REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Labinu
Giuseppine Martinuzzi 2
52220 Labin
Poslovni broj: Ovr-340/2026-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Zdenki Raguž Zupičić, na prijedlog sudske savjetnice Nine Brljafa, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja VČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 52220 Rogočana, kojeg zastupa punomoćnik Ivo Matić, odvjetnik u Rijeci, protiv protivnika osiguranja ABC Turizam d.o.o., OIB: 64078649086, TRNJANSKA CESTA 59, 10000 Zagreb, kojeg zastupa direktor MČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi osiguranja, 21. svibnja 2026.
r i j e š i o j e
I Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja VČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] radi osiguranja nenovčane tražbine izdavanjem privremene mjere kojom se zabranjuje protivniku osiguranja ABC Turizam d.o.o., OIB: 64078649086 izvoditi bilo kakve radove vezane za rekonstrukciju hotela Amfora, a koji se izvode i na nekretnini u suvlasništvu predlagatelja osiguranja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
II Odbija se kao neosnovan zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova ovog postupka osiguranja.
Obrazloženje
1. Predlagatelj osiguranja je ovom sudu podnio prijedlog radi osiguranja nenovčane tražbine izdavanjem privremene mjere. U prijedlogu navodi da su stranke vlasnici susjednih nekretnina. Nekretnina u vlasništvu predlagatelja je k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a posebice spomenuto 2. Suvlasnički dio 2112/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVE (E-1) u sklopu kojeg posluje OBRT ZA UGOSTITELJSTVO “ [obrt]”, vl. VČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odnosno restoran Galeb. Nekretnina u vlasništvu protustranke je k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a u sklopu koje parcele se nalazi hotel Amfora. Protustranka trenutno izvršava građevinske i zemljane radove rekonstrukcije spomenutog hotela. Prilikom izvođenja građevinskih radova od strane protustranke zadire se izravno na nekretninu predlagatelja, na način da je, laički rečeno, neovlašteno prokopano ispod čestice predlagatelja, čime se stvara šteta na vlasništvu predlagatelja. Nekretnina obuhvaća po zakonu sve što se nalazi iznad i ispod nje. U prilogu ovoga prijedloga dostavlja se Zapisnik o posvjedočenju činjenica javnog bilježnika sa fotografijama lica mjesta, fotografije gradilišta, fotografije iskopa i oštećenja, fotografija gradilišne table. Šteta koja je nastala je nestručnim okom puknuće zida te se terasa počela savijati, a samo je pitanje vremena kada će puknuti. Predlagatelj je podnio i prijedlog radi osiguranja dokaza istome sudu, građevinskim vještačenjem, jer će u budućnosti pokrenuti parnicu radi naknade štete. Neovisno o tome, ovakvo stanje na terenu opasno je i po život i po zdravlje korisnika restorana Galeb, ali i njegovih zaposlenika. Puknuća i oštećenja na terasi predstavljaju ozbiljan sigurnosni rizik za sve korisnike prostora, uključujući goste i radnike restorana, jer postoji realna mogućnost daljnjeg urušavanja konstrukcije ili odlamanja dijelova podloge. Takvo stanje povećava opasnost od spoticanja, pada i zadobivanja teških tjelesnih ozljeda, osobito u uvjetima povećane frekvencije kretanja gostiju i osoblja tijekom obavljanja ugostiteljske djelatnosti, a što je zasigurno sada i u narednim mjesecima (predsezona, sezona i post sezona). Dodatnu opasnost predstavlja činjenica da su radnici restorana svakodnevno izloženi prolasku i radu na predmetnoj terasi, često uz nošenje tereta i posluživanje gostiju, čime se rizik od nesreće dodatno povećava. Vidljiva puknuća upućuju i na mogućnost narušene statičke stabilnosti terase, zbog čega nije moguće isključiti nastanak iznenadnog i ozbiljnog štetnog događaja. Upravo zbog neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi nužno je hitno poduzimanje mjera ovakvog osiguranja radi sprječavanja nastanka nenadoknadive štete i zaštite sigurnosti svih osoba koje koriste predmetni prostor. Nadalje, uvidom u vlasnički list koji se priložio ovom prijedlogu vidljivo je da se iznad ovog restorana, dakle na istoj parceli nalaze stanovi tj. apartmani u vlasništvu ovdje predlagatelja, pa se ističe i sljedeće. Puknuća i vidljiva oštećenja terase predstavljaju osobitu opasnost i za korisnike apartmana koji se nalaze iznad restorana jer upućuju na mogućnost daljnjeg širenja konstrukcijskih oštećenja na dijelove objekta koji služe za stanovanje i svakodnevni boravak ljudi. U slučaju daljnjeg propadanja ili urušavanja dijela terase postoji realna mogućnost prijenosa vibracija, pomicanja konstrukcije i nastanka dodatnih pukotina na objektu iznad, čime se izravno ugrožava sigurnost gostiju apartmana. Posebno zabrinjava činjenica da korisnici apartmana tijekom boravka koriste zajedničke pristupe, balkone i prostorije koje se oslanjaju na istu građevinsku cjelinu, zbog čega nije moguće isključiti opasnost od ozljeđivanja uslijed odvajanja građevinskog materijala ili destabilizacije dijela objekta. Takvo stanje stvara trajnu i neposrednu opasnost za život i zdravlje osoba koje borave u apartmanima, osobito imajući u vidu da se radi o turističkom smještaju u kojem se korisnici ne mogu upoznati sa stvarnim stupnjem opasnosti konstrukcije. Izostanak hitne i zaštitne mjere povećava rizik nastanka ozbiljnog štetnog događaja s potencijalno teškim posljedicama za sve korisnike objekta. Predlagatelj ima nenovčanu tražbinu koja proizlazi iz prava vlasništva, a koja se sastoji u zahtjevu da protivnik osiguranja prestane s daljnjim zadiranjem u nekretninu predlagatelja te otkloni posljedice već poduzetih radova. Vjerojatnost predmetnih tražbina proizlazi iz samog stanja na terenu, vidljivih oštećenja zida i terase te činjenice da je predlagatelj već pokrenuo postupak osiguranja dokaza građevinskim vještačenjem radi utvrđenja uzroka i opsega nastalih oštećenja. Predmetna oštećenja nisu isključivo estetske prirode, već upućuju na moguće narušavanje stabilnosti terase i dijela objekta, zbog čega postoji ozbiljna opasnost za život i zdravlje osoba koje koriste apartmane smještene iznad restorana, ali i korisnike samog restorana (posebno djeca, žene, roditelji, starije osobe itd). Upravo navedeno dodatno potvrđuje postojanje potrebe za hitnom sudskom zaštitom i određivanjem privremene mjere, kako bi se spriječilo nastupanje daljnje štete i mogućnost nastanka ozbiljnog štetnog događaja. Usputno se napominje i to da predlagatelj prema protivniku osiguranja ima i tražbinu koja proizlazi iz protupravnog zadiranja u njegovu nekretninu tijekom izvođenja građevinskih radova na susjednoj čestici, a kojom prilikom je protivnik osiguranja podzemnim zahvatima zahvatio dio nekretnine predlagatelja te prouzročio znatna oštećenja. Naime, uslijed predmetnih radova došlo je do rušenja zida i savijanja odnosno oštećenja terase koja se nalazi na nekretnini predlagatelja, čime je nastala neposredna imovinska šteta vidljiva nesporno iz priloga ovog prijedloga. Slijedom navedenog, predlagatelj prema protivniku osiguranja ima novčanu tražbinu s osnove naknade štete koja obuhvaća troškove sanacije oštećenja, troškove eventualnih građevinskih zahvata radi stabilizacije objekta, kao i svu daljnju štetu koja može nastati kao posljedica izvedenih radova, a koja se procjenjuje u već spomenutom postupku radi osiguranja dokaza pred istim sudom. U ovoj fazi postupka predlagatelj nije dužan s potpunom izvjesnošću dokazati osnovanost tražbine, već učiniti vjerojatnim njezino postojanje, što je u konkretnom slučaju nesporno ostvareno dostavljenom dokumentacijom i opisanim činjeničnim okolnostima. Vjerojatnost i opasnost sprječavanja/znatnog otežavanja ostvarenja tražbine ili vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete Izuzev već prethodno napisanih teza oko opasnosti za život i zdravlje ljudi korisnika, zaposlenika i vlasnika restorana, ističe se dodatno i sljedeće. Radovi koji se izvode u sklopu rekonstrukcije hotela, a koji zadiru u tlo nekretnine ovdje predlagatelja očigledno obuhvaćaju opsežne zemljane i građevinske zahvate, uključujući iskope, potkopavanje terena. Opseg zahvata je takav da će predmetna nekretnina biti trajno i nepovratno izmijenjena, pri čemu povrat u prijašnje stanje više neće biti razumno izvediv. Osim toga, izvedeni radovi predstavljaju ozbiljnu prijetnju stabilnosti zgrade u vlasništvu Predlagatelja, čime se ugrožava sigurnost, zdravlje pa i život Predlagatelja. Dakle riječ o izglednom nastanku nenadoknadive štete, zbog čega su u konkretnom slučaju u cijelosti ispunjeni zakonski uvjeti za određivanje predložene privremene mjere. Dakle, iz svega navedenoga proizlazi kako je Predlagatelj dokazao vjerojatnost svoje tražbine, kao i vjerojatnost da je privremena mjera potrebna budući da postoji vjerojatnost odnosno opasnost da bi bez iste bilo znatno otežano/nemoguće ostvarenje tražbine odnosno da bi se spriječila nenadoknadiva šteta na dvorištu, terasi, okućnici ali i cijeloj zgradi u vlasništvu Predlagatelja. Time su ispunjena oba potrebna uvjeta propisana člankom 346. Ovršnog zakona. Slijedom svega navedenog nesporno je da je predlagatelj učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine te svih kumulativnih uvjeta sa određivanje privremene mjere pa u skladu sa čl. 346. Ovršnog zakona predlaže da se donese rješenje kojim se određuje privremena mjera kojom se zabranjuje protivniku osiguranja ABC TURIZAM d.o.o., OIB: 64078649086, Trnjanska cesta 59, Zagreb da izvodi bilo kakve radove sam ili po bilo kojoj trećoj osobi kao i da preinačuje postojeće stanje na nekretnini (na njoj, iznad nje i ispod nje) oznake k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] pri ZK odjelu Labin. Predlaže da privremena mjera ostane na snazi do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pod poslovnim brojem pred Općinskim sudom u Pazinu, Stalna služba u Labinu te da se naloži protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja naknadi prouzročeni trošak s pripadajućom zateznom kamatom od dana donošenja rješenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.
2. Na ročištu održanom 18. svibnja 2026., predlagatelj osiguranja je preinačio prijedlog na način da je predložio da sud donese privremenu mjeru kojom se zabranjuje protivniku osiguranja da izvodi bilo kakve radove vezane za rekonstrukciju hotela Amfora, a koji se izvode i na nekretnini u suvlasništvu predlagatelja osiguranja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
3. Kako bi utvrdio osnovanost prijedloga, sud je održao uviđaj na licu mjesta s mjerničnim vještakom dipl.ing.geod. GČ te građevinskim vještakom ovl. ing. građ. ĐČ (Sulek d.o.o.).
4. Prijedlog nije osnovan.
5. Pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine određene su u članku 346. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13.,93/14.,55/16.,73/17.,131/20., 114/22., 6/24., dalje: OZ), koji se primjenjuje na konkretan slučaj i koja zakonska odredba određuje da se privremena mjera osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom postojanje svoje tražbine, kao i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
6. Člankom 347. stavkom 1. OZ-a propisano je da se radi osiguranja nenovčanih tražbina može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja.
7. Da bi sud odredio privremenu mjeru, prednje navedene pretpostavke moraju kumulativno biti ispunjene.
8. Na uviđaju održanom 18. svibnja 2026., mjernični je vještak naveo kako se nekretnina označena kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi u samom centru naselja Rabac, nedaleko rive, a u naravi je kuća s više etaža i restoranom „Galeb“. Pored toga, oko kuće se nalazi dvorište, a koje u zapadnom dijelu predstavlja terasu restorana. Zapadno od navedene parcele, pruža se nekretnina označena kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj se vrše građevinski radovi. Između tih parcela vidljiv je potporni zid visine cca 80 – 100 cm. Na istom uviđaju, građevinski je vještak naveo da se na nekretnini predlagatelja k. č. [katastarska čestica] vrši pregled terase koja neposredno graniči sa k. č. [katastarska čestica], a na kojoj nisu utvrđeni nikakvi nedostaci u obliku oštećenja na podnoj keramici i metalnoj ogradi. Pokazuju se pukotine na gornjoj strani odnosno površini ogradnog zida koje su vrlo plitke i ukazuju da postoje od ranije, jer su ispunjene bojom kojom je obojana površina zida. Pristupa se na nekretninu protivnika osiguranja k. č. [katastarska čestica], na kojoj je zatečeno gradilište na kojem se izvode zemljani radovi, u naravi iskopi i manji armirano-betonski radovi. Pregledava se zid predlagatelja osiguranja u dužini od 74,95 m i širina zida je 30 cm. Primijećene su dvije tanke vertikalne pukotine, koje nisu strukturne pukotine, ne ukazuju na puknuće zida, već samo u površinskom dijelu a koje datiraju odranije. Predlagatelj pokazuje mjesta gdje je došlo do potkopavanja zida. Na sjevernoj strani potkopavanja je oko 5-6 cm, dok je na južnoj strani oko 15-20 cm. Na sjevernoj strani teren je uklonjen u dubini oko 50 cm, dok je na južnoj strani oko 23 cm.
9. Prema mišljenju ovog suda, predlagatelj je učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine. Naime, nenovčana tražbina predlagatelja osiguranja proizlazi iz njegovog nespornog suvlasništva nekretnine na kojoj je protivnik osiguranja izvodio radove, a sastoji se u pravu predlagatelja osiguranja zahtijevati prestanak izvođenja predmetnih radova. Međutim, građevinski vještak na održanom uviđaju nije utvrdio nikakve nedostatke u obliku oštećenja na podnoj keramici i metalnoj ogradi te je iskazao kako su pukotine na gornjoj strani, odnosno površini ogradnog zida, vrlo plitke što da ukazuje da postoje od ranije jer su ispunjene bojom kojom je obojana površina zida. Posljedično, sud je mišljenja kako predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, a nije učinio vjerojatnim ni da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
10. Slijedom navedenog, a kako u konkretnom slučaju nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, valjalo je odbiti kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja, kao i njegov zahtjev za naknadu troškova ovog postupka.
Labin, 21. svibnja 2026.
Sutkinja
Zdenka Raguž Zupičić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje nadležan županijski sud.
DNA:
1. Predlagatelj osiguranja, p.p.
2. Protivnik osiguranja