REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-6122/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Zrinjki Matijević, uz sudjelovanje Ivane Pavić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljenika Kvantum d.o.o. i II.okr. PŠ, zastupani po branitelju iz Odvjetničkog društva Balatinec i Nikolić, zbog prekršaja iz čl.167.st.1.toč.4.ist.2. Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/2021, 142/2023), povodom prigovora I. i II. okr. na prekršajni nalog Državnog inspektorata, Središnji ured, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Služba nadzora u području gospodarenja otpadom, klasa: 351-01/24-04/122, urbroj: 443-01-16-03-24-3 od 28.02.2024. godine, nakon provedene glavne rasprave održane dana 18. svibnja 2026. godine, na temelju čl. 183. Prekršajnog zakona, dana 21. svibnja 2026. godine, javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I.
I.okr. pravna osoba: Kvantum d.o.o., OIB [osobni identifikacijski broj], sa sjedištem u [adresa],
II.okr. odgovorna osoba u pravnoj osobi I.okr., EŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa]
k r i v i s u
što su kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi u točno neutvrđeno vrijeme u razdoblju od 01. veljače 2023. do 15. prosinca 2023. godine, na lokaciji u zakupu, [adresa], u [adresa], na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nepropisno odložili izvan lokacije gospodarenja otpadom 5.620 m3 građevnog otpada i oko 50 sanduka s drvenim otpadom koji potječe s gradilišta,
dakle, što kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi odbacili otpad u okoliš,
čime su okr. počinili prekršaj kažnjiv po čl.18.st.1. Zakona o gospodarenju otpadom, kažnjivo po čl.167.st.1.toč.4. i st.2. citiranog Zakona,
pa se na temelju cit. zakonskih odredbi, uz primjenu čl.37. PZ-a
I. okrivljenoj pravnoj osobi izriče
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 2.000,00 EUR (slovima: dvije tisuće eura),
II. okrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi se izriče
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.000,00 EUR (slovima: tisuću eura).
Temeljem čl.33.st.11. Prekršajnog zakona, I. okrivljenik i II. okrivljenik su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženim predlošcima uplatnica u roku od 60 dana od pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.
Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona ukoliko I. i II. okrivljenici u navedenom roku plate 2/3 izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.
II. Temeljem čl.139.st.3. u vezi s čl.138.st.2.toč.3. Prekršajnog zakona, I. i II. okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 60 eura (šezdeseteura) SVAKI, u korist Državnog proračuna, na račun naveden u priloženim predlošcima uplatnica u roku od 60 dana od pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i st. 11. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Središnji ured Zagreb, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Služba nadzora u području gospodarenja otpadom, izdao je dana 28.02.2024. godine prekršajni nalog, klasa: 351-01/24-04/122, urbroj: 443-01-16-03-24-3, protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisano u izreci ove presude, na koji su okrivljenici pravovremeno uložili prigovor te je isti stavljen izvan snage te je provedena glavna rasprava.
2. Okrivljenici su u pisanoj obrani poricali navode iz prekršajnog naloga, navodeći da nisu počinili prekršaj za koji ih se tereti prekršajnim nalogom. Naime, prigovorili su utvrđenom činjeničnom stanju, navodeći kako u postupku koji je prethodio izdavanju naloga nisu pravilno utvrđene sve relevantne činjenice važne za pravilnu ocjenu eventualne krivnje okr. pravne osobe te su se pozivali na pogrješnu primjenu materijalnog prava. Naime, neposrednim očevidom na lokaciji, kao i temeljem izjave direktora I.okr. na zapisniku 19.02.2024. godine, utvrđeno je da se sporni odloženi materijal u najvećem dijelu sastoji od zemlje koju je I.okr. kao izvođač radova na dva gradilišta u neposrednoj blizini privremeno deponirao sa svrhom da se vrati na ta gradilišta. Zakonom o gospodarenju otpadom u čl.3.st.1.toč.3. izrijekom je određeno da se odredbe Zakona ne primjenjuju na "neonečišćeno tlo i druge materijale iz prirode iskopane tijekom građevinskih aktivnosti ako je nedvojbeno da će se taj materijal za građevinske svrhe koristiti u svojem prirodnom obliku na gradilištu s kojeg je iskopan te na višak iskopa koji sukladno zakonu kojim se uređuje rudarstvo predstavlja mineralnu sirovinu." Stoga ukazuju da sporni materijal ne predstavlja otpad sukladno odredbama Zakona o gospodarenju otpadom, navodeći da nije jasno kako je i zašto naslovno tijelo utvrdilo da se na predmetnoj lokaciji nalazi ukupno 5.620 m3 građevinskog otpada, a da pri tomu uopće nije razlučio "neonečišćeno tlo i druge materijale iz prirode" od ostatka zatečenog materijala. Budući da su u međuvremenu završena gradilišta te je utvrđeno da nema potrebe za vraćanjem spornog materijala kao i da je povezano društvo I.okr. društvo Istok 2 Projekt d.o.o. kupilo i ušlo u posjed predmetne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Zagreb, a na kojoj nekretnini je privremeno odložen predmetni materijal koji isti ima potrebu koristiti kao materijal na nasipavanje na istoj toj nekretnini, to predmetni materijal za okrivljenika nije otpad već vrijedna sirovina koju namjerava iskoristiti. Kako bi legalno zbrinuo privremeno odloženi materijal sa gradilišta okr. koji se privremeno nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu društva Istok 2 Projekt d.o.o., a sukladno zakonskim propisima, to je povezano društvo okrivljenika društvo Istok 2 Projekt d.o.o. angažiralo društvo P.P.U. d.o.o. da po ishođenju dozvole za gospodarenje otpadom mobilnim uređajem na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], između ostalog i odloženi materijal s gradilišta I.okr. mehanički obradi postupkom R5 i koristi ga kao materijal za nasipavanje na svojoj nekretnini. Društvo P.P.U. d.o.o. [adresa], u postupku je ishođenja dozvole za gospodarenje otpadom mobilnim uređajem koji se vodi pred Gradskim uredom za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, Sektor za ekološku održivost, Odjel za gospodarenje otpadom, klasa: UP/351-02/24-008-6 te će trenutnom ishođenja dozvole za gospodarenje otpadom materijal u količini od 5620 m3 obraditi postupkom R5 (drobljenje i usitnjavanje), ukinuti status otpada za reciklirani agregat i materijal za nasipavanje i materijal za nasipavanje koristiti za sanaciju iskopanih površina, sve sukladno elaboratu za gospodarenje otpadom, koji čini sastavni dio dozvole za gospodarenje otpadom mobilnim uređajem. Zbog svega navedenog, I. i II.okr. drže da nisu počinili prekršaj za koji se terete jer nisu odbacili otpad u okoliš, već su materijal privremeno odložili na zemljište u vlasništvu povezanog društva te će isto zbrinuti u trenutku ishođenja dozvole za gospodarenje otpadom mobilnim uređajem na način da će isto postupkom R 5 usitniti, ukinuti mu status otpada i koristiti kao materijal za nasipavanje na predmetnom zemljištu. Podredno navedenom, okr. su istaknuli kako s obzirom na okolnosti slučaja, sve da i postoji kakva njihova prekršajna odgovornost, izrečena novčana kazna je neprimjereno visoka i nesrazmjerna eventualnom prekršaju za koji ih se tereti. Stoga su predložili donošenje odluke kojom se okrivljenici oslobađaju optužbe u ovom predmetu, a podredno, ukoliko naslovni sud, usprkos navedenom zauzme stav o postojanju njihove prekršajne odgovornosti, predložili su uzeti u obzir sve navedene okolnosti kao olakotne okolnosti te ublažiti kaznu u najvećoj mjeri sukladno Zakonu.
3. U dokaznom postupku sudac je pročitao zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 19.02.2024., Ugovor o zakupu poslovnog prostora od 23.02.2022. sa prilozima, Aneks 1 ugovora o zakupu poslovnog prostora od 26.07.2022.,ugovor o zakupu poslovnog prostora od 27.01.2023. sa prilozima, ugovor o zakupu poslovnog prostora sa prilozima od 28.07.2023., Aneks 1 ugovora o zakupu poslovnog prostora od 29.01.2024., zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 12.02.2024., izvadak iz sudskog registra, izvadak iz zemljišne knjige k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], zahtjev za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom od 09.12.2024., elaborat gospodarenja otpadom P.P.U. d.o.o., pismo namjere P.P.U d.o.o., očitovanje tužitelja od 02.02.2026. sa fotografijama građevnog otpada, ispitan je svjedok PŠZ – viša inspektorica zaštite okoliša, pročitana je dopuna pisane obrane od 08.05.2026. godine te je izvršen uvid u izvadak iz prekršajne evidencije za I. i II.okr.
4. Iz očitovanja tužitelja proizlazi da je viša inspektorica zaštite okoliša Državnog inspektorata obavila inspekcijske nadzore pravne osobe I.okr. a vezano za otpad odložen na lokaciji poslovanja navedene tvrtke u [adresa], na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to dana 06.02.2024. godine na predmetnoj lokaciji i dana 12.02.2024. godine u službenim prostorijama Državnog inspektorata, o čemu je zastavljen zapisnik. Nadzorima je utvrđeno da je stranka zakupila lokaciju na adresi [adresa], temeljem predočenih Ugovora o zakupu poslovnog prostora sklopljenog između zakupodavca Dioki d.d. u stečaju, Zagreb, Čulinečka cesta 252 i zakupnika Kvantum d.o.o. iz [adresa]. Uvidom u predočene ugovore utvrđeno je da je tvrtka I.okr. u zakupu na predmetnoj lokaciji od 01.03.2022. u zatvorenom prostoru, a od 01.02.2023. i na vanjskom prostoru predmetne lokacije. Neposrednim očevidima obavljenim dana 06.02.2024.. na predmetnoj lokaciji utvrđeno je da se na lokaciji nalazi oko 60 drvenih sanduka, od kojih je 10-ak sanduka prazno, a u ostalima se nalazi drveni otpad (iverica, lamperija). Na otvorenom je prostoru zatečen odložen građevinski otpad u rasutom stanju. Najveća hrpa proteže se usporedno uz ogradu po česticama kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a zatečeno je i nekoliko hrpa građevinskog otpada na kč. br. [katastarska čestica]. Na zahtjev Državnog inspektorata u svrhu izrade snimka postojećeg stanja odnosno utvrđivanja površine i volumena otpada koji se nalazi na lokaciji Dioki d.d. u stečaju, [adresa], obavljeno je aerofotogrametrijsko i LIDAR snimanje bespilotnom letjelicom, od strane ovlaštene tvrtke CADCOM d.o.o. Uvidom u Tehničko izvješće prema snimci stanja na dan 15.12.2023. utvrđeno je da se na predmetnoj lokaciji nalazi ukupno 5.620 m3 građevinskog otpada. Tijekom provedbe postupka inspekcije zaštite okoliša, direktor EŠ je vezano na utvrđeno činjenično stanje na zapisnik dana 12.02.2024. izjavio da se građevinski otpad koji je zatečen na lokaciji sastoji od zemlje u najvećoj količini, te šute, cigle i komada betona u manjoj mjeri, te da je otpad dovezen s njihova dva obližnja gradilišta koja su u krugu bivše tvornice Dioki u novije doba, te je zapisnike od 12.02.2024. i 19.02.2024. potpisao bez primjedbi. Čl.13. Pravilnika o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16) propisano je da je posjednik građevnog otpada dužan, najkasnije do odvoza otpadnog materijala s gradilišta odnosno do završetka radova na gradilištu proglasiti otpadom:
- materijal iz iskopa koji je nastao prilikom građenja građevine i koji se sukladno dokumentima projekta građenja, izrađenim sukladno propisima koji uređuju gradnju, ne ugrađuju u tu građevinu i koji ne predstavljaju mineralnu sirovinu sukladno posebnim propisima koji uređuju rudarstvo,
- materijal koji je nastao građenjem, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevine, osim materijala koji se koristi za građevinske svrhe na tom gradilištu, kad se isti izdvoji od građevine odnosno prestane biti građevina koju se gradi, održava, rekonstruira odnosno uklanja.
Slijedom navedenog, sav materijal s gradilišta, a što uključuje i materijal iz iskopa odnosno zemlju koja je nastala prilikom građenja građevine, mora se pri odvozu s gradilišta proglasiti otpadom. Nastavno na navedeno, inspekcija zaštite okoliša je neposrednim očevidom na lokaciji, uvidom u navedeno Tehničko izvješće te izjavom stranke pravilno utvrdila da se na predmetnoj lokaciji nalazi nepropisno odloženo 5.620 m3 građevinskog otpada koji je dovezen s dva obližnja gradilišta od strane pravne osobe Kvantum d.o.o. odnosno predmetni građevinski otpad odložen je izvan lokacije gospodarenja otpadom suprotno odredbama čl.18.st.1. i 2. Zakona o gospodarenju otpadom, čime su okr. počinili prekršaj koji im se stavlja na teret. Naglasili su da su u postupku koji je prethodio donošenju pobijanog prekršajnog naloga, sve relevantne činjenice za pravilnu ocjenu krivnje pravilno utvrđene te da je pravilno primijenjeno materijalno pravo. U svezi navoda okr. da se sporni odloženi materijal u najvećem dijelu sastoji od zemlje koje je društvo I.okr. kao izvođač radova na dva gradilišta u neposrednoj blizini, privremeno deponiralo sa svrhom da se vrati na ta gradilišta, te da taj materijal ne predstavlja otpad sukladno odredbama Zakona o gospodarenju otpadom, te da nije jasno kako je i zašto naslovno tijelo utvrdilo da se na predmetnoj lokaciji nalazi ukupno 5.620 m3 građevinskog otpada, a da nije razlučilo "neonečišćeno tlo i druge materijale iz prirode" od ostatka zatečenog materijala, ponovno su ukazali na prethodno već citirani čl.13. Pravilnika o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest. Dakle, u konkretnom slučaju građevinski otpad koji se sastoji od dijela zemlje ne predstavlja mineralnu sirovinu sukladno posebnim propisima koji uređuju rudarstvo. Pojasnio je kako se materijal koji je nastao na određenom gradilištu može upotrijebiti kao materijal sve dok se nalazi na tom istom gradilištu na kojem je i nastao, ali kada se odvozi s gradilišta, posjednik otpada dužan ga je proglasiti otpadom. Prema tome, s obzirom da je materijal odvezen s gradilišta posjednik ga je morao proglasiti otpadom. Čl. 3.st.1.toč.3. Zakona o gospodarenju otpadom odnosi se na neonečišćeno tlo i druge materijale iz prirode iskopane tijekom građevinskih aktivnosti ako je nedvojbeno da će se taj materijal za građevinske svrhe koristiti u svojem prirodnom obliku, na gradilištu s kojeg je iskopan, te na višak iskopa koji sukladno zakonu kojim se uređuje rudarstvo predstavlja mineralnu sirovinu. U konkretnom slučaju radi se o otpadnoj zemlji pomiješanoj s građevinskim otpadom, a ne o onečišćenom tlu i drugim materijalnima iz prirode, a niti o mineralnoj sirovini prema zakonu kojom se uređuje rudarstvo, tako da navedeno predstavlja građevinski otpad. Slijedom navedenog, u konkretnom slučaju se ne može primijeniti odredba čl.3.st.1.toč.3. Zakona o gospodarenju otpadom, te je inspekcija zaštite okoliša postupila sukladno odredbama navedenog Zakona koje uređuju postupanje s otpadom. Slijedom svega navedenog, tužitelj je utvrdio da se na predmetnoj lokaciji nalazi građevinski otpad, a ne "neonečišćeno tlo i drugi materijali iz prirode" te nije bilo potrebe razlučivati zatečeni otpad. Nadalje, naglasili su da prema odredbama Zakona o gospodarenju otpadom i Pravilnika o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest nije dopušteno "privremeno deponiranje ili odlaganje materijala" na drugoj lokaciji sa svrhom da se vrati na gradilište. Provedenim inspekcijskim postupkom utvrđeno je da je građevinski otpad nepropisno odložen na predmetnoj lokaciji, odnosno izvan lokacije gospodarenja otpadom, što je protivno odredbama Zakona o gospodarenju otpadom. Odredbom čl.18.st.1. Zakona o gospodarenju otpadom zabranjeno je odbacivanje otpada u okoliš, a st.2. istog članka određeno je da je odbacivanje otpada u okoliš svako ostavljanje, napuštanje, odbacivanje ili odlaganje otpada izvan lokacije gospodarenja otpadom.
Vezano uz navod da su u međuvremenu dovršena gradilišta te da je utvrđeno da nema potrebe za vraćanje spornog materijala kao i da je povezano društvo Istok 2 Projekt d.o.o kupilo i ušlo u posjed predmetne nekretnine na kojoj je privremeno odložen predmetni materijal koji isti ima potrebu koristiti kao materijal za nasipavanje na istoj toj nekretnini, te da predmetni materijal nije za okr. otpad već predstavlja vrijednu sirovinu koju namjerava iskoristiti, tužitelj pojašnjava da odložen materijal (odnosno građevinski otpad na predmetnoj lokaciji) ne može predstavljati sirovinu obzirom na već citiranu odredbu čl.13. Pravilnika o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest. Tužitelj ukazuje kako su i sami okrivljenici u svojim obranama naveli da su gradilišta dovršena i da nije trebalo vratiti sporni materijal na njih, čime se potvrđuje da se u ovom konkretnom slučaju radi o građevinskom otpadu koji je odvezen s gradilišta jer nije bilo potrebe da se ugrađuje u tu građevinu, a niti isti predstavlja mineralnu sirovinu sukladno zakonu kojim se uređuje rudarstvo. Slijedom navedenog "materijal" koji je odložen na predmetnu lokaciju mora se smatrati otpadom jer je odvezen s gradilišta na kojima je nastao i nije prije odvoza iskorišten na istim gradilištima na kojima je nastao. Činjenica da je drugo društvo kupilo i ušlo u posjed predmetne nekretnine na kojoj je nepropisno odložen građevinski otpad nije relevantno za počinjenje prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret. Također, društvo Istok 2 Projekt d.o.o. kao vlasnik i posjednik lokacije, ne može predmetni građevinski otpad koristiti kao materijal za nasipavanje na istoj nekretnini bez da je otpad prošao oporabu i da mu je ukinut status otpada.
U svezi navoda okr. da je povezano društvo okrivljenika – društvo Istok 2 Projekt d.o.o. angažiralo društvo P.P.U d.o.o. da po ishođenju dozvole za gospodarenje otpadom mobilnim uređajem na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], između ostalog i odloženi materijal s gradilišta društva I.okr. u količini 5.620 m3 mehanički obradi postupkom R5 i koristi ga kao materijal za nasipavanje na svojoj nekretnini, te navoda da je društvo P.P.U. d.o.o. u postupku ishođenja dozvole za gospodarenje otpadom mobilnim uređajem, tužitelj je iskazao da angažman drugog trgovačkog društva da po ishođenju dozvole za gospodarenje otpadom zbrine predmetni građevinski otpad potvrđuje činjenicu da okr. znaju da se u ovom slučaju radi o građevinskom otpadu te činjenicu da su okr. počinili prekršaj koji im se stavlja na teret na način da su nepropisno odložili izvan lokacije gospodarenja otpadom 5.620 m3 predmetnog građevinskog otpada koji potječe s gradilišta čime su odbacili otpad u okoliš i postupili protivno odredbi čl.18.st.1. Zakona o gospodarenju otpadom i time počinili prekršaj kažnjiv po čl.167.st.1.toč.4. i st.2. Zakona o gospodarenju otpadom. Naime, iz obrana okr. proizlazi da se radi o građevinskom otpadu kojeg je potrebno legalno zbrinuti sukladno zakonskim propisima. Budući da i sami okr. smatraju da je za obradu "privremeno odloženog materijala sa gradilišta" potrebna dozvola za gospodarenje otpadom, jasno potvrđuju da se u konkretnom slučaju radi o otpadu koji može preuzeti i obraditi samo ovlaštena osoba koja ima ishođenu dozvolu za gospodarenje otpadom. Nadalje, ukazuju kako je trgovačko društvo P.P.U. d.o.o. u međuvremenu, dana 03.03.2025. ishodilo dozvolu za gospodarenje otpadom klasa: UP/I-351-02/24-008/6, urbroj:. 251-06-23-002-25-14 za obavljanje djelatnosti oporabe neopasnog otpada postupcima R12, R5 te zbrinjavanja neopasnog otpada postupkom D13 mobilnim uređajem za obradu otpada na lokaciji u [adresa] na nekretninama označenim kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U postupku izdavanja dozvole utvrđeno je da je lokacija (nekretnina) na kojoj je postavljen mobilni uređaj mjesto nastanka otpada (ugovor o obradi, zbrinjavanju i oporabi otpada, sklopljen dana 15.01.2025, verzija 5, pod Posebnim uvjetima gospodarenja otpadom, navedeno je da se obrada otpada mobilnim uređajem za obradu otpada obavlja na mjestu nastanka otpada, a otpad će se sortirati, po potrebi mehanički obraditi i pripremiti za predaju na daljnje zbrinjavanje ili oporabu izvan lokacije gospodarenja otpadom. Također je navedeno da se na lokaciji [adresa] u [adresa] nalazi otpad koji je nastao obavljanjem djelatnosti gospodarenja otpadom gospodarskih subjekata koji više ne obavljaju djelatnost na toj lokaciji, te se poziva na Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 21.10.2024. u kojem je procijenjeno da se na lokaciji nalazi pretežito otpadna plastika, građevni otpad i glomazni otpad na površini od 25.197 m2 i da volumen odloženog otpada iznosi 20.426,7 m3. Naglasili su kako se navedeni zapisnik od 21.10.2024. odnosi na obavljeni nadzor trgovačkog društva Dioki d.d. u stečaju, a ne trgovačkog društva Kvantum d.o.o. te je u zapisniku od 21.10.2024. utvrđena količina otpada ostala na lokaciji bivše tvornice Dioki od obavljanja djelatnosti trgovačkih društava koja su brisana iz sudskog registra i ne uključuje količine građevinskog otpada odložene od strane trgovačkog društva Kvantum d.o.o. koje su utvrđene u nadzoru navedenog trgovačkog društva. Slijedom navedenog, predmetni građevinski otpad u količini 5.620 m3 kojeg je I. okr. nepropisno odložio na predmetnoj lokaciji nije obuhvaćen dozvolom za gospodarenje otpadom koju je trgovačko društvo P.P.U. d.o.o. ishodilo, budući da mjesto nastanka istog nije na predmetnoj lokaciji od strane gospodarskih subjekata brisanih iz sudskog registra već je predmetni građevinski otpad dovezen s obližnjih gradilišta i odložen na lokaciju od strane I.okr. te se temeljem dozvole za gospodarenje otpadom mobilnim uređajem izdane trgovačkog društvu P.P.U. d.o.o. predmetni građevinski otpad ne može obraditi. S obzirom na navedeno, ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom mobilnim uređajem na predmetnoj lokaciji nije relevantno za činjenicu da je u ovom slučaju trgovačko društvo I.okr. nepropisno odložilo građevinski otpad na predmetnoj lokaciji i da su okr. počinili prekršaj koji im se stavlja na teret. Naglasili su kako je potrebno, da bi se otpad nakon oporabe postupkom R5 mogao primijeniti kao materijal za nasipavanje, koji provodi Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, upisati u Očevidnik ukidanja statusa otpada, za što je potrebno dokazati zadovoljavanje propisanih uvjeta. U svezi navoda okr. da su materijal privremeno odložili na zemljište u vlasništvu povezanog društva te će isto zbrinuti u trenutku ishođenja dozvole za gospodarenje otpadom mobilnim uređajem na način da će isto postupkom R5 usitniti, ukinuti mu status otpada i koristiti kao materijal za nasipavanje na predmetnom zemljištu istaknuli su da se u konkretnom slučaju radi o građevinskom otpadu nastalom na gradilištima, a koje je I.okr. nepropisno odložilo na predmetnu lokaciju, odnosno izvan lokacije gospodarenja otpadom, čime su okr. odbacili otpad u okoliš i počinili prekršaj koji im se stavlja na teret.
5. U dopuni pisane obrane okr. su naglasili da nisu počinili prekršaj koji im se stavlja na teret jer je predmetni materijal odložen na lokaciji [adresa] isti nije utjecao na okoliš niti je onečistio vode i tlo, jer se radi pretežito o inertnom građevinskom otpadu koji po svojoj prirodi ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim ili biološkim promjenama, te se otpad nalazi na asfaltiranoj podlozi koja u potpunosti sprječava kontakt s tlom i podzemnim vodama. Okr. su citirali čl.4.st.17. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) koji je bio na snazi u trenutku počinjenja radnji), a koji definira inertni otpad kao "otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim i /ili biološkim promjenama, ne rastvara se, ne sagorijeva ili na drugi način fizički ili kemijski ne reagira, nije biološki razgradiv niti nepovoljno utječe na druge tvari s kojima dolazi u kontakt na način koji bi mogao dovesti do onečišćenja okoliša ili ugroziti zdravlje ljudi." Predmetni građevinski otpad koji se nalazio na lokaciji [adresa] u najvećem dijelu sastoji se od zemlje i iskopnog materijala s gradilišta, betona, cigle, kamena, šute i srodnog inertnog materijala. Ovi materijali prema svojoj mineralnoj strukturi i kemijskom sastavu: ne otpuštaju štetne tvari u okoliš, ne onečišćuju podzemne vode, ne onečišćuju tlo, ne proizvode procjedne vode opasnog karaktera i ne emitiraju štetne plinove. Direktiva Vijeća 1999/31 EZ izričito propisuje da se za odlagališta inertnog otpada zahtjevi za geološku barijeru, brtvene slojeve i sustave za prikupljanje procjednih voda smiju odgovarajuće umanjiti ili potpuno izostaviti, upravo zato što inertni otpad ne proizvodi opasne procjedne vode niti ugrožava tlo i podzemne vode. Stoga, ukoliko sam EU zakonodavni okvir prepoznaje da inertni otpad ne zahtjeva zaštitu tla i podzemnih voda kakvu zahtijeva neopasni ili opasni otpad, onda privremeno skladištenje takvog materijala, čak i na zemljanoj podlozi – ne može uzrokovati onečišćenje okoliša. Ključna činjenica koju okrivljenici ističu jest da se predmetni građevinski otpad na lokaciji [adresa] nalazi na asfaltiranoj podlozi, a ne na zemljanoj ili nezaštićenoj površini, te da asfaltna podloga predstavlja nepropusnu barijeru koja u potpunosti onemogućuje:
- prodiranje oborinskih voda koje su bile u kontaktu s otpadom u tlo i podzemne vode, - kontaminaciju tla ispod i oko odloženog materijala,
- bilo kakav kontakt otpada s prirodnim tlom, čime je ispunjen upravo onaj cilj koji čl.13.st.1.toč.1 Pravilnika o gospodarenju otpadom propisuje kao opći uvjet lokacije gospodarenja otpadom: da je onemogućeno istjecanje oborinske vode koja je došla u doticaj s otpadom na tlo, u vode, podzemne vode i more.
Ova činjenica je od presudnog značaja jer Pravilnik (NN 138/24) sada dopušta skladištenje građevinskog otpada čak i na zemljanoj podlozi, koja pruža znatno manju zaštitu okoliša od asfalta. Konkretno, Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o gospodarenju otpadom(NN 138/24) koji je stupio na snagu 11.12.2024. u čl.13.st.5. dodaje st.6 koji glasi:
"(6) Iznimno od st.5.toč.2. ovog članka, na zemljanoj podlozi može se dopustiti skladištenje vrsta otpada određenih Dodatkom XII. ovog Pravilnika".
Dodatak XII. istog Pravilnika navodi upravo građevinski otpad i otpad od rušenja objekata, uključujući ključni broj 17 09 04 (miješani građevinski otpad i otpad od rušenja objekata koji nije naveden pod 17 09 01, 17 09 02 i 17 09 03)
Iako ovaj Pravilnik nije bio na snazi u trenutku inspekcijskog nadzora (veljača 2024), on ima izuzetan značaj za ovaj postupak iz dva razloga:
- primjena blažeg propisa: sukladno općem načelu prekršajnog prava, ako se nakon počinjenja prekršaja propis izmijeni na način koji je blaži za okrivljenika, primjenjuje se blaži propis. Činjenica da je zakonodavac naknadno izrijekom dopustio skladištenje građevinskog otpada na zemljanoj podlozi potvrđuje da takvo postupanje ne ugrožava okoliš.
- volja zakonodavca: Izmjena propisa nedvojbeno potvrđuje da zakonodavac smatra skladištenje inertnog građevinskog otpada na zemljanoj podlozi okolišno prihvatljivim. Time se retroaktivno potvrđuje da postupanje okrivljenika – privremeno odlaganje inertnog građevinskog otpada na predmetnoj lokaciji – nije moglo uzrokovati štetu okolišu.
Iz podneska tužitelja i priložene dokumentacije proizlazi da inspekcija zaštite okoliša nije provela bilo kakva ispitivanja tla, podzemnih voda ili površinskih voda na predmetnoj lokaciji koja bi dokazala bilo kakvo onečišćenje: Konkretno: nisu provedena pedološka ispitivanja (analiza tla) koja bi utvrdila eventualne promjene u kemijskom sastavu tla, nisu provedena hidrogeološka ispitivanja (analiza podzemnih voda) koja bi utvrdila eventualno onečišćenje vodonosnika, nije utvrđeno postojanje procjednih voda opasnog karaktera na lokaciji, nije utvrđeno ispuštanje štetnih tvari u zrak, vode ili tlo, Lidar snimanje i aerofotogrametrijsko snimanje (DADCOM d.o.o.) utvrdilo je samo volumen materijala (5.620 m3), ali ne i njegove kemijske karakteristike ili utjecaj na okoliš.
Bez konkretnih analitičkih dokaza o onečišćenju, tvrdnja tužitelja da je odlaganje predmetnog materijala štetno za okoliš ostaje nepotkrijepljena pretpostavka. U prekršajnom postupku teret dokazivanja je na tužitelju, a sama činjenica privremenog odlaganja materijala na lokaciji, bez dokaza o stvarnom onečišćenju, ne može biti dostatna za utvrđivanje krivnje.
Čl.18.st.1. Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/21) zabranjeno je odbacivanje otpada u okoliš. St.2. istog članka definira odbacivanje kao svako ostavljanje, napuštanje, odbacivanje ili odlaganje otpada izvan lokacije gospodarenja otpadom. Prekršaj iz čl.167.st.1.toč.4. formalne je naravi – za njegovo ostvarenje dovoljno je samo odlaganje izvan lokacije gospodarenja, bez potrebe dokazivanja stvarnog onečišćenja. Međutim, istaknuli su da je svrha norme iz čl.18. zaštita okoliša i ljudskog zdravlja (čl.1.st.1. Zakona). Kod teleološkog tumačenja, prekršaj mora biti razmjeran šteti koju norma nastoji spriječiti. U konkretnom slučaju: otpad se nalazi na asfaltiranoj podlozi – nepropusnoj barijeri koja sprječava svaki mehanizam onečišćenja tla i podzemnih voda. To je viši stupanj zaštite od zemljane podloge koju Pravilnik NN 138/24 sada izrijekom dopušta za ovu vrstu otpada. Otpad je inertne prirode – ne podliježe kemijskim ni biološkim promjenama, ne otpušta štetne tvari, ne proizvodi procjedne vode opasnog karaktera. Inspekcija nije utvrdila bilo kakvo onečišćenje – nisu provedena ispitivanja tla, voda ni zraka koja bi utvrdila bilo kakvu štetu okolišu. Kombinacija ova tri elementa – asfaltna podloga, inertna priroda materijala i potpuno odsustvo dokazanog onečišćenja – ukazuje da u konkretnom slučaju nije ostvaren materijalni element prekršaja, odnosno da nije ugrožena niti jedna od zaštićenih vrijednosti koje čl.18. štiti (okoliš, zdravlje ljudi, kvaliteta voda, tla i zraka). Kažnjavanje u ovakvim okolnostima bilo bi u suprotnosti s načelom razmjernosti i svrhom Zakona. Čak i u slučaju da Sud utvrdi postojanje formalnog prekršaja, mole da se prilikom odlučivanja o sankciji uzme u obzir slijedeće:
-materijal je inertne prirode – nije uzrokovao bilo kakvo onečišćenje tla, voda ili zraka,
- zakonodavac je naknadno dopustio identično postupanje – donošenjem dodatka XII Pravilnika (NN 138/24) kojim se dopušta skladištenje građevinskog otpada na zemljanoj podlozi,
- povezano društvo Istok 2 Projekt d.o.o. je kupilo predmetnu nekretninu i ušlo u posjed, čime je materijal ostao povezan s gradilišnom namjenom.
Posebno su istaknuli da je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u svom službenom očitovanju potvrdilo pravni okvir koji dopušta proizvođaču otpada privremeno skladištenje vlastitog otpada. Ministarstvo je pojasnilo da sukladno čl.8. Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 106/22, 138/24, 108/25), prilikom prijevoza vlastitog otpada s lokacije nastanka na vlastito privremeno skladište, u pratećem listu u dijelu D (primatelj) potrebno je navesti oznaku „VL“ (kada su pošiljatelj i primatelj ista osoba). Ministarstvo je također potvrdilo da se proces skladištenja na privremenom skladištu proizvođača otpada treba obavljati u skladu sa zahtjevima propisanim čl.17.st.1., 3. i 5 i 6. Pravilnika, uz poštivanje roka za osiguranje obrade otpada sukladno čl.21. Zakona. Iz navedenog očitovanja nedvojbeno proizlazi da:
- Proizvođač otpada ima pravo privremeno skladištiti vlastiti otpad na svojoj lokaciji bez dozvole za gospodarenje otpadom, pod uvjetom da poštuje uvjete skladištenja iz čl.17. Pravilnika,
- Prateći listovi s oznakom „VL“ su zakonski valjani za prijevoz vlastitog otpada na vlastito skladište;
- Samo privremeno skladištenje na lokaciji proizvođača otpada nije „odbacivanje otpada u okoliš“ u smislu čl.18. Zakona, već legitimno postupanje s vlastitim otpadom u skladu s čl.17. i čl.21. Zakona.
Predmetna lokacija na adresi [adresa] bila je u zakupu pravne osobe I.okr (temeljem Ugovora o zakupu poslovnog prostora), a otpad je nastao građevinskim radovima koje je I.okr. izvodio. Stoga je I.okr. bio u statusu proizvođača otpada koji skladišti vlastiti otpad na lokaciji kojom raspolaže, što je postupanje koje Ministarstvo u svom očitovanju izrijekom potvrđuje kao zakonito.
U skladu s navedenim okrivljenici drže da nisu počinili prekršaj za koji ih se tereti, jer je predmetni materijal inertne prirode i nije uzrokovao onečišćenje okoliša, tla, voda ili zraka pa stoga predlažu da ih Sud oslobodi odgovornosti, odnosno alternativno primijeni blaži propis (lex mitior) – Pravilnik NN 138/24, čl.13.st.6. koji izrijekom dopušta skladištenje građevinskog otpada na zemljanoj podlozi, te obustavi postupak. Podredno navedenom, okrivljenici ističu kako s obzirom na okolnosti slučaja, sve da i postoji kakva njihova prekršajna odgovornost, potrebno je uzeti u obzir inertnu prirodu materijala, nepostojanje onečišćenja, kao i naknadnu zakonodavnu izmjenu kojom je takvo postupanje legalizirano, te s obzirom na navedene olakotne okolnosti ublažiti kaznu u najvećoj mjeri sukladno Zakonu.
6. Svjedok PŠZ je nakon propisnog upozorenja iskazala da je u veljači 2024. po službenoj dužnosti obavila inspekcijski nadzor na lokaciji [adresa], a koju koristi tvrtka Kvantum d.o.o. Navedeno je utvrdila prema predočenom ugovoru o najmu lokacije bivše tvornice Dioki. U dva je navrata obišla lokaciju i pri tome utvrdila da se na istoj nalazi velika količina građevinskog otpada i to sanduci sa drvenim otpadom pa su putem aerofotogrametrijskog snimanja lokacije utvrdili količinu otpada odnosno volumen istoga. Naglasila je da prema Pravilniku o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest proizlazi da kada se sa gradilišta odvozi materijal nastao prilikom iskopa ili nastao građenjem ili rušenjem građevine, a koji nije iskorišten na tom istom gradilištu, isti se mora proglasiti otpadom. Na nadziranoj lokaciji utvrdila je da nije bilo nikakvih radova, iskopa niti gradilišta tako da odloženi otpad nije nastao na ovoj lokaciji, a koliko se sjeća iz razgovora sa direktorom je saznala da je isti dovezen sa dva obližnja gradilišta. Pojasnila je da iskop od zemlje ili cigle odnosno materijal od rušenja, ukoliko se iskorištava na istom gradilištu, ne treba proglasiti otpadom. Na upit suda inspektorica je iskazala da u slučaju da se navedeni materijali iz iskopa koriste na gradilištu na kojem je isti nastao i to u obliku kojem je nastao, nije potrebno tražiti posebnu dozvolu, već je dozvola potrebna ukoliko će se isti oporabiti odnosno posebno ako će se isti nakon oporabe odvoziti sa lokacije na drugu lokaciju. Na upit suda inspektorica je iskazala da u vrijeme nadzora okr. nisu imali dozvolu za gospodarenje otpadom, te da su joj tijekom nadzora govorili da planiraju iskoristiti navedeni otpad. Inspektorica je pojasnila da se okr. stavlja na teret što su odložili otpad na mjestu gdje to nisu smjeli učiniti te da čak i da su tražili neku dozvolu isto ne bi opravdalo odlaganje na lokaciju koja nije predviđena za odlaganje niti imaju dozvolu za gospodarenje otpadom. Na upit branitelja, svjedokinja je iskazala da tijekom nadzora nije utvrđivala gdje su dva gradilišta sa kojih je odvezen otpad. Na daljnji upit branitelja, pojasnila je da materijal koji je nastao prilikom iskopa, rušenja i gradnje je moguće iskoristiti na toj lokaciji gdje se izvode radovi do završetka građevinskih radova, međutim, taj materijal nije moguće odložiti na susjednu česticu već mora biti unutar gradilišta. Nadalje je pojasnila da se materijal koji nije iskorišten na gradilištu treba proglasiti otpadom čim se on iznosi odnosi odvozi, neovisno o završetku radova, dok navedeni materijal može privremeno biti odložen na gradilištu do završetka radova. Inspektorica je iskazala da njezin interes nije bio utvrđivati jesu li radovi na navedenim gradilištima završeni. Na upit branitelja inspektorica je iskazala da je samo vizualno utvrđivala sadržaj otpada, ali nije posebno utvrđivala na kakvoj je podlozi odložen otpad, te je iskazala da nije bitno na kakvoj podlozi se nalazi otpad, ali da bi otegotno bilo da se otpad nalazio na poljoprivrednom zemljištu. Na upit branitelja inspektorica je iskazala da nije utvrđivala niti je provodila ikakve postupke utvrđivanja onečišćenja tlaka, zraka i vode ili postojanje azbesta. Naglasila je međutim, kako se i dalje, na navedenoj lokaciji nalazi predmetni otpad. Branitelj nema primjedbi na iskaz inspektorice.
7. Iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 19.02.2024. proizlazi da je predmet nadzora otpad odložen na lokaciji poslovanja pravne osobe Kvantum d.o.o. na adresi [adresa], koja je zakupila lokaciju i istu koristi kao skladište građevinskog materijala (na otvorenom prostoru i u hali), te je na lokaciji zatečeno oko 60 drvenih sanduka, od kojih je 10-ak sanduka prazno, a u ostalima se nalazi drveni otpad, a na otvorenom prostoru zatečen je i uskladišten građevinski otpad u rasutom stanju.
8. Iz Ugovora o zakupu poslovnog prostora od 23.02.2022. i Ugovora o zakupu poslovnog prostora od 26.07.2022. proizlazi da je tvrtka Dioki d.d. u stečaju dao u zakup tvrtki Kvantum d.o.o. poslovni prostor ukupne kvadrature 990,00 m2 koji se sastoji od zatvorenog prostora (hale) veličine 820,00 m2 i garderobnog prostora veličine 170,00 m2.
9. Iz Ugovora o zakupu poslovnog prostora od 27.01.2023. proizlazi da je tvrtka Dioki d.d. u stečaju dala u zakup tvrtki Kvantum d.o.o. poslovni prostor ukupne kvadrature 3.290,00,00 m2 koji se sastoji od vanjskog prostora veličine 2.000 m2 (vanjski prostor), zatvorenog prostora (hala) veličine 170,00 m2.
10. Iz ugovora o zakupu poslovnog prostora od 28.07.2023. i Aneksa 1 Ugovora o zakupu poslovnog prostora od 29.01.2024. tvrtka Dioki d.d. u stečaju daje u zakup tvrtki Kvantum d.o.o. poslovni prostor ukupne kvadrature 3.290,00,00 m2 koji se sastoji od vanjskog prostora veličine 2.000 m2, zatvorenog prostora (hala) veličine 1.120,00 m2 i zatvorenog prostora (kancelarijski prostor) veličine 604,50 m2.
11. Iz izvatka iz sudskog registra proizlazi da je tvrtka Kvantum d.o.o. kao predmet poslovanja registrirala poslovanje nekretninama, iznajmljivanja predmeta za osobnu uporabu i kuću, podučavanje djece i odraslih u informatici i stranim jezicima, poslovne usluge i usluge fotokopiranja, računovodstveni i knjigovodstvene polove, kupnja i prodaja robe, obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu prema Zakonu o trgovini, građenje, projektiranje i nadzor nad gradnjom i izvođenje investicijskih radova u inozemstvu, a EŠ je kao direktor, jedina osoba ovlaštena za zastupanje društva pojedinačno i samostalno bez ograničenja.
12. Iz zahtjeva za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom utvrđeno je da je tvrtka P.P.U. d.o.o. podnijela isti dana 09.12.2024. godine za lokaciju u [adresa].
13. Elaborat gospodarenja otpadom sačinjen je za tvrtku P.P.U. d.o.o. [adresa], za obavljanje djelatnosti oporabe postupcima: R12 (razmjena otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe navedenim pod R 1-R 11) i R 5 (recikliranje /obnavljanje drugih otpadnih anorganskih materijala) te zbrinjavanja postupkom: D13 (spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku navedenim pod D 1-D12) mobilnim uređajem za obradu otpada za neopasni otpad na lokaciji gospodarenja otpadom: [adresa], kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
14. Na fotografijama vidljiv je građevni otpad na lokaciji u [adresa], snimljene dana 06.02.2024. tijekom inspekcijskog nadzora, te građevinski otpad na lokaciji u [adresa], snimljene dana 19.02.2024. tijekom inspekcijskog nadzora. a
15. Iz prekršajne evidencije proizlazi da okrivljenici nisu prekršajno kažnjavani za istovrsni prekršaj.
16. Branitelj je svom završnom govoru predložio sudu da razmotri pisanu obranu i dopunu pisane obrane I i II okrivljenika, ističući da sve da se u konkretnom slučaju i radi o prekršaju u formalno pravnom smislu, da je prilikom donošenja odluke o odgovornosti okrivljenika potrebno uzeti u obzir činjenica da nisu nastupile bilo kakve štetne posljedice prekršaja kao i da nije došlo do bilo kakvog onečišćenja okoliša, a upravo je smisao Zakona o zaštiti okoliša sprječavanje takvih štetnih posljedica. Također, obrana je istaknula da niti okrivljena pravna osoba niti okr. fizička osoba nisu dosada prekršajno kažnjavani a što je potrebno uzeti u obzir prilikom odlučivanja o sankciji.
17. Na temelju tako provedenog postupka, uvažavajući obranu okr., iskaza svjedoka a i svih materijalnih dokaza, ovaj sudac smatra činjenično stanje u potpunosti utvrđeno. Naime, budući da su okr. odložili 5.620 m3 građevnog otpada i oko 50 sanduka s drvenim otpadom koji potječe s gradilišta izvan lokacije gospodarenja otpadom a odbacivanje otpada u okoliš je zabranjeno, te se pod odbacivanjem otpada smatra svako ostavljanje, napuštanje, odbacivanje ili odlaganje otpada izvan lokacije gospodarenja otpadom, nesporno je da su okrivljenici postupili suprotno odredbi čl.18.st.1. Zakona o gospodarenju otpadom. Navode obrane kako se u konkretnom slučaju ne radi o građevnom otpadu, već o vrijednoj sirovini koju namjeravaju iskoristiti, kako inspekcija nije razlučila da se radi o neonečišćenom tlu i drugim materijalima iz prirode koji su iskopani tijekom građevinskih aktivnosti a koji će se koristiti za građevinske svrhe i u svojem prirodnom obliku na gradilištu s kojeg je iskopan, sud nije prihvatio jer je suprotan stvarnom stanju, odnosno činjenici da je navedeni „materijal" odvezen s gradilišta na kojima je nastao i nije iskorišten na gradilištima na kojima je nastao, već je odložen na zatečenoj lokaciji gdje predstavlja otpad i kao takav se morao i proglasiti. Prema tome, kako je građevinski otpad nepropisno odložen izvan lokacije gospodarenja otpadom, dakle, protivno odredbama Zakona o gospodarenju otpadom, trebalo je okrivljenike proglasiti krivima. U svezi navoda obrane da nije nastala šteta, da je građevinski otpad odložen na asfaltiranoj podlozi, da se radi o inertnom otpadu, te da ne postoje dokazi o stvarnom onečišćenju okoliša nisu od utjecaja na postojanje prekršaja. Dakle, u konkretnom slučaju, Zakon o gospodarenju otpadom ne sankcionira protupravne radnje koje su vezane za opasnost otpada, već brine o načinu gospodarenja otpadom te sankcionira nepropisno postupanje s istim. Bez takvih odredbi, neovisno o njegovom utjecaju na okoliš, omogućilo bi se stvaranje divljih odlagališta te bi pridonijelo proizvoljnom mišljenju da se odbaciti može sve što nije opasno, kao i da smiješ na svojem što želiš. Stoga je svrha Zakona o gospodarenju otpadom da se uredi sustav gospodarenja otpadom, uključujući red prvenstva gospodarenja otpadom, načela, ciljevi i način gospodarenja otpadom, planski dokumenti u gospodarenju otpadom, nadležnosti i obveze u gospodarenju otpadom, lokacije i građevine za gospodarenje otpadom, djelatnosti gospodarenja otpadom, prekogranični promet otpada, informacijski sustav gospodarenja otpadom te upravni i inspekcijski nadzor nad gospodarenjem otpadom te da se između ostalog, propisuju mjere u svrhu zaštite okoliša i ljudskoga zdravlja sprječavanjem ili smanjenjem nastanka otpada, smanjenjem negativnih učinaka nastanka otpada te gospodarenja otpadom, smanjenjem ukupnih učinaka uporabe sirovina i poboljšanjem učinkovitosti uporabe sirovina te povećanjem recikliranja i ponovnog korištenja reciklata, što je nužno za prelazak na kružno gospodarstvo. Slijedom svega navedenog, budući da su okr. Postupili suprotno odredbi iz čl.18.st.1. Zakona o gospodarenju otpadom, počinili su prekršaj iz čl.167.st.1.toč.4. i st.2. citiranog Zakona.
18. Za prekršaj iz čl.167.st.1. Zakona o gospodarenju otpadom propisana je novčana kazna za pravnu osobu u rasponu od 2.654,46 eura do 26.544,56 eura, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi prema čl.167.st.2. u svezi st.1. citiranog Zakona propisana kazna u rasponu od 1.327,23 eura do 13.272,28 eura.
19. Prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne, sudac je okr. izrekao novčane kazne primjerene načinu i težini počinjenog prekršaja, stupnju odgovornosti okrivljenika kao i svim okolnostima iz čl.36.st.2. PZ-a. Od olakotnih okolnosti sud je kod donošenja odluke posebno cijenio činjenicu da počinjenim prekršajem nisu utvrđene štetne posljedice, te da do sada okrivljenici nisu bili prekršajno kažnjavani za ovu vrstu prekršaja, pa je na I. i II.okr. primijenio institut ublažavanja kazne, te je sudac uvjerenja da će se i ublaženom novčanom kaznom postići svrha specijalne tako i generalne prevencije, u pravcu da okrivljenici više neće činiti ovakva niti slična djela prekršaja a postići će se društvena disciplina i pravičnost kažnjavanja počinitelja.
20. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), kojim je paušalni iznos određen u rasponu od 13,27 do 663,61 eura.
Zagreb, 21. svibnja 2026. godine
Zapisničar
Sudac
Ivana Pavić
Zrinjka Matijević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez naplate takse, na adresu: Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na gornji broj, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
DOSTAVNA NAREDBA:
1. I-okr.: Kvantum d.o.o., [adresa],
2. II-okr. EŠ, [adresa],
3. branitelj okr. iz Odvjetničkog društva Balatinec i Nikolić, Zagreb, Sveti Duh 28,
4. tužitelj: Državni inspektorat, Središnjii ured, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Služba nadzora u području gospodarenja otpadom,
5. spis
