REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Đ 5

Poslovni broj: Us I-1110/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja ĐV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Zoran Novaković, odvjetnik u Zagrebu, Ilica 29, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, radi odobravanja besplatne pravne pomoći, 21. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo KLASA: UP/II-701-03/19-01/85, URBROJ: 514-04-02-01/02-25-04 od 5. travnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška ovog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo KLASA: UP/II-701- 03/19-01/85, URBROJ: 514-04-02-01/02-25-04 od 5. travnja 2025., odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu, Sektora za besplatnu pravnu pomoć KLASA: UP/I-701-03/19-004/70, URBROJ: 251- 07-31-19-10 od 13. ožujka 2019., kojim je odbijen zahtjev tužitelja za odobravanje oslobođenja od plaćanja troškova sudskog postupka i sudskih pristojbi u parničnom postupku radi naknade štete pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Pn-3024/2018.

2. Tužitelj tužbom osporava zakonitost rješenja tuženika, u bitnom navodeći da pobijano rješenje proturječi pravomoćnom rješenju Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu, sektora za besplatnu pravnu pomoć, KLASA: UP/I-701-03/16- 004/847, URBROJ: 251-07-31-18-27 od 12. listopada 2018., kojim je djelomično usvojen zahtjev za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi i troškova u postupku pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem: Pn-3965/2016 i to na način da je podnositelj oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi u visini od 80% iznosa u tom predmetu. Tužitelj smatra da isti postupak u postupku odobravanja besplatne pravne pomoći propisan odredbom članka 12. stavka 2. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći ("Narodne novine", broj 143/13. i 98/19., dalje: ZBPP) ne može jednom biti ocijenjen kao da ulazi u područje primjene članka 13. stavka 2. alineja f) ZBPP-a, a drugi put kao da ne ulazi u područje primjene te odredbe. Smatra da je time došlo do povrede prava na pravnu sigurnost te da je u predmetnom slučaju pogrešno primijenjen materijalni propis. Nadalje, navodi da ZBPP privilegira žrtve kaznenih djela u odobravanju besplatne pravne pomoći te da u primjeni članka 13. stavka 2. ZBPP-a alineja f) ZBPP-a treba voditi računa je li parnica koja se vodi pokrenuta iz razloga što je tužitelj žrtva kaznenog djela. Nadalje, tužitelj navodi da odredba članka 12. stavka 2. stavka ZBPP-a, nije objekt pravne regulacije iz članka 13. stavka 1. i 2. ZBPP-a, zbog čega da se odredba članka 13. stavka 1. i 2. ZBPP-a ne odnosi na predmete oslobođenja od plaćanja troškova sudskog postupka, već se na postupke radi oslobođenja od plaćanja troškova sudskog vještačenja treba primijeniti odredba članka 14. ZBPP-a, kojom je imovno stanje podnositelja postavljeno kao odlučujući kriterij. Stoga smatra da je prvostupanjsko tijelo u svom rješenju pravilno utvrđivalo imovno stanje tužitelja (koje da je potpuno pogrešno utvrđeno), dok da je tuženik odbijajući raspravljati o imovnom stanju tužitelja počinio bitnu povredu odredaba upravnog postupka te je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrdio kao i pogrešno primijenio materijalno pravo. Tužitelj u nastavku obrazlaže svoje imovno stanje te navodi da iz dokaza na koje upućuje proizlazi da unazad 12 mjeseci prije početka mjeseca u kojem je podnio zahtjev za odobravanje besplatne pravne pomoći, njegov ukupni prihod ne prelazi iznos proračunske osnovice te ukupna vrijednost imovine u njegovom vlasništvu ne prelazi iznos od 60 proračunskih osnovica, zbog čega da ispunjava zakonske uvjete za odobravanje sekundarne pravne pomoći-oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka-psihijatrijskog vještačenja. Tužitelj u sporu predlaže izvesti dokaze na okolnost njegovog imovinskog stanja koji prileže spisu te njegovim saslušanjem. Slijedom navedenog predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika od 5. travnja 2025., rješenje prvostupanjskog tijela od 13. ožujka 2019., da usvoji zahtjev tužitelja za odobravanje besplatne pravne pomoći te da ga oslobodi od plaćanja troškova sudskog postupka-troška psihijatrijskog vještačenja, u parničnom postupku radi naknade štete koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu. Tužitelj potražuje naknadu troška ovog spora zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da ostaje u cijelosti kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog akta te predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

4. U tijeku spora održana je rasprava 23. travnja 2026. kako bi se sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24. i 39/26., dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupila je zamjenica opunomoćenika tužitelja, dok tuženik nije pristupio iako je bio uredno pozvan, te je rasprava na temelju odredbe članka 89. stavka 4. ZUS-a u svezi s člankom 91. stavkom 3. ZUS-a održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.

5. Sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora. Sud nije prihvatio dokazni prijedlog tužitelja da se izvede dokaz njegovim saslušanjem, iz razloga što je za potpuno i pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja bilo dostatno izvršiti uvid u spis upravnog postupka i ovog spora.

6. Među strankama spora, sporno je jesu li javnopravna tijela zakonito odlučila o tužiteljevom zahtjevu za odobravanje sekundarne pravne pomoći.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Odredbom članka 12. stavka 1. ZBPP-a propisano je da sekundarna pravna pomoć obuhvaća: a) pravni savjet, b) sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem, c) sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima, d) zastupanje u sudskim postupcima, e) pravnu pomoć u mirnom rješenju spora. Stavkom 2. istog članka propisano je da sekundarna pravna pomoć obuhvaća i: a) oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka i b) oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.

9. Odredbom članka 13. stavka 1. ZBPP-a propisano je da se sekundarna pravna pomoć iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona može odobriti: a) ako se radi o složenijem postupku određenom u stavku 2. ovoga članka, b) ako se podnositelj zahtjeva nema sposobnosti sam zastupati, c) ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje potrebne stručne pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, u skladu s posebnim pretpostavkama određenim u članku 14. ovoga Zakona, d) ako se ne radi o obijesnom parničenju, e) ako u posljednjih šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva nije odbijen zahtjev podnositelja zbog namjernog davanja netočnih podataka i f) ako podnositelju zahtjeva pravna pomoć nije osigurana na temelju posebnih propisa. Stavkom 2. istog članka propisano je da se s obzirom na vrstu postupka, sekundarna pravna pomoć iz članka 12. stavka 1. ovog Zakona može odobriti u sljedećim postupcima: a) u svezi sa stvarnim pravima, osim zemljišnoknjižnih postupaka, b) iz radnih odnosa, c) iz obiteljskih odnosa, osim u postupcima sporazumnog razvoda braka u kojima bračni drugovi nemaju maloljetnu zajedničku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti, d) ovršnim postupcima i postupcima osiguranja kada je riječ o prisilnom ostvarenju ili osiguranju tražbine koja proizlazi iz postupka za koji se prema odredbama ovoga Zakona može odobriti pravna pomoć, e) mirnog rješenja spora i f) iznimno, u svim ostalim upravnim i građanskim sudskim postupcima kada takva potreba proizlazi iz konkretnih životnih okolnosti podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, a u skladu s temeljnom svrhom ovoga Zakona. Stavkom 3. propisano je da se oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka može odobriti u postupcima iz stavka 2. ovog članka, ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje predujma troškova postupka moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, u skladu s posebnim pretpostavkama određenim u članku 14. ovoga Zakona. Pri donošenju odluke osobito će se voditi računa o visini troškova sudskog postupka u kojem se traži oslobođenje.

10. Odredbom članka 14. stavka 1. ZBPP-a propisano je da će se sekundarna pravna pomoć odobriti: a) ako ukupni prihodi podnositelja i članova kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos proračunske osnovice i b) ako ukupna vrijednost imovine u vlasništvu podnositelja zahtjeva i članova kućanstva ne prelazi iznos od 60 proračunskih osnovica. Stavkom 4. istog članka propisano je da se pri odobravanju pravne pomoći, imovno stanje podnositelja zahtjeva utvrđuje za dvanaest mjeseci prije početka mjeseca u kojem se zahtjev podnosi.

11. Uvidom u spis upravnog postupka utvrđeno je da je tužitelj prvostupanjskom tijelu 5. ožujka 2019. podnio zahtjev za odobravanje pravne pomoći, u postupku radi naknade štete zbog nanošenja duševnih boli zbog povrede časti i ugleda te je zatraženo oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi i troškova postupka-troška psihijatrijskog vještačenja u visini od 1.500,00 kuna, koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem: Pn-3024/2018. Uvidom u espis po službenoj dužnosti, Sud je utvrdio da je iz navedenog spisa, otvoren novi spis pod poslovnim brojem: Pn-1450/2025, u kojem je donesena presuda od 14. travnja 2026., kojom je usvojen tužbeni zahtjev ovdje tužitelja za naknadu neimovinske štete.

12. Povodom predmetnog zahtjeva tužitelja od 5. ožujka 2019., prvostupanjsko tijelo je u upravnom postupku sastavilo zapisnik KLASA: UP/I-701-03/19-004/70, URBROJ: 251-07-31-19-7 od 12. ožujka 2019. o saslušanju tužitelja te je pribavilo i drugu odgovarajuću dokumentaciju, a na temelju koje je utvrđivalo imovinsko stanje tužitelja.

13. Iz spisa predmeta upravnog postupka razvidno je da je prvostupanjsko tijelo donijelo rješenje, KLASA: UP/I-701-03/16-004/847, URBROJ: 251-07-31-18-27 od 12. listopada 2018., kojim je odlučilo o ranijem zahtjevu tužitelja od 30. prosinca 2016. za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi i troškova postupka koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem: Pn-3965/2016., te je njegov zahtjev djelomično uvažilo na način da je odbilo zahtjev za oslobođenje od plaćanja sudskih troškova te odobrilo oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi u navedenom postupku pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu koji se vodi radi naknade štete (iz kojeg spisa je otvoren novi spis koji se vodio pod poslovnim brojem: Pn-3024/18, nakon čega je otvoren novi spis pod poslovnim brojem: Pn -1450/2025). Ističe se da nije odlučno pozivanje tužitelja na utvrđenja i odluke iz rješenja prvostupanjskog tijela od 12. listopada 2018. iz razloga što je nakon tog rješenja tužitelj podnio novi zahtjev (ovdje predmetni) za odobrenje pravne pomoći, na temelju kojeg je proveden novi upravni postupak u kojem su odlučne činjenice ponovno utvrđene te je donesena odluka o njegovom zahtjevu, zbog čega je predmet ovog spora isključivo pravilnost predmetnog postupka i zakonitost donesenih rješenja na temelju zahtjeva tužitelja od 5. ožujka 2019.

14. Nadalje, iz spisa upravnog postupka razvidno je da je tužitelj podnio zahtjev za odobravanje pravne pomoći radi oslobađanja od plaćanja troškova sudskog postupka i sudskih pristojbi u postupku koji se vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, a radi naknade neimovinske štete, odnosno povrede prava osobnosti koja je posljedica kaznenog djela povrede časti i ugleda tužitelja.

15. Ocjena je Suda da je pravilan zaključak javnopravnih tijela da se tužiteljev zahtjev odnosi na parnični postupak iz područja obveznog prava za koji člankom 13. stavkom 2. točkama a) do e) ZBPP-a nije izrijekom predviđeno odobravanje sekundarne pravne pomoći u vidu oslobođenja od plaćanja troškova sudskog postupka.

16. Nadalje, u provedenom upravnom postupku nije utvrđeno da su ispunjeni uvjeti za iznimno odobravanje sekundarne pravne pomoći na temelju članka 13. stavka 2. točke f) ZBPP-a. Naime, iz članka 13. stavka 2. točaka a) do e) ZBPP-a, kojima su izrijekom određene vrste sudskih postupaka za koje se sekundarna pravna pomoć može odobriti, proizlazi da se sekundarna pravna pomoć u vidu zastupanja u sudskom postupku te oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka odobrava u radnopravnim, stvarno pravnim i obiteljsko pravnim sudskim postupcima, dakle radi zaštite odnosno ostvarivanja prava koja u najvećoj mjeri utječu na životne okolnosti korisnika sekundarne pravne pomoći (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj: Usž-1133/2023-2 od 10. svibnja 2023., u sporu radi odobrenja sekundarne pravne pomoći u vidu zastupanja u sudskom postupku te oslobođenja od plaćanja troškova sudskog postupka). No s obzirom da nije moguće izrijekom propisati sve vrste sudskih postupaka u kojima je potrebno osigurati sekundarnu pravnu pomoć na teret sredstava državnog proračuna, citiranim člankom 13. stavkom 2. točkom f) ZBPP-a propisana je mogućnost nadležnim tijelima koja odlučuju o zahtjevima za odobravanje sekundarne pravne pomoći da po slobodnoj ocjeni odobre sekundarnu pravnu pomoć i u onim postupcima koji nisu izrijekom propisani, onda kad ocijene da takva potreba proizlazi iz konkretnih životnih okolnosti podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, a u skladu s temeljnom svrhom ZBPP-a. Dakle, vodeći računa da pravo koje je potrebno zaštititi odnosno ostvariti utječe na životne okolnosti podnositelja zahtjeva u mjeri koja bi opravdala financijsku intervenciju države kroz snošenje tereta troškova sekundarne pravne pomoći.

17. Pri tome, mišljenje je Suda da takvu potrebu ne čine isključivo (teške) imovinske prilike podnositelja zahtjeva, već je potrebno sagledati širu sliku konkretnih životnih okolnosti podnositelja koje ga onemogućavaju u ostvarenju i zaštiti njegovih prava, a čije postojanje bi opravdalo odobravanje sekundarne pravne pomoći na teret proračunskih sredstava i izvan zakonom propisanih postupaka za koje je odobravanje takve pomoći propisano, te mjerodavnih zakonskih odredaba. Ističe se da postojanje takve potrebe nisu utvrdila javnopravna tijela u provedenom postupku, niti na postojanje takve potrebe i teških životnih okolnosti upućuje tužitelj u ovom sporu. Osim toga, i Sud je u ovom sporu ocijenio da takve okolnosti u ovoj upravnoj stvari ne postoje, odnosno da nije ispunjen uvjet niti za iznimno odobravanje sekundarne pravne pomoći na temelju članka 13. stavka 2. točke f) ZBPP-a, a iz razloga koji se u nastavku iznose.

18. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Pn- 1450/2025-45 od 14. travnja 2026. usvojen tužbeni zahtjev ovdje tužitelja te mu je dosuđena naknada neimovinske štete u visini od 200,00 eura uvećano za zakonske zatezne kamate, dok je u preostalom dijelu od 2.454,46 eura odbijen njegov tužbeni zahtjev. Navedeni spor vodio se zbog navoda sadržanih u podnesku tuženika u tom sporu, a koji je podnesen u drugom postupku pred tim Sudom, a kojim navodima da je htio tužitelja ocrniti pred sucem koji je vodio spor, dovesti u sumnju istinitost njegovih navoda, slijedom čega da je taj tuženik uvrijedio ovdje tužitelja te iznosio činjenice iz njegovog osobnog i obiteljskog života što škodi njegovoj časti i ugledu te da mu je nanesena neimovinska šteta u vidu duševnih boli. Općinski građanski sud je u navedenom predmetu izvršio uvide u spise, između ostalih, Općinskog suda u Zagrebu, u predmetu K-1599/15, u presudu broj K-ZM-180/2005 i Kžm-67/2006, iz kojih je utvrdio da je tužitelj počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i mladeži. Nadalje, uvidom u spis K-1599/15 Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, Općinski građanski sud u Zagrebu utvrdio je da je tužitelj radi prethodno navedenih navoda pokrenuo kazneni postupak podnoseći privatnu tužbu protiv tog tuženika , a u presudi od 22. travnja 2016. taj tuženik je pravomoćno oglašen krivim što je u tom podnesku u predmetu broj: Pr-590/07 počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda i to uvredom, iznošenjem osobnih ili obiteljskih prilika i predbacivanjem kaznenog djela. Općinski građanski sud u Zagrebu u navedenoj presudi od 14. travnja 2026. je imajući u vidu navedenu pravomoćnu kaznenu presudu to jest izreku u dijelu koja se odnosi na opis djela kojeg je počinio taj tuženik utvrdio da se radi o tvrdnjama koje su uvredljive i da kao takve štete časti i ugledu tužitelja, vrijeđaju pravo na privatnost njegovog osobnog i obiteljskog života te je na temelju nalaza i mišljenja vještaka odlučio o duljini i trajanju trajnih posljedica po tužitelja odnosno odlučio o njegovom tužbenom zahtjevu u tom predmetu te je odredio primjerenu novčanu naknadu. Osim toga, iz navedene presude razvidno je i da je nadležni Sud odlučio o trošku parničnog postupka, uključujući i trošak medicinskog vještačenja, te je tužitelju Sud priznao troškove postupka razmjerno uspjehu u sporu, dok je trošak medicinskog vještačenja (ovdje predmetnog) tužitelju priznat u cijelosti.

19. Dakle, imajući u vidu da je predmet ove uprave stvari odluka o odobravanju sekundarne pravne pomoći u vidu oslobođenja od plaćanja troškova postupka, konkretno troška predujma psihijatrijskog vještačenja u navedenom parničnom postupku, Sud je sagledavajući cjelokupnu sliku ocijenio da vođenje konkretnog postupka ne upućuje na okolnosti koje bi opravdale financijsku intervenciju države kod snošenja troškova sekundarne pravne pomoći. Osim toga, u provedenom parničnom postupku tužitelju je priznat u cijelosti trošak medicinskog vještačenja, stoga niti s te strane nije osnovano tužitelju u ovom sporu priznati zatraženi trošak sekundarne pravne pomoći, budući da bi tužitelj sukladno članku 24. stavku 1. točki 1. ZBPP -a da mu je odobrena predmetna pravna pomoć, dakle kao korisnik pravne pomoći, bio dužan troškove pravne pomoći isplaćene prema obračunu troškova vratiti u državni proračun, s obzirom da mu je u postupku odmjereno pravo na naknadu troškova postupka pred sudom.

20. Nadalje, na drugačiju odluku u ovom sporu nije od utjecaja tužbeni navod kojim tužitelj ističe da je u konkretnom slučaju, u primjeni članka 13. stavka 2. alineje f) ZBPP-a, trebalo imati u vidu da ZBPP privilegira žrtve kaznenih djela u odobravanju besplatne pravne pomoći, a kad je parnica pokrenuta iz razloga što je podnositelj zahtjeva žrtva kaznenog djela. Naime, iako članak 15. stavak 1. točka b) ZBPP-a propisuje da će se sekundarna pravna pomoć odobriti bez utvrđivanja imovnog stanja ako je podnositelj zahtjeva žrtva kaznenog djela nasilja u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu štete koja je počinjenjem kaznenog djela prouzročena, navedeni članak nije primjenjiv u predmetnoj upravnoj stvari iz razloga što tužitelj nije žrtva kaznenog djela nasilja, već kaznenog djela protiv časti i ugleda.

21. Imajući u vidu navedeno, preostali tužbeni navodi ocjenjuju se neodlučnima za odluku u ovom sporu.

22. Slijedom svega navedenog, osporeno rješenje tuženika ocijenjeno je zakonitim pa je stoga na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

23. Odluka o troškovima spora temelji se na odredbi članka 147. stavka 1. ZUS -a, sukladno kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Budući da tužitelj nije uspio u ovom sporu, to je zahtjev za naknadu troškova spora odbijen kao neosnovan.

U Rijeci 21. svibnja 2026.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za Sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužitelja Zoranu Novakoviću, odvjetniku u Zagrebu, Ilica 29

- tuženiku Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Upravi za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49