REPUBLIKA HRVATSKA

Ovr-112/2026-4

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

UL. KRALJA PETRA KREŠIMIRA IV 2

MAKARSKA

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji tog suda Nives Mešin Masle, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja KN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa Alen Nola, odvjetnik u Makarskoj, protiv protivnika osiguranja IN, OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin Češke Republike, s prebivalištem u: PN [adresa], s boravištem u [adresa], 21320 [adresa]., radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, 21. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja određuje se:

R j e š e nj e o o s i g u r a nj u:

„1. Zabranjuje se protivniku osiguranja pristup i poduzimanje bilo kakvih samovoljnih i nasilnih i drugih sličnih radnji i daljnje mijenjanje faktičnog stanja, odnosno nalaže se i zabranjuje protivniku osiguranja izvođenje bilo kakvih građevinskih radova u odnosu na nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] upisanoj kao voćnjak površine 780 m2 u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]-Baška Voda i na k.č.br. (č.zem.) 7350/2 upisane u z.k.zl. br. 11768 K. O. [katastarska općina]-Baška Voda kao Pod donje vrtle – dvorište i stambena zgrada ukupne površine 392 m2, od čega dvorište 257 m2, a stambena zgrada 135 m2, što će, ukoliko se protivnik osiguranja bude protivio i izrečenu mjeru ne bude poštivao, provesti sudski ovršitelj uz nazočnost djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova, a za svako nepoštivanje ove privremene mjere protivniku osiguranja se zaprječuje novčana kazna u iznosu od po 5.000,00 EUR-a, koju kaznu će sud za slučaj nepoštivanje iste tuženiku i izreći i po potrebi u slučaju daljeg nepoštivanja ove mjere istu i udvostručiti.

2. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka pokrenutog po tužbi ovdje predlagatelja osiguranja radi otpusta i nepačanja, te činidbe, prestanka i zabrane uznemiravanja prava vlasništva u odnosu na nekretninu oznake navedene u točki 1. ovog rješenja, koji se vodi pod posl. br. P - 210/2026. pred Općinskim sudom u Makarskoj.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je dana 20. veljače 2026. zatražio donošenje rješenja o osiguranju, odnosno donošenje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine u bitnome navodeći da je predlagatelj osiguranja isključivi vlasnik nekretnine koja u zemljišnoj knjizi nosi oznaku k.č.br. (č.zem.) 7352 i upisana je još uvijek kao voćnjak površine 780 m2 u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]- [adresa], a protivnik osiguranja je vlasnik susjednog zemljišta z.k. oznake k.č.br. (č.zem.) 7350/2 upisane u z.k.zl. br. 11768 K. O. [katastarska općina]- [adresa] kao Pod donje vrtle – dvorište i stambena zgrada ukupne površine 392 m2, od čega dvorište 257 m2, a stambena zgrada 135 m2. Predlagatelj da je nedugo nakon kupnje cjelokupnog tog svog kompleksa zemljišta, na kojem je u gornjem (sjeveroistočnom) dijelu već postojao objekt kojeg je tužitelj naknadno ozakonio, u donjem (jugozapadnom) dijelu uredio kaskadne vrtove (tri kaskade), sve poduprto armirano-betonskim zidovima, na kojima su zasađene povrtne kulture i voćke (masline i dr.), izgrađen je roštilj, a što je sve naspram svog susjeda-tuženika ogradio također armirano-betonskim zidom dužine cca i do 15 metara, a visine i do dva metra, širine cca 0,3 m, na koji zid je još postavio i pocinčanu metalnu ogradu. Međutim, da je negdje u proljeće 2025. godine protivnik osiguranja najprije nad dijelom ranije opisanog zida jednostavno nadogradio (nadozidao) dodatni zid od pet redova betonskih ili sličnih blokova, visine cca 1,5 metara i u duljini od cca 2,0 metra, pa kada mu je predlagatelj usmeno ukazao na to da mu se takvo što ne dopušta, protivnik osiguranja je počeo tvrditi da je zid njegov. Takvo faktično stanje da je trajalo sve do studenog 2025. godine, kada je predlagatelj sa suprugom, koja jedina s njim živi u [adresa] u zajedničkom domaćinstvu, pošao u posjet djeci u Švicarskoj, koja tamo žive dugi niz godina, da bi po povratku u [adresa] zatekao posve novonastalo stanje. Protivnik osiguranja da je, očito koristeći dulje odsustvo predlagatelja i njegove supruge, izveo čitav niz naravno nedozvoljenih građevinskih radova na štetu nekretnine predlagatelja i to kako slijedi: postojeće svoje terase i to onu u prizemlju i onu na prvom katu proširio je na način da je izlio dvije betonske „deke“ (ploče) po svemu sudeći sa željeznom armaturom, a tim proširenim A-B pločama naslonio se na predlagateljev ranije opisani zid i to ne samo da se naslonio, nego je po svemu sudeći i željeznu armaturu (što se sada ne može vidjeti prostim opažanjem) ugradio (zabušio) u tužiteljev zid, jer na drugi način to i ne b i bilo izvedivo. Opisane A-B ploče dimenzija su cca 4,0 x 4,0 m ili 4,0 x 5,0 metara. To da je protivnik osiguranja željeznu armaturu „ugradio“ u navedeni zid, da je vidljivo i iz fotografije snimljene s predlagateljeve strane zida, a prikazuje rupu koju je protivnik osiguranja probušio u navedenom zidu, očito s namjerom da u isti uvuče željeznu armaturu ili kakve instalacije, električne ili nešto tomu slično. Osim što je predlagateljev zid neovlašteno i nezakonito iskoristio kao potporanj za svoju nelegalnu gradnju, protivnik osiguranja je isti zid sa svoje strane u čitavoj njegovoj dužini i visini obložio nekakvim kamenom za oblaganje i provukao el. instalacije. Osim što je takvim opisanim radovima neovlašteno uzurpirao vlasništvo predlagatelja osiguranja i uznemirio i uznemirava ga u vršenju njegovih vlasničkih ovlasti na predmetnom zidu, protivnik osiguranja posve sigurno i sve ovo nelegalno gradi, jer za opisane radove niti ima niti može imati bilo kakvu dozvolu za gradnju, jer se radi o zahvatu u prostoru takvog obima za koji je nužno prethodno ishoditi dozvolu za gradnju u redovitom upravnom postupku. Iz tog je razloga tuženik prijavljen i građevinskoj inspekciji. Kako se takvim opisanim radnjama tuženik neovlašteno i protuzakonito zapačao u predlagateljevo vlasništvo i uznemirio ga i po svemu sudeći namjerava ga i dalje uznemiravati, predlagatelj osiguranja je dana 18. veljače 2026. protiv protivnika osiguranja kao tuženika ustao tužbom radi rušenja i uklanjanja izvedenog i zabrane uznemiravanja. Predlagatelju osiguranja da je radnjama protivnika osiguranja prouzročena neposredna šteta, a istovremeno predstoji opasnost za nastanak daljnje štete u vidu trajne nemogućnosti korištenja tog predmetnog zida, kao i cijelog tog dijela zemljišta, zatim da prijeti opasnost od narušavanje statike zida u vidu mogućih oštećenja zida, pa i urušavanja istog uslijed opterećenja betonskim pločama i armaturom. Nadalje navodi da protivnik osiguranja očito na nedvosmislen način daje predlagatelju osiguranja do znanja da će i dalje nastaviti s izvođenjem radova, osobito imajući u vidu da su još uvijek ti radovi u početnoj fazi (betonski blokovi, provedene el. instalacije i dr.), pa je stoga nepredvidivo koje razmjere će ti radovi doseći, slijedom čega je izvjesno i za očekivati da će protivnik osiguranja s tim radovima i nastaviti odnosno dovesti ih do završne faze, a vrlo moguće i da proširi obuhvat tih radova nad predmetnim zidom odnosno nekretninom u vlasništvu predlagatelja osiguranja, što dodatno otežava, odnosno čini nemogućim, povrat u prijašnje stanje (restitutio in integrum). Takvim postupanjem da se uznemiruje predlagatelj osiguranja i njegova obitelj u vršenju vlasničkih i posjedovnih ovlasti, a osim toga protivnik osiguranja stvara jedno stanje u kojem postoji trajna i stalna mogućnost od eskalacije sukoba, nasilja i remećenja javnog reda i mira, a time i nastanka predlagatelju osiguranja i drugim osobama štete većih razmjera, slijedom čega predlaže donošenje rješenja o osiguranju (privremene mjere) kao u izreci.

1.1. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, broj Gž Ovr-403/2026-2 od 31. ožujka 2026. ukinuto je rješenje ovog suda, broj Ovr-40/2026 od 24. veljače 2026. kojim je odbijen prijedlog predlagatelja osiguranja.

2. U ponovnom postupku sud je u dokazne svrhe izvršio uvid priloženu tužbu (list 6-9 spisa), Izvatke iz ZK za ZU 2902 i Zu 11768, sve k. o. [katastarska općina]- [adresa] (list 17-18 spisa), fotografije x 15 (list 19-33 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnine (list 34-36 spisa), te uvid u predmet ovog suda P-210/2026. putem e- spisa, fotografije (list 50- 52), korespondenciju putem e-maila.

3. Zahtjev za određivanje privremene mjere osnovan.

3.1. Iz stanja spisa slijedi da je privremena mjera predložena istovremeno s pokretanjem parničnog postupka te se odnosi isključivo i samo na osiguranje one tražbine koja je predmetom sudskog postupka.

4. Člankom 341. stavkom 2. Ovršnog Zakona (“Narodne novine” broj112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – nadalje: OZ) propisano je da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

4.1. U pogledu citirane pravne norme predlagatelj osiguranja je predmetnim prijedlogom za osiguranje obuhvatio (istaknuo i odredio) sve nužne, propisane, formalne elemente njegova sadržaja. S tim u vezi posebno se ukazuje da je u zahtjevu točno označi tražbinu čije osiguranje traže, koja je konkretno nenovčana i sastoji se u njegovom zahtjevu za zabranom pristupa i poduzimanje bilo kakvih samovoljnih i nasilnih i drugih sličnih radnji i daljnje mijenjanje faktičnog stanja, odnosno nalaže se i zabranjuje protivniku osiguranja izvođenje bilo kakvih građevinskih radova na nekretninama koje su u vlasništvu kako predlagatelja osiguranja tako i protivnika osiguranja.

4.2. Pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine određene su u članku 346. OZ-a) koji se primjenjuje na konkretan slučaj i koja zakonska odredba određuje da se privremena mjera osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom postojanje svoje tražbine, kao i učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

5. Da bi sud odredio privremenu mjeru, prednje navedene pretpostavke moraju kumulativno biti ispunjene.

6. U postupku osiguranja sud odlučuje na temelju ocjene o vjerojatnosti postojanja tražbine, a ne na temelju izvjesnosti o njezinom postojanju. Nije naravno dovoljna samo tvrdnja predlagatelja osiguranja da njegova tražbine postoji, već je dužan navesti okolnosti i priložiti dokaze iz kojih bi proizlazila ta vjerojatnost.

6.1. Ovaj sud je stajališta da je dostavljenom dokumentacijom predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine (nizak stupanj vjerojatnosti) koja se sastoji u zahtjevu i to temeljem iznesenih tvrdnji predlagatelja, koji navodi su potkrijepljeni ispravama - izvatkom iz ZK za predmetne nekretnine, ugovorom o kupoprodaji nekretnine iz 2002. te postojanjem parničnog postupka stvarno pravne prirode (P-210/2026.).

7. U odnosu na drugu kumulativnu pretpostavku iz čl. 346. st. 1. toč. 1. OZ-a, dakle činjenje vjerojatnim opasnosti, nužno je istaknuti da takva opasnost konkretno mora biti izravna (neposredna), a to znači da proizlazi iz okolnosti koje su učinjene u pojedinom postupku osiguranja vjerojatnima u smislu da i neposredno prije podnošenja prijedloga za osiguranje, protivnik osiguranja i nadalje izvodi radnje koje se opisuju u prijedlogu za osiguranje. Relevantne činjenice u tom smislu, i s tim u vezi iznesene tvrdnje predlagatelja osiguranja su dostavljene u vidu dokaza priloženih spisu, posebice imajući u vidu da protivnik osiguranja i dalje izvodi radove na predmetnoj nekretnini.

8. U odnosu na predloženo izvođenje dokaza saslušanjem stranaka i pribavom dokumentacije sud ukazuje da činjenično i dokazno supstanciranje zahtjeva za osiguranje je na teretu predlagatelja osiguranja koji mora učiniti vjerojatnim ispunjenje pretpostavki za određivanje privremene mjere. To osobito stoga što u postupku osiguranja privremenim mjerama sud osnovne meritorne pretpostavke za određivanje tih mjera u pravilu određuje na temelju slobodne ocjene dokaza, a ne na temelju strogog formalnog legaliteta.

9. Slijedom navedenog, kako u konkretnom slučaju nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine, valjalo je sukladno svemu iznijetom i čl. 345. OZ-a odlučiti kao u izreci.

U Makarskoj, 21. svibnja 2026.

Sutkinja

Nives Mešin Masle

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Županijskom sudu.

DNA:

- predlagatelju osiguranja pp

- protivniku osiguranja

- u spis