Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

    PREKRŠAJNI ODJEL

    Poslovni broj: Pp-450/2025-18

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Sesvetama, Prekršajni odjel, po sutkinji ovog suda Ankici Crnjak uz sudjelovanje Ankice Sorić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv 1. okrivljenika UŠ i 2. okrivljene ZŠ zastupani po braniteljici Heleni Kovačić Lijović, radi djela prekršaja iz čl.77. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) povodom prigovora okrivljenih na obavezni prekršajni nalog Državnog inspektorata, klasa: 540-02/24-02/9666, Ur.br. 443-02-05-03-25-4. od 29. siječnja 2025. temeljem čl. 179. i 183. Prekršajnog zakona („Narodne Novine“ 107/07, 39/13,157/13, 110/15, 118/18, 114/22) donio je dana 14. svibnja 2026. godine, javno objavio i

    presudio je

    I. 1. okrivljeni: VŠ, sin U, rođen **.**.1997., OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa], SSS, CNC operater, oženjen, otac dvoje djece, prekršajno nekažnjavan,

    2. okrivljena: ZŠ, kći Z, rođena **.**.1993., OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa], prekršajno nekažnjavana,

    k r i v i  s u

    što kao roditelji mlt. djeteta UŠ, rođen **.**.2023. godine, OIB: [osobni identifikacijski broj] u [adresa], specijalistička pedijatrijska ordinacija GŠ dr.med.spec. pedijatrije dana 08. studenog 2024. godine do dana podnošenja obaveznog prekršajnog naloga su odbili dozvoliti cijepljenje po Programu obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj (2022. - 2025. godini) unatoč nepostojanju kontraindikacija za cijepljenje i iscrpnih informacija roditeljima o obvezi i svrsi cijepljenja, a što je protivno odredbi čl.15. Pravilnika o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse, kemopropilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se moraju podvrgnuti toj obvezi (N.N. 103/13, 124/20),

    čime su počinili djelo prekršaja iz čl. 77. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti,

    pa im se na osnovu istog propisa, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona

    izriče

    1. okrivljenom UŠ novčana kazna u iznosu 50,00 eura (pedeset eura) eura,

    2. okrivljenoj ZŠ novčana kazna u iznosu od 50,00 eura (pedeset eura) eura.

    II. Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona za 1. i 2. okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna putem priložene uplatnice, u roku od 30 dana po primitku ove presude.

    Temeljem čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona 1. i 2. okrivljenici se upozoravaju da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena, u protivnom će se postupiti u skladu s člankom 34. Prekršajnog zakona.

    III. Temeljem čl. 139.st.3. Prekršajnog zakona, čl.138. Prekršajnog zakona 1. i 2. okrivljenik je obvezan platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 eura (dvadeset) - svaki posebno putem priložene uplatnice u roku od 30 dana po primitku ove presude, u protivnom će se postupiti u skladu sa čl. 34. Prekršajnog zakona i čl.152.st.4. i 11. istog Zakona.

    Obrazloženje

    1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba poljoprivredne inspekcije izdala je optužni prijedlog protiv podnijela je optužni prijedlog protiv 1. i 2. okrivljenika gore navedenog broja, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

    2. 1. i 2. okrivljeni su po braniteljici Heleni Kovačić Lijović u spis dostavili pisanu obranu u kojoj su u bitnome naveli da nisu odbili cijepljenje, već su pokrenuli postupak informiranja, te se u svezi toga pozivaju na Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine, a koja je sukladno čl.134. Ustava RH po pravnoj snazi iznad Zakona. Ističu da je doktorica GŠ zaprimila preporučenom poštom pošiljku 11.10.2024. i na njihov zahtjev liječnica nije odgovorila. Nadalje ističu da ovu odlučnu činjenicu ne navodi niti sanitarna inspektorica ČŠ. Dakle, nisu odbili imunizaciju, a pedijatrica ih nije valjano informirala, istoj su se obratili dana 08.10.2024., te nisu došli u poziciju da prihvate ili odbiju njenu preporuku. Navode da roditelji imaju ozbiljne autoimune bolesti što im nalaže i poseban oprez.

    3. Svjedokinja GŠ liječnica u svome iskazu navela je da su okrivljeni i dijete pozvani da pristupe na sistematski pregled, ne zna točno kojeg datuma jer ima puno pacijenata. Navela je da se sjeća da je otac došao sa djetetom starim oko godinu i pol dana i tom prilikom je izrazio želju da ne bi cijepio svoje dijete iz razloga što isto ima dijagnozu atopijskog dermatitisa. Navela je da mu je objasnila da nema kontraindikacije na tu dijagnozu, a dijete je prije toga već cijepljeno sve uredno i nije imao nikakvih nuspojava, međutim otac je i dalje inzistirao da se dijete ne cijepi, pa ga je uputila epidemiologu nakon informiranja o cjepivu i na stranice Halmeda. Navela je da mu je dala sve informacije o samom cjepivu, odnosno o bolestima protiv kojih je potrebno cijepiti dijete. Nakon toga im je dala neko vrijeme da razmisle, a zatim im je poslala Obrazac 4. iz Narodnih novina, to je poziv za cijepljenje. Otac je došao sam bez djeteta i dalje je izražavao želju da se dijete ne cijepi odnosno odbio je cijepljenje.

    Na posebno pitanje braniteljice da li je upoznata sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o pravima pacijenata ista je odgovorila da je liječnica po struci da je upoznata. Na daljnje pitanje da li joj je poznato što je informirati pristanak i kako se daje, navela je da je ona liječnik, na pitanje da li je zaprimila pisani zahtjev od okrivljenika o svim detaljima cijepljenja i cjepiva koje se primjenjuje, navela je da se ne sjeća da li je zaprimila pisani zahtjev, ali se sjeća da je oca uputila da se za detaljne informacije obrati epidemiologu i na stranice Halmeda. Na danje pitanje koje je cjepivo htjela tada primijeniti odgovorila je HEXACIM, te na pitanje da li može odgovoriti o sastavu cjepiva, odgovorila je da je za to nadležna agencija za lijekove, te o tome neće odgovoriti. Na dalje pitanje da li u tome cjepivu postoji GOM, odgovorila je da je za sastav cjepiva odgovorna agencija za lijekove, te na pitanje da li može nabrojati sva upozorenja proizvođača za navedeno cjepivo, odgovorila je da za sastav cjepiva i odobrenje odgovorna je agencija za lijekove, te na pitanje koliko se teških metala nalazi u navedenom cjepivu, navela je da je cjepivo odobreno od strane agencije za lijekove i Javnog zdravstva. Na daljnje pitanje koliko je nuspojava prijavila za navedeno cjepivo, navela je da nije bilo nijedne ozbiljne nuspojave za navedeno cjepivo, ta da li se na stranicama Halmeda informirala o prijavljenim nuspojava navedenog cjepiva i ako jest koje su bile prijavljene, ista je odgovorila da je informirana o nuspojavama cjepiva, na dalji upit da li može nabrojati nuspojave cjepiva, odgovorila je crvenilo i otekline na mjesto uboda, febrilitet, alergijske reakcije tipa urtikarija, kolvulzije, Guillain- V sindrom te drugi. Na pitanje da li je kod djeteta UŠ napravljena imuno fenotipizacija limfocita odgovorila je da nije jer nije bilo potrebno. Na daljnje pitanje da li je bila upoznata da je to bila preporuka liječnika, prilikom puštanja iz bolnice obzirom na majčinu dijagnozu odgovorila je da joj nije poznat podatak, na dalje pitanje na temelju čega je otvorila djetetov zdravstveni karton, odgovorila je na temelju otpusnog pisma iz bolnice, te da li joj je poznato da to stoji u otpusnom pismu iz bolnice odgovorila je da se ne sjeća. Nakon što je izvršila uvid u povijest bolesti navela je kako imuno fentipizacija limfocita je pretraga koja je učinjena u bolnici, te da li ima podatak iz liječničkog kartona za malodobnog pacijenata odgovorila je da nema.

    Nadalje je braniteljica priložila u spis povijest bolesti za malodobnog UŠ u kojem se navodi preporuka da se napravi imuno fenotipizacija limfocita prije odluke o cijepljenju.

    4. Svjedokinja ČŠ sanitarna inspektorica u svome iskazu je navela da je Služba za sanitarnu inspekciju Državnog inspektorata dobila pisanu prijavu od pedijatrice GŠ da ZŠ i VŠ roditelji mlt. djeteta UŠ odbijaju cijepiti svoje dijete, iako nema opravdanih tj. kontra indikacije da se dijete ne bi cijepilo obveznim cjepivom u RH. Sanitarna inspektorica je prema prijavi obavila inspekcijski nadzor u ordinaciji navedenog pedijatra i tamo utvrdila uvidom u medicinski karton mlt. djeteta da roditelji odbijaju cijepiti svoje mlt. dijete. U pisanoj izjavi nadležnog pedijatra ista je izjavila da dijete ima atopijski dermatitis, ali da to nije dovoljan razlog zašto se dijete ne bi cijepilo. Sanitarna inspektorica je također utvrdila da je pedijatrica pozivala roditelje usmenim i pisanim putem na obavezno cijepljenje djeteta, a kao dokaz je priložena dostavnica Hrvatske pošte da su roditelji zaprimili taj poziv. Temeljem utvrđenog činjeničnog stanja sanitarna inspektorica je obavijestila i pučku pravobraniteljicu za djecu i Centar za socijalnu skrb i izdala obavezni prekršajni nalog za navedene roditelje mlt. djeteta. Na poseban upit suda o kojem cjepivu se radilo svjedokinja je odgovara da nije pedijatar, a da se dijete nije cijepilo obveznim cjepivom propisano u RH, o čemu je i pedijatrica utvrdila pisanim putem u medicinskom kartonu, što je zapisano u zapisniku o inspekcijskom nadzoru. Navela je da sanitarna inspektorica utvrđuje prekršaj ali ne daje informacije o cjepivu i njihovim mogućim nus pojavama, jer to nije u njezinoj nadležnosti, sanitarna inspektorica nije po zanimanju medicinski djelatnik. Na poseban upit braniteljice da li su roditelji mlt. djeteta pokrenuli postupak informiranja odgovorila je da jesu.

    Na daljnje pitanje da li je pedijatar postupio u skladu na zaštitu podataka i roditeljima pružio sve podatke sa zahtjevom za informirani pristanak, odgovorila je da je, jer nadležni pedijatar osim usmenim, ali i pisanim putem je pozivala roditelje na cijepljenje. Nadalje sa zahtjevom za informirani pristanak da služba sanitarne inspekcije nije u toj nadležnosti već je u nadležnosti Ministarstva zdravstva. Sanitarna inspekcija samo utvrđuje prekršaj zbog kojeg su tu. Na daljnje pitanje s obzirom da je u zapisniku o inspekcijskom pregledu od 20.12.2024. godine utvrđeno da su roditelji pokrenuli postupak informiranja i da liječnica nije postupila po navedenom zahtjevu kako može svjedočiti da je to relevantno za ovaj postupak, odgovorila je da su navodi netočni, te kada su roditelji usmeno pozivani, kada i na koji način, te kako je to utvrdila, istaknula je da uvidom u medicinski karton mlt. djeteta gdje pedijatrica prilikom pregleda djeteta ili poziva roditeljima je zapisivala u karton, međutim postoji i knjižica imunizacije za svako dijete koje kada se cijepi i u medicinski karton i u knjižicu imunizacije se stavljaju ser. br. cjepiva i time se prati točno kada je dijete cijepljeno, također već ranije navedeno kada je pedijatrica utvrdila da roditelji ne žele cijepiti svoje dijete, a za to ne postoji u ovom slučaju medicinski opravdan razlog po Zakonu je odlučila i obavijestiti Državni inspektorat. Također djeca koji bi mogli imati nus pojave na cjepivo, cijepe se u kontroliranim uvjetima tj. u bolnici.

    Na daljnji upit braniteljice kako je utvrdila da je majka usmeno pozivana kod pedijatrice, s obzirom da je osoba s invaliditetom koja nije pristupala u pedijatrijsku ordinaciju, svjedokinja je navela da je pedijatrica sanitarnoj inspektorici usmeno objasnila da je majka osoba s invaliditetom, te je sanitarna inspektorica upoznata s tim da je u većini slučajeva, otac mlt. djeteta vodio dijete na preglede, ali je pedijatrica pisanim putem obavijestila oba roditelja kao inspektoricu. Na duljenje pitanje da li se sjeća kojeg je dana bila u inspekcijskom nadzoru s obzirom da se živo sjeća što joj je pedijatrica prenijela, a toga nema u inspekcijskom nadzoru, svjedokinja je istaknula da se ne može sjetiti, jer se inspekcijski nadzor proveo gotov prije godinu dana, međutim sanitarna inspektorica vodi i drugi postupak za njihovo drugo dijete, te da li je današnji iskaz vezan uz prvi inspekcijski nadzor ili drugi ističe da je vezan za prvi, jer sanitarna inspektorica kao svjedok ima obvezu da se za isti postupak pred Sudom i pripremi, ali s obzirom da se radi o mlt. djetetu specifične obiteljske situacije misleći na to da je majka osoba s invaliditetom, sanitarna inspektorica je tu informaciju zapamtila, ali po službenoj dužnosti nema obvezu to zapisati u svoj zapisnik, jer to nije činjenica koja je utjecala na prekršaj. Na daljnji upit braniteljice koja se cjepiva inače koriste za dijete koje je u dobi kao mlt. G, odgovara kao što je već navedeno sanitarna inspektorica nije po zanimanju medicinski djelatnik, nego je tu samo što evidentno da roditelji nisu cijepili svoje dijete, iako je to prema Zakonu obvezno, a dijete po navodima pedijatrice nema kontra indikacije niti opravdan medicinski razlog, zašto ne bi bilo cijepljeno. Na daljnji upit braniteljice ako ne zna nabrojiti cjepiva, kako može utvrditi prekršaj, sanitarna inspektorica nije nadležna niti po službenoj dužnosti se ne smije upuštati u rasprave o cjepivima, već po Zakonu RH nadležni pedijatar dostavlja prijavu Službi za sanitarnu inspekciju Državnog inspektorata. O cjepivu i nus simptomima cijepljenja te informacije o tome se bavi druge nadležne službe.

    Braniteljica prigovara u cijelosti iskazu sanitarne inspekcije, navodeći da je isti paušalan i nestručan poglavito imajući u vidu navod svjedokinje da nema nikakvih medicinskih znanja, međutim upušta se u tumačenje medicinskih propisa, ne poznaje materiju, ne zna čak niti koje dijete cjepivo je trebalo navodno, a nije primilo, a to je bitno za utvrđenje prekršaja. Nadalje navodi da sanitarna inspektorica vodi i drugi postupak za njihovo drugo dijete, te da li je današnji iskaz vezan uz prvi inspekcijski nadzor ili drugi, inspektorica je navela da je vezan za prvi, jer sanitarna inspektorica kao svjedok ima obvezu da se za isti postupak pred sudom i pripremi, ali s obzirom da se radi o mlt. djetetu specifične obiteljske situacije misleći na to da je majka osoba s invaliditetom sanitarna inspektorica je tu informaciju zapamtila, ali po službenoj dužnosti nema obvezu to zapisati u svoj zapisnik jer to nije činjenica koja je utjecala na prekršaj. Na daljnji upit braniteljice koja se cjepiva inače koriste za dijete koje je u dobi kao mlt. G, inspektorica je istaknula kao što je već navela, sanitarna inspektorica nije po zanimanju medicinski djelatnik, nego je tu samo što evidentno da roditelji nisu cijepili svoje dijete, iako je to prema Zakonu obvezno, a dijete po navodima pedijatrice nema kontra indikacije niti opravdan medicinski razlog, zašto ne bi bilo cijepljeno.

    5. U tijeku dokaznog postupka izvršen je uvid u prigovor 1. i 2. okr., zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu od 20. prosinca 2022., prijava sanitarne inspektorice od 30.01.2025., potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Klasa: 740-04/25-02/33520 za 1. okr. i potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Klasa: 740-04/25-02/33521, pisana obrana 1. i 2. okr. od 16.09.2025., zapisnik od 03. listopada 2025. (saslušanje svjedokinje GŠ), povijest bolesti za dijete UŠ od 20.01.2023. godine i povijest bolesti od 24.01.2023. godine.

    6. Braniteljica 1. i 2. okrivljenih u završnoj riječi je navela da u cijelosti ostaju kod svoje obrane u činjeničnom opisu prekršaja, nije navedeno kojim cjepivom se odbija dozvoliti cijepljenje djeteta, pa je činjenični opis u tom djelu manjkav. Nadalje, Zakonom o pravima pacijenata koji je po svojoj pravnoj snazi iznad pravilnika o načinu imunizacije tek kada se ispune pravne pretpostavke vezano uz informirani pristanak pacijenta, može se pristupiti imunizanicji. Sama svjedokinja pedijatrica u ovom predmetu izrekom je potvrdila da nije roditeljima odgovorila na njihov zahtjev za informirani pristanak niti im je dala nikakve konkretne informacije, informirani pristanak nije čitanje uputa o lijeku niti obilazak web stranica, nego Zakonom propisana obveza liječnika koji želi provesti medicinski zahvat. Budući pedijatrica nije ispunila pravnu pretpostavku, nisu se ostvarile niti mogućnosti da roditelji donesu odluku o imunizaciji njihovog djeteta, jer su im uskraćeni bitne informacije na što po Zakonu imaju pravo. Nadalje, majka djeteta 2. okr. u ovom predmetu je osoba s visokim stupnju invaliditeta bez samostalnog mogućnosti pristupa bilo čemu koja boluje od bolesti za koju liječnici još uvijek traže uzroke i za koje medicina za sada nije isključila mogućnost da su posljedice njene imunizacije kao djeteta, što je kod nje izazvalo dodatnu zabrinutost, jer zna s kakvim se posljedicama ona danas nosi, a pravo na informirani pristanak bi barem djelomično ili otklonilo njene sumnje ili potvrdilo. Ujedno se ističe da zbog svoje nemogućnosti pristupa ordinacije nije mogla ostvariti navedeni prekršaj, niti je ranije mogla dovoditi dijete u pedijatrijsku ordinaciju, a niti je to sada u mogućnosti. Dakle, okrivljenici predlažu Sudu odbiti optužbu, a podredno osloboditi u ovom prekršajno postupku, jer bi sve ostalo bilo kršenje konvencijskih prava za pošteno suđenje.

    7. Nakon ovako provedenog postupka analizirajući obranu okrivljenih i sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da su 1. i 2. okrivljeni počinili prekršaj koji im se stavlja na teret. Naime, 1. i 2. okrivljeni, roditelji djeteta UŠ rođen **.**.2023. godine u specijalističkoj ordinaciji za zaštitu djece predškolskog uzrasta koja postoji u sklopu Doma zdravlja Zagrebačke županije, Ispostava Dugo Selo, odbili su dozvoliti cijepljenje mld. djeteta, a što je protivno odredbi čl.15 Pravilnika o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse, protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se moraju podvrgnuti toj obvezi (NN 103/13, 144/20) pa su time počinili prekršaj iz čl. 77. Zakona o zaštiti pučanstava od zaraznih bolesti, a po Programu obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj (2019. - 2021. i 2022. do 2024. godine) unatoč nepostojanju kontraindikacije za cijepljenje i iscrpnih informacija roditeljima o obvezi i svrsi cijepljenja.

    8. Sud nije utvrdio okolnosti koje bi isključivale prekršajnu odgovornost okrivljenika budući da njihovo malodobno dijete nije imalo kontra indikacije, otac je inzistirao da se dijete ne cijepi, upućen je epidemiologu nakon informiranja o cjepivu i na stranice HALMEDA. Nakon što im je liječnica dala izvjesno vrijeme da razmisle istima je poslan i Obrazac 4. iz Narodnih novina, to je poziv za cijepljenje, međutim otac je nakon toga došao bez djeteta te izrazio želju da se dijete ne cijepi. Kako u postupku nije sporno da kod maloljetnog UŠ nisu utvrđene konkretne kontra indikacije za cijepljenje, a činjenica da okrivljene odgovor pedijatrice nije zadovoljio ili o njima ima svoje mišljenje, ne znači da okrivljenima nisu pružene nužne informacije na što ih je uputila pedijatrica.

    Način provođenja imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te osobe koje se moraju podvrgnuti propisan je Pravilnikom o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se moraju podvrgnuti toj obvezi (N.N. 103/13, 144/20, i 133/22), koji je temeljom čl.45. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti donio Ministar zdravlja. Člankom 10. navedenog Pravilnika propisuje da imunizaciji protiv određenih zaraznih bolesti ne podliježu osobe kod kojih liječnik utvrdi da postoje kontraindikacije propisane ovim Pravilnikom, u čl.11. propisuje kontra indikacije za cijepljenje, dok u čl.12. propisuje da kontraindikacije za imunizaciju protiv određenih zaraznih bolesti utvrđuje liječnik koji obavlja imunizaciju, odnosno pod čijim se nadzorom ona obavlja, pregledom osoba koje podliježu obveznoj imunizaciji, a prije pristupanja imunizaciji. Obranu okrivljenika u kojoj navode razloge prema njihovom mišljenju isključuju njihovu krivnju i isključuju protupravnost njihovog postupanja pozivajući se i citirajući Međunarodne konvencije i pozitivne propise RH, Sud nije prihvatio. Naime, Ustavni sud RH rješavajući o prijedlozima za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti s Ustavom RH, navedene prijedloge nije prihvatio te je u svom rješenju br. U-I-5418/2008., U-I- 4386/2011, U-I-4631/2011 od 30. siječnja 2014. iznio pravno stajalište, a koje je implementirano i u rješenjima tog Suda br. U-III-7725/2014 i U-III-3347/2016, da je propisivanje cijepljenja protiv tim Zakonom izrijekom propisanih zaraznih bolesti usmjereno na eliminaciju bolesti iz ukupne populacije, što je pozitivna obveza države u smislu čl.69. Ustava, a čl.40. Zakona o zaštiti pučanstva protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se moraju podvrgnuti toj obvezi, pokazuje da zakonodavac taj cilj želi ostvariti propisivanjem sveopće obveznosti pristupanja cijepljenju protiv zaraznih bolesti, što, prema mišljenju Ustavnog suda ulazi u područje njegove slobodne procjene i ne izlazi izvan okvira čl.69. Ustava, ne upuštajući se u ispitivanje njegove svrhovitosti sa stručnog i medicinskog aspekta. Isto tako, u citiranim odlukama Ustavni sud navodi da predlagatelji neosnovano navode kako je "Ustavno pravo roditelja da odluče da li će djecu imunizirati", pa Ustavni sud smatra da se zakonska obveza imunizacije u cilju sprječavanja zaraznih bolesti radi zaštite zdravlja te zaštite prava drugih ne može podvesti pod čl.63.st.1. Ustava.

    Nadalje, Konvencija o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine: Konvencija o ljudskim pravima i biomedicini, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Opća deklaracija o ljudskim pravima i Konvencija o pravima djeteta na koje se okrivljeni u svojoj obrani pozivaju, po svojim odredbama nisu u koliziji sa odredbama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, jer sve ove međunarodne Konvencije propisuju da ne smije biti ograničenja u ostvarivanju prava proklamiranih tim međunarodnim Konvencijama, osim onih kojim propisuje Zakon i ako je to u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira ili gospodarske dobrobiti zemlje te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala, ili zaštite prava i slobode drugih.

    Dakle, obranu okrivljenih Sud nije prihvatio jer je ista kontradiktorna sa svim provedenim dokazima, te je donio presudu kojom se okrivljeni oglašavaju krivima za djelo prekršaja koje im se stavlja na teret.

    9. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima saslušanih svjedoka liječnice GŠ, te svjedokinje PŠ sanitarne inspektorice čiji iskazi su dani realno i uvjerljivo.

    10. Stoga je Sud okrivljenike proglasio krivima jer nije utvrdio okolnosti koje bi isključivale njihovu prekršajnu odgovornost, te im izrekao ublaženu novčanu kaznu cijeneći kao olakotno dosadašnje nekažnjavanje okrivljenika dok otegotnih okolnosti sud nije našao.

    11. Sud je na 1. i 2. okrivljenika primijenio odredbu čl. 152.st.3. Prekršajnog zakona na način da im je omogućio da plaćanjem 2/3 izrečene novčane kazne ista bude smatrana plaćenom u cijelosti.

    12. Temeljem u izreci citiranih propisa 1. i 2. okrivljeni su dužni platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovnom stanju okrivljenika obveznih da plati trošak.

    U Sesvetama, 21. svibnja 2026.

    Zapisničarka

    Sutkinja

    Ankica Sorić, v.r.

    Ankica Crnjak, v.r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

    Ova presuda je pravomoćna danom donošenja.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.