Republika Hrvatska

Poslovni broj:1252/2026-2

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

U IME REPUBLIKE  HRVATSKE

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Ankice Matić, predsjednice vijeća, Dragice Samardžić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vesne Kuzmičić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice EH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Hrvoje Katušić, odvjetnik u Dubrovniku, protiv tuženika Vodovod Dubrovnik d.o.o., OIB 00862047577, Vladimira Nazora 19, Dubrovnik, kojeg zastupa punomoćnik Krunoslav Vukalović, odvjetnik u Varaždinu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Adriatic osiguranja d.d. iz Zagreba, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupa punomoćnica Maja Vojnić, odvjetnica u Dubrovniku, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika i umješača na strani tuženika protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Pn-67/2021-51 od 27. veljače 2026., u sjednici vijeća održanoj dana 21. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se žalbe tuženika Vodovod Dubrovnik d.o.o. iz Dubrovnika i umješača na strani tuženika Adriatic osiguranje d.d. iz Zagreba kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Pn-67/2021-51 od 27. veljače 2026. u pobijanom dijelu pod točkom I., III. i V. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

„I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici iznos od 5.271,74 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 22. srpnja 2021. do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022.g. određuje u visini stope određene uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, od 01. siječnja 2023.g. do 29. prosinca 2023.g. u visini stope određene uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, a od 30. prosinca 2023.g. nadalje po stopi koja se obračunava po kamatnoj stopi koja se na ostale odnose određuje za svako polugodište primjenom referentne stope uvećane za tri posto, i u kojima se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice za isplatu neimovinske štete u iznosu od 37,17 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 22. srpnja 2021. do isplate.

III. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici iznos od 445,20 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 27. veljače 2026. do isplate po stopi koja se obračunava po kamatnoj stopi koja se na ostale odnose određuje za svako polugodište primjenom referentne stope uvećane za tri posto, i u kojima se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine .

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom imovinske štete u iznosu od 797,09 EUR sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

V. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 2.058,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 27. veljače 2026.g. do isplate po stopi koja se obračunava po kamatnoj stopi koja se na ostale odnose određuje za svako polugodište primjenom referentne stope uvećane za tri posto, i u kojima se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine."

2. Protiv navedene presude u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev ( toč. I., III. i V. izreke) žale se tuženik Vodovod Dubrovnik d.o.o. iz Dubrovnika i umješač na strani tuženika Adriatic osiguranje d.d. iz Zagreba zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353.st.1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,70/19, 80/22,114/22, 155/23, 146/25 -dalje u tekstu: ZPP) s prijedlogom da se predmetna presuda u tom dijelu preinači i odbije tužbeni zahtjev, podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

2.1. Odgovor na žalbe nije podnesen.

3. Žalbe nisu osnovane.

4. Neutemeljeno žalitelji tvrde da je kod donošenja pobijane presude počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354.st.2. toč.11. ZPP-a, jer predmetna presuda sadrži jasne i određene razloge o odlučnim činjenicama, a ne postoji ni proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

4.1. Odredbom članka 220. st. 2. ZPP-a je propisano da sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica, a odredba članka 5. st. 1. ZPP-a propisuje da će sud svakoj stranci dati mogućnost da se izjasni o zahtjevima i navodima protivne stranke. Iz spisa je vidljivo da je sud tuženiku pružio mogućnost izjašnjavanja o svim navodima tužitelj ice, pa time što je sud odlučio koje će dokaze provesti u postupku, a koje ne, te što nije proveden dokaz pribavljanjem spisa ODO i nadležne policijske postaje, te vještačenje na okolnost nastanka štetnog događaja, suprotno žalbenim navodima, tuženiku i umješaču nije onemogućeno raspravljanje pred sudom niti je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354.st.2. toč.6. ZPP-a.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske i neimovinske štete koju je pretrpjela u nezgodi koja se dogodila 1. ožujka 2021. u Dubrovniku na prilazu u kuću tužiteljice na adresi [adresa].

6. U ovom stadiju postupka nije prijeporno da je tuženik naručitelj /investitor radova na izgradnji kanalizacijskog podsustava [adresa], sukladno građevinskoj dozvoli Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Dubrovnika Klasa: UP/I-361-03114-01/11 od 25. veljače 2016., te da su se radovi među ostalim provodili i u ulici Put na more u Staroj Mokošici, gdje živi tužiteljica.

6.1. Među strankama je sporna pasivna legitimacija tuženika, odgovornost tuženika za eventualnu štetu, te visina štete.

7.Prvostupanjski sud je po provedenom dokaznom postupku utvrdio da su se u vrijeme štetnog događaja u ulici tužiteljice izvodili radovi na izgradnji kanalizacijske mreže, da je cijela ulica bila raskopana, da je neposredno uz kuću tužiteljice bila iskopana rupa na potezu od ulaznih vrata prema parkingu i glavnoj cesti, da u ulici, pa tako ni uz kuću tužiteljice nisu bili postavljeni nikakvi nogostupi ili druga sredstva kojima bi stanari mogli sigurno prolaziti ulicom i pristupati svojim kućama, da je za prilaz kućama ostavljen samo uski prolaz od nekih 20 cm, da nije bila postavljena nikakva zaštita od pada, da je tužiteljica kod izlaska iz kuće upala u iskopanu rupu i zadobila teške tjelesne ozljede, te da tužiteljica ničim nije pridonijela nastanku štetnog događaja.

7.1.Temeljem navedenih činjeničnih utvrđenja prvostupanjski je sud smatrao da je tuženik pasivno legitimiran i odgovoran tužiteljici za nastalu štetu temeljem odredbe članka 1063. 1064. i 1108. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/2023 - u nastavku ZOO) jer iskopana duboka i nezaštićena rupa na ulici predstavlja opasnu stvar.

7. Neosnovano tuženik u žalbi ustraje na tvrdnji da nije pasivno legitimiran u ovome postupku, jer je odredbom članka 1108. ZOO-a propisano da naručitelj i izvođač radova na nekretnini solidarno odgovaraju trećoj osobi za štetu koja joj nastane u vezi s izvođenjem tih radova, a temeljem čl. 1107. st. 1. ZOO -a da za štetu koju je više osoba prouzročilo zajedno svi sudionici odgovaraju solidarno .

9.Ovdje se radi o odgovornosti za štetu naručitelja i izvođača po objektivnom principu (princip uzročnosti), pa se u odnosu na treće oštećene osobe naručitelj ne može pozivati na isključivu odgovornost izvođača ili obrnuto izvođač na odgovornost naručitelja.

9.1. Za navesti je da je solidarno odgovaranje pravni koncept prema kojem više osoba koje su prouzročile štetu odgovaraju zajedno za naknadu te štete, pri čemu vjerovnik može potraživati cijeli iznos od bilo kojeg od njih, a ne samo od onoga koji je štetu prouzročio. Stoga nisu osnovane tvrdnje tuženika da je tužiteljica trebala štetu potraživati od izvođača radova, a ne i od tuženika kao investitora i naručitelja radova.

10. Pravilno je prvostupanjski sud odgovornost za štetu u konkretnom slučaju utemeljio na odredbi članka 1063. i 1064. ZOO-a, te je na temelju provedenih dokaza i njihove valjane ocjene u smislu odredbe članka 8. ZPP-a utvrdio da ne postoje razlozi za ekskulpaciju tuženika od odgovornosti za štetu u smislu odredbe članka 1067. ZOO-a, odnosno da ne postoji doprinos tužiteljice nastanku štete.

11. Slijedom navedenog pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je tuženik dužan naknaditi tužiteljici cjelokupnu štetu koju je pretrpjela u predmetnom štetnom događaju.

12. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda, kao i nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr Velibora Puzovića proizlazi da je tužiteljica uslijed štetnog događaja zadobila prijelom lijevog poprečnog nastavka 6., 7, i 8. prsnog kralješka, prijelom 5., 6., i 7. rebra bez pomaka i manji izljev u lijevoj strani prsišta , da je hospitalizirana na Odjelu za traumatologiju OB Dubrovnik, da nije bilo potrebe za operativnim zahvatom, da se liječenje provodilo konzervativno, da je peti dan otpuštena na mirovanje i kućnu njegu, uz upute o vježbanju disanja i provođenje fizikalne terapije, da je tijekom obrade kod tužiteljice otkriven kalcificirani meningeom u području prsne kralježnice, da su kod tužiteljice simptomi poput boli, ograničene pokretljivosti i potrebe za tuđom pomoći povezan i sa zadobivenim ozljedama u štetnom događaju, a ne sa prisutnošću meningeoma, da je tužiteljica osjećala bolove jakog intenziteta koji su trajali 3-5 dana, srednjeg intenziteta 8-10 dana, slabog intenziteta i trajnog karaktera oko 3-4 tjedna, da bolovi slabog intenziteta i povremenog karaktera ulaze u smanjenje životne aktivnosti , da je strah jakog intenziteta primarnog karaktera trajao je koliko i štetni događaj , da je zabrinutost za ishod liječenja koja ima karakter sekundarnog straha bila jakog intenziteta 3-5 dana, srednjeg intenziteta 1-2 tjedna, a slabog intenziteta oko mjesec dana, da su nakon dovršetka liječenja zaostale trajne posljedice stanja nakon serijskog prijeloma tri poprečna nastavka prsne kralježnice i stanja nakon serijskog prijeloma tri lijeva rebra, povremenih bolova, te kod tužiteljice postoji smanjenje životne aktivnosti od 13 %, da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega tjedan dana po osam sati dnevno, zatim tijekom sljedeća tri tjedna po četiri sata dnevno, te tijekom sljedeća dva tjedna po dva sata dnevno, da je temeljem zadobivenih ozljeda i tijeka liječenja tužiteljica u razdoblju oko tri mjeseca bila nesposobna za obavljanje svojih uobičajenih aktivnosti koje su uključivale duže hodanje, saginjanje i obavljanje fizičkih aktivnosti, prvih mjesec dana u potpunosti, a naredna dva mjeseca djelomično.

13.Temeljem iznesenih činjeničnih utvrđenja koja nisu dovedena u sumnju žalbenim navodima tuženika i umješača na strani tuženika prvostupanjski je sud opravdano smatrao da tužiteljici na ime povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u smislu odredbe članka 1100.st.1. ZOO-a pripada iznos od 5.271,74 eur.

14. Prvostupanjski je sud pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava na tjelesno zdravlje odredio na temelju detaljno utvrđenih manifestacija svih posljedica na tužiteljičino psihičko i fizičko zdravlje, te na njegovo osobno funkcioniranje u trenutku povrede i tijekom liječenja, pa žalitelji neosnovano tvrde da je ova naknada određena u previsokom iznosu.

15. Visina naknade štete za potrebnu tuđu pomoć i njegu pravilno je utvrđena s obzirom na vrijeme kroz koje je tužiteljici ta pomoć bila potrebna i cijenu 1 sata pomoći i njege.

16. Tuženik i umješač na strani tuženika su prigovore na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka medicinske struke navedene u žalbi iznosi li i tijekom prvostupanjskog postupka, o kojim prigovorima se vještak detaljno očitovao i argumentirano ih otklonio usmenim izjašnjenjem na ročištu. Stoga je prvostupanjski sud ispravno smatrao da ne postoji sumnja u pravilnost datog mišljenja, pa nisu ostvareni uvjeti za primjenu odredbe članka 261.st.3. ZPP-a.

17. Odluka o troškovima postupka donesena je pravilnom primjenom odredbe članka 154.st.2. ZPP-a i članka 155. istog Zakona.

18. Stoga je trebalo odbijanjem žalbi tuženika i umješača na strani tuženika na temelju odredbe članka 368.st.1. ZPP-a potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu.

U Splitu 21. svibnja  2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Ankica Matić