Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

K-832/2024-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji dr. sc. Sanji Šimleši kao sucu pojedincu uz sudjelovanje Samante Milanković, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog GI, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015., 101/2017., 118/2018., 126/2019., 84/2021., 114/2022., 114/2023. i 36/2024. – u nastavku KZ/11) povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KO-DO-795/2024 od 16. prosinca 2024. koja je izmijenjena na raspravi 19. svibnja 2026. nakon održane javne rasprave 18. ožujka 2026. i 19. svibnja 2026. u nazočnosti zamjenika Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku, SI, optuženog GI i izabranog branitelja optuženika Zorana Šarića, odvjetnika iz Osijeka, dana 21. svibnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I prema optuženom GI, OIB [osobni identifikacijski broj], sinu G i S rođene Ć, rođenom **.**.1965. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljaninu RH, inokorespondentu, neoženjenom, bez djece, neosuđivanom, nezaposlenom, vlasnik osobnog automobila, brani se sa slobode

II na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/2008., 76/2009., 80/2011., 91/2012., 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 126/2019., 80/2022., 36/2024., 72/2025., 13/2026. - dalje u tekstu ZKP/08) stavlja se izvan snage presuda ovog suda broj K-832/2024-2 od 9. siječnja 2025. kojom je izdan protiv optuženika kazneni nalog zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u članku 227. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavka 2. KZ/11, a kojim je optuženi GI osuđen za terećeno kazneno djelo na kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci uvjetno na dvije godine, te je obvezan platiti troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 741,45 eura, i to iznos od 400,00 eura za izradu nalaza i mišljenja prometnog vještaka, iznos od 198,45 eura za izradu nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještaka, iznos od 43,00 eura za izradu skice mjesta prometne nesreće i izradu fotoelaborata prometne nesreće te iznos od 100,00 eura na ime sudskog paušala.

III optuženi GI, s osobnim podacima kao pod I,

k r i v  j e

što je

dana 7. travnja 2024. oko 10,25 sati, u Osijeku, upravljajući osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka] kolnikom ulice Martina Divalta iz smjera istoka i smjeru zapada, pa dolaskom do zapadnog dijela raskrižja s kolnikom ulice Kralja Petra Svačića gdje se nalazi obilježeni pješački prijelaz, bez da se sa sigurnošću uvjerio može li kroz navedeno raskrižje proći bez opasnosti za pješake, nastavio se vozilom bez zaustavljanja kretati u istom smjeru, što je bilo protivno odredbi članka 134. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, lakomisleno smatrajući da time ne dovodi u opasnost sigurnost pješaka, no kako se u tom trenutku pješačkim prijelazom iz smjera juga u smjeru sjevera na romobilu kretalo dijete ĆI, uslijed navedenog propusta došlo je do udara prednjeg središnjeg donjeg dijela osobnog automobila u desni bočni dio romobila od kojeg udarca je ošt. ĆI pala na tlo te zadobila prijelom dna očne šupljine, te prijelom nosne kosti, koje ozljede su teške naravi,

dakle, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe

IV pa je time počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u članku 227. stavak 1. i 2. KZ/11., a kažnjivo po članku 227. stavka 2. KZ/11

V pa se optuženi GI na temelju članka 227. stavka 2. KZ/11

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA u trajanju od 1 (jedne) godine,

te se uz daljnju primjenu članka 56. stavka 1., 2. i 3. KZ/11 optuženom GI

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

tako što se kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ako optuženik u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine, ne počini novo kazneno djelo.

VI Na temelju članka 148. stavka 1., a u svezi sa člankom 145. stavak 1. i 2. točka 1. i 6. ZKP/08 optuženi GI obvezuje se na naknadu troškova kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 1.310,90 eura (slovima: tisućutristodeseteuraidevedesetcenti) i to iznos od 750,00 eura (slovima: sedamstopedeseteura) za izradu nalaza i mišljenja prometnog vještaka, iznos od 417,90 eura (slovima: četiristosedamnaesteuraidevedesetcenti) za izradu nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještaka, iznos od 43,00 eura (slovima: četrdesettrieura) za izradu skice mjesta prometne nesreće i izradu fotoelaborata prometne nesreće te iznos od 100,00 eura (stotinueura) na ime sudskog paušala, a u roku od 15 (petanest) dana od dana pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KO-DO-795/2024 od 16. prosinca 2024. koja je izmijenjena na raspravi 19. svibnja 2026. optužen je GI zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u članku 227. stavku 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavku 2. KZ/11 te je u istoj predloženo da sud izda kazneni nalog što je sud i učinio presudom broj K-832/2024-2 od 9. siječnja 2025. pa je riješeno kao u izreci pod točkom I.

2. Optuženi GI izjavio je da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

3. U tijeku dokaznog postupka sud je ispitao prometnog vještaka Dražena Jeđuda i medicinskog vještaka dr. Borisa Dumenčića, pročitao zapisnik o očevidu PU osječko- baranjske, Postaje prometne policije Osijek Klasa: 211-04/24-K/293 od 07.04.2024., zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola kod optuženog GI od 07.04.2024., fotografski elaborat prometne nesreće, situacijski plan mjesta prometne nesreće, nalaz i mišljenje prometnog vještaka od 04. studenog 2024. i 25. travnja 2026. i nalaz i mišljenje sudskomedicinskog vještaka od 6. prosinca 2024. i 4. svibnja 2026., pročitao izvadak iz kaznene evidencije na ime optuženika, ispitao optuženika te pročitao zapisnik o ispitivanju osumnj. GI u PU Osječko-baranjskoj, Postaji prometne policije sukladno članku 208. a ZKP/08 s DVD snimkom.

4. Nije sporno da se dana 7. travnja 2024. oko 10,25 sati u Osijeku dogodila prometna nesreće u kojoj je sudjelovao optuženik kao vozač osobnog vozila reg. oznake [registarska oznaka] i oštećena ĆI koja se na romobilu kretala preko obilježenog pješačkog prijelaza na raskrižju ulice Martina Divalta i ulice Kralja Petra Svačića. Također nije sporno da u kritičnom trenutku u raskrižju nisu radili semafori niti je raskrižjem uredovao prometnik.

5. Sporno je, je li optuženik prekršio odredbu članka 134. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Nadalje, bilo je sporno smatra li se oštećenica koja se kretala na romobilu preko obilježenog pješačkog prijelaza, pješakom te je li sukladno citiranom zakonu trebala imati zaštitnu kacigu.

6. Iznoseći svoju obranu optuženik je izjavio kako ne priznaje počinjenje kaznenog djela koje mu se stavlja na teret. Naveo je da je kritičnog dana vozio iz [adresa], gdje živi te se kretao prema stadionu. Kada je došao do raskrižja Svačićeve i Divaltove ulice došlo je do sudara njegovog automobila i djevojčicinog romobila. Naveo je kako u tom trenutku nisu radili semafori, a nije bilo ni prometnika pa je sve bilo zbrkano, ali je on prilagodio brzinu toj situaciji. Naveo je kako je i od strane Kauflanda bilo auta koji su stajali i skretali u njegovu traku. Vozio je oko 30 km/h kada se približavao raskrižju. Kako je prilazio pješačkom prijelazu, u jednom trenutku ga je udarila djevojčica na romobilu koja se nije odgurivala, već su joj obje noge bile na romobilu. Sve se brzo dogodilo, nije stigao ni kočiti. Naveo je kako je djevojčica doletjela na pješački prijelaz. Istrčao je iz auta i pomogao te ostavio svoj kontakt broj, a u razgovoru s majkom oštećenice kasnije, majka mu je rekla da ga ne smatraju krivim za prometnu nesreću. Nadalje, naveo je kako je jedna žena koja je sve vidjela rekla oštećenici „gdje si se ti to zaletjela“, a policajac koji je došao na očevid odmah je pitao je li oštećenica imala zaštitnu kacigu. Optuženik u svojoj obrani osporava da je u konkretnom slučaju riječ o pješaku jer se oštećenica kretala puno većom brzinom od brzine prosječnog pješaka, a da se kretala brzinom kao pješak, ne bi došlo do prometne nesreće. Naveo je kako su mu automobili koji su dolazili iz smjera Kauflanda, odnosno koju su mu bili s lijeve strane, zaklanjali pogled na pješački prijelaz. Ima vozačku dozvolu više od 30 godina i nikada nije imao prometni prekršaj niti kazneni bod.

7. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Dražena Jeđuda od 4. studenog 2024. proizlazi kako se prometna nesreća dogodila kao puni frontalni nalet prednjeg središnjeg donjeg dijela osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] na desni bočni dio romobila kojim je upravljala pješakinja. Kontakt između osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] i romobila je ostvaren na području pješačkog prijelaza na zapadnom dijelu raskrižja. U trenutku prometne nesreće optuženik se kretao osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] srednjim prometnim trakom sjeverne kolničke trake ulice M. Divalta iz smjera istoka u smjeru zapada. S obzirom da su osobni automobil i romobil pomaknuti s mjesta događaja te njihov položaj nije obilježen niti fiksiran, brzinu naleta osobnog automobila nije bilo moguće odrediti prema duljini puta kočenja/zaustavnog puta. Iz tog razloga naletna brzinu osobnog automobila izračunata je prema duljini odbačaja maloljetne pješakinje te brzini kretanja maloljetne pješakinje. Vještak je u računalnom programu PC Crash izvršio simulaciju i optimiranje naleta osobnog automobila na tijelo oštećenice te su najpodudaraniji rezultati s obzirom na zaustavljeni položaj tijela maloljetne pješakinje dobiveni za naletnu brzinu osobnog automobila od 31 km/h i brzinu pješakinje od 10 km/h te je vještak navedeno usvojio za daljnju analizu pa zaključuje kako je u trenutku prometne nesreće pješakinja upravljala pomoćnim pješačkim sredstvom (romobilom na odgurivanje) i kretala se preko kolnika [adresa] L na području pješačkog prijelaza iz smjera juga u smjeru sjevera i kretala se brzinom od oko 10 km/h. U trenutku naleta na romobil osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] se kretao brzinom oko 31 km/h. Ukoliko se osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] u fazi prilaza kretao dopuštenom brzinom 50 km/h isti je u trenutku stupanja mlt. pješakinje na pješački prijelaz od mjesta kontakta bio udaljen 48,2 metra. Obzirom na konkretne vremenske i prometne uvjetne postojala je objektivna mogućnost za pravovremeno međusobno uočavanje sudionika prometne nesreće. Prema mišljenju vještaka optuženik je mogao uočiti maloljetnu pješakinju na romobilu kada se ista počela kretati po pješačkom prijelazu. Ukoliko se u fazi prilaza osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] kretao dopuštenom brzinom oko 50 km/h, optuženik je u fazi prilaza mogao uočiti maloljetnu pješakinju s romobilom iz dovoljne udaljenosti iz koje bi pravovremenim reagiranjem i poduzimanjem radnje kočenja mogao zaustaviti osobni automobil prije mjesta kontakta i na taj način izbjeći prometnu nesreću.

7.1. Ispitan na raspravi 19. svibnja 2026. vještak Dražen Jeđud je u cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja od 4. studenog 2024. kao i dopune nalaza i mišljenja od 25. travnja 2026. u kojoj je naveo kako na temelju podataka iz očevidne dokumentacije nije moguće utvrditi okolnost jesu li se u trenutku prometne nesreće druga vozila kretala kolnikom Ulice M. Divalta i jesu li vršila radnju skretanja na kolnik Ulice k. P. Svačića i nije moguće definirati njihov eventualni položaj na kolniku. Vještak je naveo da ukoliko su se u trenutku prometne nesreće južnom (lijevom) prometnom trakom sjeverne kolničke trake Ulice M. Divalta kretala vozila koja su vršila radnju skretanja ulijevo na kolnik Ulice k. P. Svačića u smjeru juga, ista mogla negativno utjecati na mogućnost pravovremenog međusobnog uočavanja sudionika prometne nesreće pa tako i pravovremenog uočavanja maloljetne pješakinje od strane optuženika. U tom slučaju optuženik je u fazi prilaza mogao s veće udaljenosti uočiti da se približava raskrižju na kojem se prometnom ne upravlja semaforom i da se približava obilježenom pješačkom prijelazu, te je, ukoliko mu je preglednost u smjeru jugozapada bila smanjena, imao prostorne i vremenske mogućnosti prilagoditi brzinu vozila predmetnim uvjetima. Vještak je zaključio kako kretanje maloljetne pješakinje po pješačkom prijelazu za optuženika nije predstavljalo iznenadnu i neočekivanu opasnost.

7.2. Vještak je na raspravi nadodao kako na temelju materijalnih tragova nije moguće utvrditi brzinu kretanja vozila optuženika u fazi prilaza mjestu prometne nesreće, a okolnost da se vozilo optuženika u fazi prilaza kretalo brzinom od 31 km/h nema uporišta u materijalnim tragovima. Vještak je nadalje naveo kako se oštećenica u trenutku prometne nesreće kretala pomoćnim pješačkim sredstvom, odnosno sredstvom koje se pokreće isključivo snagom osobe koja istim upravlja te je bitno razlikovati pomoćno pješačko sredstvo od električnog romobila koje se pokreće snagom motora. Osoba koja upravlja pomoćnim pješačkim sredstvom, odnosno romobilom na odgurivanje spada u kategoriju pješaka, može se kretati nogostupom i prelaziti kolnik na području obilježenog pješačkog prijelaza te osoba koja upravlja pomoćnim pješačkim sredstvom nema zakonsku obvezu korištenja zaštitne kacige. Vještak je ponovio kako je brzina maloljetne pješakinje utvrđena računalnom simulacijom u programu PC-Crash.

8. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Borisa Dumenčića od 6. prosinca 2024. proizlazi kako je dijete ĆI pregledana u OHBP KBC Osijek dana 7. travnja 2024. zbog ozljeda koje je zadobila u prometnoj nesreći. Kliničkim je pregledom utvrđena rana razderotina čeono lijevo, nagnječenje desnog obraza, razderotina gorenje i donje usnice, utvrđene su oguljotine čeono desno na oba lakta, na leđima lijevo te na oba koljena. Nakon pregleda imenovana je upućena na radiologijsku obradu kojom je utvrđen prijelom koštanog dijela očne šupljine lijevog oka, prijelom nosnih kostiju s pomakom, nagnječenje baze čeonog režnja lijeve polutke mozga. CT prsnog koša je utvrdio suspektno nagnječenje pluća, ali opisane promjene bi mogle biti posljed ica preboljene upale pluća. Bolničko liječenje trajalo je do 15. travnja 2024. Iz medicinske dokumentacije proizlaze slijedeće objektivno utvrđene ozljede: rana razderotina na čelu lijevo, prijelom koštanog dijela lijeve očne šupljine, prijelom nosa s pomakom, nagnječenje baze lijevog čeonog režnja mozga, rana razderotina gornje i donje usnice. Vještak je zaključio kako rana razderotina na čelu lijevo, prijelom koštanog dijela očne šupljine lijevog oka, nagnječenje baze čeonog režnja lijeve polutke mozga čine jednu cjelinu i takva cjelovita ozljeda se kvalificira kao obična teška tjelesna ozljeda.

8.1. Ispitan na raspravi 19. svibnja 2026. vještak dr. Boris Dumenčić je naveo kako u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja od 6. prosinca 2024. i dopune nalaza i mišljenja od 4. svibnja 2026. u kojoj je naveo kako je rana razderotina na čelu lijevo i prijelom koštanog dijela šupljine lijevog oka teška tjelesna ozljeda te da je mišljenja da bi, da je oštećenica nosila zaštitnu kacigu“ čeoni rub zaštitne kacige amortizirao kontakt koštanog ruba čeone kosti lijevo s kolnikom te da bi najvjerojatnije izostao prijelom dna i unutrašnjeg zida koštanog dijela šupljine lijevog oka. Nadalje, vještak je naveo kako je prijelom nosa s pomakom obična teška tjelesna ozljeda te budući da je nosna piramida isturena u odnosu na kostur lica i rub zaštitne kacige, da je mišl jenja da bi ozljeda najvjerojatnije nastala bez obzira na nošenje zaštitne kacige. Nagnječenje baze čeonog režnja lijeve polutke mozga je obična teška tjelesna ozljeda te takve ozljede nastaju akceleracijsko-deceleracijskim kretnjama mozga unutar lubanje i u prometnim nesrećama/padovima mogu nastati bez obzira na zaštitnu kacigu. Rana razderotina gornje i donje usnice, oguljotine čeone regije desno, oguljotine oba lakta, oba koljena, zdjelice lijevo te na leđima lijevo su lake tjelesne ozljede i nastale bi bez obzira na nošenje zaštitne kacige.

9. Iz izvatka iz kaznene evidencije na ime optuženika proizlazi kako nije kazneno osuđivan.

10. Analizirajući svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno te uspoređujući ih s obranom optuženika, sud je nedvojbeno utvrdio da je optuženi GI počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u članku 227. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavku 2. KZ/11.

11. Naime, tijekom dokaznog postupka, a iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka kao i nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke nedvojbeno je utvrđeno kako se, prometna nesreća dogodila kao frontalni nalet prednjeg središnjeg donjeg dijela osobnog automobila kojim je upravljao optuženik, na desni bočni dio romobila kojim je upravljala oštećenica te da je kontakt ostvaren na području pješačkog prijelaza na zapadnom dijelu raskrižja. Nadalje, iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka je utvrđeno kako je (a s obzirom da brzinu osobnog automobila u trenutku naleta nije bilo moguće utvrditi prema duljini puta kočenja/zaustavnog puta) prema duljini odbačaja maloljetne pješakinje i brzine kretanja maloljetne pješakinje prema računalnoj simulaciji programa PC Crash najpodudaraniji rezultat za naletnu brzinu osobnog automobila iznosi 31 km/h i brzinu pješakinje od 10 km/h.

11.1. Nadalje, iz provedenog prometnog vještačenja nedvojbeno je utvrđeno kako je s obzirom na konkretne vremenske i prometne uvjete kao i brzinu osobnog vozila, postojala objektivna mogućnost za pravovremeno uočavanje sudionika prometne nesreće te da je optuženik mogao uočiti maloljetnu oštećenicu na romobilu kada se ista počela kretati po pješačkom prijelazu s dovoljne udaljenosti s koje bi pravovremenim reagiranjem i poduzimanjem radnje kočenja mogao zaustaviti osobni automobil prije mjesta kontakta i na taj način izbjeći prometnu nesreću. Osim toga, vještak ja analizirao i situaciju u slučaju da su se (kako to navodi optuženik u obrani) južnom (lijevom) prometnom trakom sjeverne kolničke trake Ulice M. Divalta kretala vozila koja su vršila radnju skretanja ulijevo na kolnik Ulice k. P. Svačića u smjeru juga te je utvrdio da su ista mogla negativno utjecati na mogućnost pravovremenog međusobnog uočavanja sudionika prometne nesreće pa tako i pravovremenog uočavanja maloljetne pješakinje od strane optuženika. Međutim, iz nalaz i mišljenja prometnog vještaka je utvrđeno kako je u tom slučaju optuženik u fazi prilaza mogao s veće udaljenosti uočiti da se približava raskrižju na kojem se prometom ne upravlja semaforom i da se približava obilježenom pješačkom prijelazu, te je, ukoliko mu je preglednost u smjeru jugozapada bila smanjena, imao prostorne i vremenske mogućnosti prilagoditi brzinu vozila predmetnim uvjetima.

12. Nadalje, imajući u vidu da se oštećenica kretala pješačkim prijelazom, utvrđeno je kako ista za optuženika nije predstavljala iznenadnu i neočekivanu opasnost. Naime, tijekom postupka je bilo sporno, smatra li se oštećenica koja se kreće pješačkim prijelazom pomoću pomoćnog pješačkog sredstva – romobilom, pješakom.

12.1. Na temelju članka 2. stavak 1. točka 103. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022., 114/2022., 133/2023., 145/2024. - dalje u tekstu ZOSPC) propisano je da su »pomoćna pješačka sredstva« naprave koje se pokreću isključivo snagom osobe koja upravlja tim sredstvom (romobili bez motornog ili električnog pogona, dječji bicikl, koturaljke, role, sanjke, skije, klizaljke i sl.). Dakle, pomoćna pješačka sredstva je potrebno razlikovati od osobnih prijevoznih sredstava (članak 2. stavak 1. točka 104. ZOSCP), a to su vozila koja nisu razvrstana ni u jednu kategoriju vozila sukladno posebnim propisima, bez sjedećeg mjesta, čiji radni obujam motora nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,6 kW i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h, odnosno čija najveća konstrukcijska brzina ne prelazi 25 km/h (vozilo koje se može samo uravnotežiti, monocikl s motornim ili električnim pogonom, romobil s motornim ili električnim pogonom i sl.). Nadalje, odredbom članka 112. stavak 7. ZOSCP propisano je da je vozač bicikla i osobnog prijevoznog sredstva koji se kreće biciklističkom stazom dužan prije stupanja na kolnik ceste koju namjerava prijeći, kada biciklistička staza preko kolnika nije označena, zaustaviti bicikl ili osobno prijevozno sredstvo i gurati ga kao pješak preko obilježenog pješačkog prijelaza ili kolnika ceste. Dakle, navedena odredba odnosi se na vozače bicikala i osobnih prijevoznih sredstava.

12.2. U konkretnoj situaciji, maloljetna oštećenica kretala se romobilom na odgurivanje dakle, bez motornog ili električnog pogona, a što pripada u osobno pješačko sredstvo pa iz navedenog nedvojbeno proizlazi da je oštećenica predmetne zgode imala svojstvo pješaka i stoga se na konkretan slučaj trebaju primijeniti odredbe ZOSPC koje se odnose na kretanje pješaka te ista sukladno odredbama ZOSCP-a nije imala obavezu zaustaviti romobil i gurati ga preko obilježenog pješačkog prijelaza.

13. Nadalje, odredbom članka 114. stavka 1. ZOSPC-a propisano je da vozač motocikla ili mopeda te vozač lakog četverocikla bez zaštitne kabine i četverocikla bez zaštitne kabine, kao i osobe koje se prevoze na tim vozilima, moraju, za vrijeme vožnje na cesti, na glavi nositi propisanu, homologiranu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu. Zaštitnu kacigu, za vrijeme vožnje na cesti, na glavi moraju nositi i vozači bicikla mlađi od 16 godina kao i osobe koje se prevoze na biciklu mlađe od 16 godina. Odredbom stavka 2. istoga članka propisano je da zaštitnu kacigu za vrijeme vožnje na glavi moraju nositi vozači osobnih prijevoznih sredstava. Budući da je utvrđeno da je oštećenica kritične zgode imala svojstvo pješaka, nije imala obavezu koristiti zaštitnu kacigu kada sudjeluje u prometu koristeći u kretanju pomoćno pješačko sredstvo - romobil koji se pokreće isključivo snagom osobe koja istim upravlja budući da se postupanje protivno odredbi članka 114. stavka 2. ZOSCP odnosi samo na vozače koji upravljaju osobnim prijevoznim sredstvima. Osim toga potrebno je napomenuti kako je iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka utvrđeno da bi većina ozljeda koje je oštećenica zadobila nastala bez obzira na korištenje zaštitne kacige.

14. Dakle, tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno kako je oštećenica, koja se kritične zgode kretala pomoćnim pješačkim sredstvom – romobilom na odgurivanje preko pješačkog prijelaza, imala svojstvo pješaka te sukladno odredbama ZOSCP-a nije bila u obvezi nositi zaštitnu kacigu niti zaustaviti romobil i gurati ga preko obilježenog pješačkog prijelaza.

15. Nadalje, odredbom članka 134. stavkom 1. i 2. ZOSPC-a propisano je da ako se na obilježenome pješačkom prijelazu prometom ne upravlja uređajima za davanje prometnih svjetala ni znacima ovlaštene osobe, vozač je dužan pješačkom prijelazu približavati se sigurnosnom brzinom tako da ne ugrožava pješake, odnosno tako da može zaustaviti svoje vozilo da bi propustio pješake koji su već stupili na pješački prijelaz. Ako su pješaci djeca, stare i iznemogle osobe, slijepe osobe ili druge osobe s invaliditetom, vozač je dužan zaustaviti vozilo i propustiti ih i kad tek stupaju na pješački prijelaz iz stavka 1. ovoga članka.

15.1. Imajući u vidu navedenu blanketnu odredbu kao i utvrđeno činjenično stanje tijekom postupka sud smatra kako je nedvojbeno utvrđeno da je optuženik kritične zgode postupio protivno navedenoj odredbi, odnosno dolaskom do obilježenog pješačkog prijelaza nije se sa sigurnošću uvjerio da može kroz navedeno raskrižje proći bez opasnosti za pješake te se nastavio kretati u istom smjeru bez zaustavljanja iako je postojala objektivna mogućnost uočavanja maloljetne pješakinje od strane optuženika te je isti bio dužan zaustaviti svoje vozilo prije pješačkog prijelaza. Sud smatra kako je optuženik u konkretnoj situaciji, a uzimajući u obzir utvrđene uvjete na cesti (dobru preglednost i sunčano vrijeme) mogao uočiti oštećenicu na romobilu kad se ista počela kretati po pješačkom prijelazu. Prijelaz oštećenice preko obilježenog pješačkog prijelaza u konkretnoj situaciji nije predstavljao iznenadnu niti neočekivanu opasnost za optuženika tim više ako se uzme u obzir mjesto naleta osobnog automobila na maloljetnu oštećenicu, a to je zapadni dio raskrižja iz čega proizlazi zaključak kako je oštećenica prešla više od pola obilježenog pješačkog prijelaza kada ju je udarilo osobno vozilo optuženika.

16. Da je oštećenica kritične zgode zadobila prijelom dna očne šupljine te prijelom nosne kosti, a koje ozljede su teške naravi, sud je nedvojbeno utvrdio iz nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke dr. Borisa Dumenčića.

17. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja vještaka medicinske i prometne struke s obzirom da su isti sačinjeni u skladu s pravilima struke te su u skladu s ostalim provedenim i prihvaćenim dokazima, a vještaci su odgovorili na sva sporna pitanja.

18. Slijedom navedenog, nedvojbeno je utvrđeno kako se optuženik 7. travnja 2024. oko 10,25 sati u Osijeku upravljajući osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka] kolnikom ulice Martina Divalta iz smjera istoka i smjeru zapada, pa dolaskom do zapadnog dijela raskrižja s kolnikom ulice Kralja Petra Svačića gdje se nalazi obilježeni pješački prijelaz, nije sa sigurnošću uvjerio da može prijeći kroz navedenog raskrižje bez opasnosti za pješake, već se nastavio kretati vozilom bez zaustavljanja, a što je suprotno odredbi članka 134. stavka 2. ZOSPC-a, no kako se u tom trenutku pješačkim prijelazom u smjeru sjevera na romobilu kretala oštećenica, uslijed navedenog propusta optuženika došlo je do udara prednjeg središnjeg donjeg dijela osobnog automobila optuženika u desni bočni dio romobila od kojeg udarca je oštećenica pala na tlo te zadobila ozljede koje su teške naravi.

19. Obranu optuženika sud je djelomično prihvatio. Naime, istu smatra neistinitom, usmjerenom na izbjegavanje kaznene odgovornosti u dijelu u kojem navodi da je njega udarila oštećenica na romobilu, da je ista samo doletjela i da on ništa nije mogao napraviti i u dijelu u kojem je naveo da se oštećenica ne može smatrati pješakom kao i da do prometne nesreće ne bi došlo da je gurala romobil preko obilježenog pješačkog prijelaza. Naime, navedeni dio obrane optuženika u suprotnosti je s nalazom i mišljenjem prometnog vještaka te zapisnikom o očevidu te je tijekom postupka nedvojbeno utvrđeno da je do prometne nesreće došlo jer je optuženik prekršio odredbu članka 134. stavka 2. ZOSPC-a te nije zaustavio vozilo prije pješačkog prijelaza iako se nije sa sigurnošću uvjerio da može prijeći navedeno raskrižje bez opasnosti za pješake. Nadalje, dio obrane u kojem optuženik navodi da su mu automobili koji su dolazili iz smjera Kauflanda (njemu s lijeve strane) zaklanjali pogled je još dodatna okolnost koja je upućivala na to da je optuženik bio dužan povećati pažnju vidjevši da se približava raskrižju (na kojem nisu radili semafori niti je bilo prometnika te je prema obrani optuženika bilo sve zbrkano) i pješačkom prijelazu te ukoliko mu je preglednost bila smanjena, imao je vremena i prostora prilagoditi brzinu svog vozila navedenim uvjetima, dakle zaustaviti vozilo prije obilježenog pješačkog prijelaza kako bi se sa sigurnošću uvjerio da može preko istoga prijeći bez opasnosti za pješake. Nadalje, sud smatra da je neistinit dio obrane u kojem optuženik navodi da je njega udarila oštećenica s obzirom da je suprotno utvrđeno iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka, a s obzirom na mjesto naleta na pješačkom prijelazu dokazano je kako je oštećenica već prešla više od pola pješačkog prijelaza kada je na nju naletjelo vozilo optuženika, a ne obrnuto.

20. Imajući u vidu sve navedeno te utvrđeno činjenično stanje, sud je nedvojbeno utvrdio kako je optuženik dana 7. travnja 2024. oko 10,25 sati, u Osijeku, upravljajući osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka] kolnikom ulice Martina Divalta iz smjera istoka i smjeru zapada, pa dolaskom do zapadnog dijela raskrižja s kolnikom ulice Kralja Petra Svačića gdje se nalazi obilježeni pješački prijelaz, bez da se sa sigurnošću uvjerio može li kroz navedeno raskrižje proći bez opasnosti za pješake, nastavio se vozilom bez zaustavljanja kretati u istom smjeru, što je bilo protivno odredbi članka 134. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, lakomisleno smatrajući da time ne dovodi u opasnost sigurnost pješaka, no kako se u tom trenutku pješačkim prijelazom iz smjera juga u smjeru sjevera na romobilu kretalo dijete ĆI, uslijed navedenog propusta došlo je do udara prednjeg središnjeg donjeg dijela osobnog automobila u desni bočni dio romobila od kojeg udarca je oštećena ĆI pala na tlo te zadobila prijelom dna očne šupljine, te prijelom nosne kosti, koje ozljede su teške naravi pa se u opisanom ponašanju optuženika stječu sva bitna obilježja kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavka 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavku 2. KZ/11.

21. Kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavka 1. i 2. KZ/11 čini onaj tko kao sudioniku u cestovnom prometu iz nehaja kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera pa zbog toga prouzroči tešku tjelesnu ozljedu druge osobe ili imovinsku štetu velikih razmjera. Za navedeno kazneno djelo propisana je kazna zatvora do tri godine te se isto progoni po službenoj dužnosti.

22. Sud nadalje nalazi da je optuženi GI inkriminirane zgode bio svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela, ali je lakomisleno smatrao da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti, odnosno postupao je sa svjesnim nehajem, a u njegovim radnjama ostvarila su se sva bitna obilježja kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano po članku 227. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavku 2. KZ/11 te ga je sud za navedeno kazneno djelo i proglasio krivim.

23. Ubrojivost optuženika tijekom postupka nije dovedena u pitanje, svijest o protupravnosti optuženika tijekom postupka nije osporena. Također, tijekom postupka nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga.

24. S obzirom na sve izneseno, u dokazanom ponašanju optuženog GI opisanom u izreci presude stječu se sva bitna obilježja kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u članku 27. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavak 2. KZ/11 za koje ga je sud i proglasio krivim.

25. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je cijenio sve okolnosti navedene u članku 47. KZ/11.

26. Pri tome je od olakotnih okolnosti na strani optuženika cijenio optuženikovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela te njegov odnos prema žrtvi s obzirom da je odmah priskočio u pomoć oštećenici te ostavio kontakt broj njezinoj obitelji. Također, sud je imao u vidu i stupanj krivnje optuženika odnosno da je optuženik kazneno djelo počinio iz nehaja kao i okolnost da optuženik do sada nije kazneno osuđivan.

26.1. Otegotnih okolnosti na strani optuženika sud nije našao.

27. Sud je optuženog GI, za navedeno kazneno djelo, na temelju članka 227. stavka 2. KZ/11, osudio na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine te temeljem članka 56. stavka 1., 2. i 3. KZ/11, odredio da se navedena kazna zatvora neće izvršiti ako optuženik u vremenu provjeravanja od tri godine, ne počini novo kazneno djelo. Imajući u vidu sve gore olakotne okolnosti, sud smatra da se navedenom uvjetnom osudom u ovom trenutku može ostvariti svrha kažnjavanja kod optuženika. Sud je prilikom odmjeravanja kazne imao u vidu ličnost optuženika odnosno činjenicu da optuženik do sada nije kazneno osuđivan iz čega proizlazi da je ponašanje istog u skladu s društvenim i pravnim normama te da se u konkretnom slučaju radi o izoliranom događaju. Sud smatra kako će izrečena uvjetna osuda u potpunosti utjecati na optuženika te je navedena kazna dostatna da se isti u budućnosti suzdrži od činjenja kaznenih djela te da nije potrebno izvršenje izrečene kazne zatvora da bi se utjecalo na počinitelja. Također, sud nalazi da će se navedenom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11, odnosno istom ujedno i djelovati u smjeru generalne prevencije, tj. utjecaja i na druge da ne čine kaznena djela odnosno jačanju njihove svijesti o pogibeljnost činjenja istih.

28. Odluka o troškovima kaznenog postupka temelji se na odredbi članka 148. stavak 1. u svezi s člankom 145. stavkom 2. točka 1. i 6. ZKP/08. Sud je optuženika obvezao na dužnost plaćanja troškova kaznenog postupka i to na ime troškova prometnog vještačenja po vještaku Draženu Jeđudu u ukupnom iznosu od 750,00 eura, zatim na ime troškova medicinskog vještačenja po vještaku dr.sc. Borisu Dumenčiću u ukupnom iznosu od 417,90 eura, sve sukladno priloženim računima koji su u skladu s Cjenikom koji je sastavni dio Pravilnika o stalnim sudskim vještacima ("Narodne novine" broj 38/2014., 123/2015., 29/2016., 61/2019.), na ime izrade skice mjesta prometne nesreće i izradu fotoelaborata prometne nesreće iznos od 43,00 eura te na ime sudskog paušala iznos od 100,00 eura imajući u vidu trajanje i složenost kaznenog postupka. Sud smatra kako je optuženik u mogućnosti podmiriti navedene troškove s obzirom da je radno sposobna osoba.

29. Slijedom svega izloženog, odlučeno je kao u izreci presude.

Osijek, 21. svibnja 2026.

SUDAC

Dr.sc. Sanja Šimleša

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštena osoba ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi u dovoljnom broju primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

DOSTAVITI:

1. ODO Osijek na broj KO-DO-795/2024

2. optuženi GI

3. izabrani branitelj Zoran Šarić, odvjetnik iz Osijeka

Nakon pravomoćnosti:

4. z.z. mlt. oštećenice GIV