Poslovni broj: Pp-3672/2024

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Prekršajni odjel

Stjepana Radića 81

Šibenik

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sutkinji Ani-Mariji Paić Baković, uz sudjelovanje Valentine Ćaleta-Car, kao zapisničara, rješavajući u postupku protiv okrivljene PT zbog prekršaja iz članka 5. st.1. podstavak 3. Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (Narodne novine broj 6/11 i 66/19, Zakon o sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Split, Služba nadzora neregistriranog obavljanja ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu, KLASA:334- 01/24-03/569, URBROJ:443-02-03-08-24-5 od 22. studenog 2024. nakon održanog ročišta glavne rasprave održanog dana 21. svibnja 2026. u nazočnosti okrivljenice, a u nenazočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja, na ročištu objave istog dana,

p r e s u d i o  j e

Okrivljena PT, OIB: [osobni identifikacijski broj], djev. PT, kći P, rođena **.**.2194.., rođena u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, trgovac, sa završenom SSS, sada umirovljenica s primanjima od oko 1.200,00 eura, udana, majka dvoje punoljetne djece, srednjeg imovnog stanja, ranije prekršajno neosuđivana po potvrdi Odjela za prekršajne evidencije,

k r i v a  j e

I.što je obavljala neregistriranu ugostiteljsku djelatnost pružanja usluga smještaja i to u razdoblju 2022. i 2023. godine u objektu u Primoštenu, na adresi [adresa], odnosno obavljala neregistriranu ugostiteljsku djelatnost smještaja bez da je djelatnost registrirala kod nadležnog tijela ili obavljanje te djelatnosti prijavila poreznim tijelima,

čime je počinio prekršaj iz čl. 5. st. 1. podstavak 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kažnjiv po čl. 10. st. 3. istog Zakona.

pa se okrivljenoj na temelju naprijed navedene odredbe, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje Prekršajni zakon),

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 400,00 (četiri stotine) eura

III. Na temelju čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona, okrivljena je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti ove presude, u korist računa prihoda državnog proračuna broj: 1001005-1863000160.

IV. Ako okrivljenik prema odredbi članka 183. st. 2. Prekršajnog zakona, u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena (čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona).

V. Na temelju članka 10. stavka 9. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti od okrivljenika se oduzima protupravno stečena imovinska korist ostvarena prekršajem u iznosu od 600,00 (šest stotina) eura, a koji iznos je okrivljenica dužna uplatiti u korist Državnog proračuna, u istom roku kao i novčanu kaznu.

VI. Na temelju čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona dužan je okrivljenik s naslova paušala naknadi paušalni iznos troškova prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 3.a) istoga Zakona, u iznosu od 30,00 (trideset) eura, u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude i pod prijetnjom prisilne naplate.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Split, Služba nadzora neregistriranog obavljanja ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu je dana 22. studenog 2024. podnio optužni prijedlog protiv okrivljene PT zbog prekršaja iz čl. 5. st. 1. podstavak. 3. Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti pobliže opisanog u izreci presude.

2. Okrivljena je na ročištu glavne rasprave održanom dana 21. svibnja 2026. podnijela svoju pisanu obranu. U istoj, kao i na ročištu glavne rasprave je navela da u [adresa] na adresi [adresa] posjeduje dva stana koja da koristi samo tijekom ljeta budući ostatak godine živi u [adresa]. Njen sin koji radi u sektoru turizma u Italiji da joj je htio financijski pomoći jer da je došla u financijske poteškoće tijekom pandemije Covida. Stoga da je on jedan apartman oglasio na platformi Booking. Istaknula je da ona nije poznavala hrvatske propise i da je uslijed toga došlo do ovakve situacije. Čim je saznala za propust da je odjavila apartman s platforme Booking.

3. U postupku su dokazi pregledom i čitanjem: zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru KLASA: 334-01/24-03/569, URBROJ: 443-02-03-08-24-3 od 19.11.2024. te potvrde o ranijoj prekršajnoj kažnjavanosti okrivljenika od 21. svibnja 2026. godine.

4. Prema članku 5. stavku 1. Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanju neregistrirane djelatnosti propisano je da se u smislu ovoga Zakona obavljanjem neregistrirane djelatnosti smatraju sljedeće aktivnosti: kad pravna osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ili drugi odgovarajući registar, kad pravna osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti, kad fizička osoba obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima, kad fizička osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti, kad pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja djelatnosti.

4.1. Prema članku 10. stavku 3. istog Zakona propisano je da će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna za prekršaj iz članka 5. stavka 1. podstavka 3. i 4. ovoga Zakona kaznit fizička osoba koja obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela, obavljanje djelatnosti nije prijavila poreznim tijelima ili nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti.

5. Okrivljena je prekršajno djelo u cijelosti priznala, pa u skladu s čl. 171.a Prekršajnog zakona, kojim je propisano da u slučaju okrivljenikova očitovanja da se smatra krivim u odnosu na sve točke optužbe nije nužno provođenje daljnjih dokaza u odnosu na prekršajnu odgovornost okrivljenika, pa stoga sud slijedom navedenog nije provodio daljnje dokaze.

6. Stoga iz rezultata dokaznog postupka kao i obrane okrivljenog koji je priznao proizlazi da su se u ponašanju okrivljene ostvarila sva bitna obilježja prekršajnog djela iz čl. 5. st.1. podstavak 3. Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti.

7. Na temelju članka 76. Prekršajnog zakona u vezi s člankom 10. stavak 9. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanju neregistrirane djelatnosti od okrivljenika je oduzeta imovinska korist pribavljena počinjenim prekršajem i to u iznosu od 600,00 (šest stotina) eura, budući da je ista počinila prekršaj iz članka 5. stavka 1. podstavka 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti obavljanju neregistrirane djelatnosti, a koju imovinsku korist je okrivljenica ostvarila počinjenim prekršajem, a kako je to nedvojbeno utvrđeno nakon provedenog postupka.

8. Određujući vrstu i mjeru kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz članka 36. stavka 2. Prekršajnog zakona, te je kao olakotnu u odnosu na okrivljenicu cijenio činjenicu da je ista do sad prekršajno neosuđivana (razvidno iz potvrde Odjela za prekršajne evidencije) što ukazuje na to da je riječ o osobi koja nije inače sklona činjenju prekršaja, činjenicu da je u vrijeme počinjenja samog prekršajnog djela vladala pandemija COVID-19 kada je bilo neizvjesno obavljanje bilo kakve turističke djelatnosti, te je cijenio okrivljeničino priznanje djela, kao i izraženo kajanje i žaljenje dok otegotnih okolnosti ovaj sud nije našao, pa je okrivljenom primjenom čl. 37. Prekršajnog zakon izrekao kaznu u iznosu nižem, od zakonom propisanog minimuma, smatrajući da će se upravo tako izrečenom kaznom postići svrha kažnjavanja u smislu generalne i specijalne prevencije.

9. Odluka o paušalnom iznosu troškova ovog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona. Kako je Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj:18/13), propisan opći okvir paušalne svote u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna te kako okrivljena ima redovna mjesečna primanja (mirovinu od oko 1.200,00 eura), to je visina paušalnog iznosa troškova prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona određena u iznosu od 30,00 (trideset) eura, što je po mišljenju ovog suda primjereno s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenog.

U Šibeniku, 21. svibnja 2026.

Sutkinja

Ana-Marija Paić Baković

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude je dopuštena žalba u roku od 8 (osam) dana, računajući od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud u Zagrebu.

Dostaviti:

1. Okrivljenici

2. Tužitelju

3. U spis