoj brzini prošao tim dijelom kolnika i ne bi došlo do štetnog događaja.

    16. Stoga se prema pravilu o teretu dokazivanja iz odredbe članka 219. stavak 1. ZPP-a utvrđuje da tuženik nije dokazao da bi do štete došlo radnjom tužitelja ili da je doprinio nastanku štete. Također je neosnovan prigovor promašene pasivne legitimacije.

    17. Naime, za štetu nastalu uslijed neodržavanja ili neadekvatnog održavanja ceste odgovara nadležna uprava za ceste i pravna osoba koja je na temelju ugovora sklopljenog sa upravom za ceste, preuzela neposrednu obvezu održavanja i čišćenja ceste, dakle solidarno. Ugovorom o izvođenju redovitog održavanja i zaštite županijskih i lokalnih cesta na području Sisačko-moslavačke županije sa Županijskom upravom za ceste Sisačko-moslavačke županije koji je važio i u sporno vrijeme jer je zaključen do 30. travnja 2022. tuženik je pored ostalog preuzeo i obvezu održavanja sigurnosti na cestama (članak 11.). Prema članku 36. stavak 1. Pravilnika o održavanju cesta (NN 90/14 i 3/21) tuženik je bio dužan u zimskom razdoblju, što je bilo i u sporno vrijeme, opasne dijelove ceste posipati sredstvima koja sprječavaju nastajanje poledice što nije učinjeno pravodobno uslijed čega je i došlo do sporne nesreće.

    18. Slijedom utvrđenja da nije pravodobno poduzeo radnje na posipavanju kolnika kako ne bi došlo do proklizavanja vozila, a i opasnosti za pješake na kolniku , kao i adekvatnog postavljanja upozorenja o klizavosti kolnika, odgovara tužitelju za nastalu štetu temeljem odredbe članka 1045. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22,156/22 i 155/23-dalje ZOO) kojom je propisano da tko drugom prouzroči štetu, dužan ju je naknaditi, ako ne dokaže da je nastala bez njegove krivnje.

    19. Osnovanost zahtjeva materijalne štete koju tuženik nije posebno ni osporio, proizlazi iz uvida u fotografije oštećenog vozila sačinjenih po PP Kutina kao i provedenog prometno-tehničkog vještačenja iz kojeg slijedi da je vozilo oštećeno u cijelosti, time da je šteta iznosi 1206,70 eur. Ni tom dijelu vještačenja nije bilo primjedbi. Visinu tužbenog zahtjeva tuženik i umješač učinili su nespornom. Stoga je tužitelju po toj osnovi dosuđen zatraženi iznos od 1.206,70 eur temeljem odredbe članka 1046. ZOO-a.

    20. Osnovanost zahtjeva za neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti , prava na tjelesno i duševno zdravlje te imovinske štete na ime tuđe pomoći konačno je prihvaćena od tuženika i umješača kako u sadržaju, tako i visini od ukupno 500,00 eur. Stoga je tužitelju dosuđen zatraženi iznos temeljem odredbi članka 1100. stavak 1. u vezi sa člankom 19. stavak 1. te članka 1095. stavak 1. ZOO-a.

    21. Stoga je tužitelju ukupno dosuđen iznos od 1.706,70 eur sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja pa do isplate. Naime, tužitelj nije dokazao da je dao popraviti vozilo, a visina štete utvrđena je tek provedenim prometno -tehničkim vještačenjem u ovom predmetu. Stoga nema po ocjeni ovog suda pravo na zatezne kamate od podnošenja tuženiku odštetnog zahtjeva koji ničim nije ni dokumentirao u visini, a niti je tuženik osiguratelj da bi se na njega odnosile odredbe o posljedicama podnošenja odštetnog zahtjeva vezane za pravo na zatezne kamate, kako to p ropisuje odredba članka 943. stavak 4. ZOO-a pa je odbijen sa dijelom zahtjeva za kamate.

    22. Jednako tako su mu dosuđene i zatezne kamate na neimovinsku štetu i naknadu za tuđu pomoć. Naime, tužitelj osim jednim ambulantnim nalazom datuma 25. siječnja 2022., dakle tri dana nakon nesreće nije dokazao konkretne posljedice na njegovo tjelesno i duševno zdravlje, kao je li mu, koliko, u čemu i od koga pružana pomoć za vrijeme nakon nesreće. Stoga cijeneći da su tuženik i umješač tek pred zaključenjem glavne rasprave priznali osnovanost i visinu tog dijela tužbenog zahtjeva, za zaključiti je da isti iznos odgovara stvarnoj visini te štete u vrijeme presuđenja, a tužitelj nije dokazao suprotno.

    23. Visina zakonskih zateznih kamata određena je sukladno odredbi članka 29. stavak 1. i 2. ZOO-a.

    24. O troškovima postupka odlučeno je temeljem odredbe članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a.

    25. Trošak tužitelja koji je uspio u ovoj parnici sa konačno postavljenim, u odnosu na tužbu sniženim tužbenim zahtjevom, odnosi se na trošak pristojbe na tužbu prema vrijednosti sniženog tužbenog zahtjeva u iznosu od 33,18 eur te na presudu u iznosu od 33,18 eur, plaćeni trošak predujma za prometno-tehničko vještačenje i očevid na licu mjesta, uz trošak usmenog saslušanja vještaka na ročištu u iznosu od 899,48 eur, kao i opravdani trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023, dalje:Tarifa) primijenjenom na konačnu vrijednost predmeta spora.

    26. Opravdane su mu odvjetničke radnje: sastava odštetnog zahtjeva po Tbr. 32/1 Tarife u visini od 100 bodova, sastava tužbe po Tbr. 7/1 Tarife u visini od 100 bodova, sastava obrazloženih podnesaka od 22. rujna 2023., 10. travnja 2025. i 27. ožujka 2026. u visini po 100 bodova sukladno Tbr. 8/1 Tarife te za pristup punomoćnika ročištima 2. listopada 2023., 14. studenoga 2023., 11. siječnja 2024., očevidu 11. prosinca 2025. i ročištu 23. travnja 2026. u iznosima po 100 bodova za svako, a za odgođeno ročište 2. rujna 2024. prije početka raspravljanja 25 bodova po Tbr. 9/5 Tarife, što je ukupno 1025 bodova, a uz primjenu Tbr. 54. Tarife što čini iznos od 2.050 eur. K tome mu po Tbr. 46. Tarife pripada i pravo na zatraženi PDV od 25% što je iznos od 512,50 eur pa ukupni trošak zastupanja iznosi 2.562,50 eur. Uz naprijed navedeni ostali opravdani trošak tužitelju se dosuđuje na ime troškova postupka ukupni iznos od 3.528,34 eur.

    27. Nije mu pak priznat opravdani na teret tuženika trošak sastavljana podneska od 3. studenoga 2023. budući da u njemu nije isticao ništa novo u odnosu na prijašnje navode.

    28. Također je neopravdan u smislu odredbi članka 154. ZPP-a zahtjev umješača na strani tuženika za naknadu troškova postupka uslijed djelomičnog povlačenja tužbenog zahtjeva. Naime, prvobitni zahtjev u tužbi iznosio je 3.000,00 eur, dok sniženi tužbeni zahtjev koji je osnova za obračun pripadajućih troškova postupka iznosi 1.706,70 eur. Budući da je tužitelj u cijelosti uspio sa tim sniženim tužbenim zahtjevom, nije u primjeni odredba članka 154. stavak 2. ZPP-a koja se primjenjuje samo kod djelomičnog uspjeha stranaka u parnici, ali se omjer uspjeha u parnici ocjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu. Cijeneći Tbr. 7/1 Tarife, tužitelju bi pripadala nagrada punomoćnika odvjetnika za zastupanje od 100 bodova po jednoj radnji i u slučaju tužbenog zahtjeva iz tužbe na iznos od 3.000,00 eur, a pripada mu i na sniženi tužbeni zahtjev. Stoga se ne može umješaču na strani tuženika priznati pravo na uspjeh u postupku ni dosuditi parnične troškove jer je tužitelj uspio sa postavljenim tužbenim zahtjevom te bi imao pravo na isti trošak zastupanja sve i da je postavio već u tužbi tužbeni zahtjev na ovdje dosuđeni iznos naknade štete. Što se pak tiče prava na troškove postupka po osnovi sudskih pristojbi, dosuđeni su mu iznosi koje bi platio odnosno koji mora platiti na presudu prema konačnoj vrijednosti predmeta spora.

    U Vrbovcu 21. svibnja 2026.

    Sutkinja

    Zdenka Kudović-Husain

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana. Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je održano to ročište.

    Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o istom, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano odnosno od dana objave presude na e-oglasnoj ploči.

    Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o tom ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.

    Žalba se podnosi putem ovog suda pisano u tri primjerka.

    O žalbi odlučuje županijski sud.

    DN-a:

    1. odvj. Ognjen Krznarić, Zagreb,

    2. Županijske ceste Zagrebačke županije, Dona Zelina, Zagrebačka cesta 44/a

    3. odvj. Damir Salahović, Zagreb

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.