REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] K 5

Poslovni broj: Us I-1018/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužiteljice KI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Zoran Kralj, odvjetnik u Zagrebu, Dankovečka 8, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, OIB: 02958272670, Direkcije, Zagreb, Margaretska 3, radi priznavanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnova ozljede na radu, 21. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije KLASA: UP/II-502-03/25-01/112, URBROJ: 338-01- 06-05-25-02 od 2. travnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova ovog upravnog spora.

III. Odobrava se opunomoćeniku tužiteljice, odvjetniku Zoranu Kralju, Zagreb, Dankovečka 8, namirenje troškova delegacije u iznosu od 270,00 eura (dvije stotine sedamdeset), dok se u preostalom dijelu zahtjev opunomoćenika odbija kao neosnovan.

IV. Nalaže se Republici Hrvatskoj da iz sredstava Državnog proračuna opunomoćeniku tužiteljice, odvjetniku Zoranu Kralju, Zagreb, Dankovečka 8, isplati dosuđeni trošak delegacije u roku od 60 (šezdeset) dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima delegacije.

Obrazloženje

1. Rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Područne ustrojstvene jedinice Zagreb KLASA: UP/I-502-03/24-02/14816, URBROJ: 338-21-02- 02-24-5 od 22. siječnja 2025. toč. I. izreke osiguranici KI, ovdje tužiteljici, zaposlenoj kod poslodavca – Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, Ulica Matice Hrvatske 4, Zagreb, događaj ozljeđivanja pretrpljen 5. studenog 2024. pod dijagnozom šifre prema MKB-.u S93.3 nije priznat ozljedom na radu te s tim u vezi toč. II. izreke istog rješenja imenovanoj osiguranici nisu priznata niti prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu.

2. Protiv navedenog rješenja tužiteljica je izjavila žalbu koja je pobijanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-502-03/25-01/112, URBROJ: 338-01-06-05-25-02 od 2. travnja 2025. odbijena kao neosnovana.

3. Tužiteljica je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnijela tužbu sudu. U istoj ističe kako se pobijano rješenje tuženik u bitnome temelji na utvrđenju da nema pravne osnove za usvajanje žalbe budući da se predmetna ozljeda nije dogodila vezano za obavljanje radnopravnih aktivnosti sukladno sklopljenom ugovoru o radu za radno mjesto koje obavlja za vrijeme njezinog radnog vremena, već se ista dogodila izvan njezinog radnog vremena, odnosno za vrijeme plaćenog dopusta prilikom odlaska na izvanredni stručni prijediplomski studij. Tužiteljica navedena utvrđenja smatra pravno i činjenično neosnovanima. Prije svega smatra paušalnim navode da predmetno obrazovanje nije bilo poduzeto temeljem obveze dane od strane poslodavca, već da se radi o osobnom afinitetu tužiteljice. Naime, Zakonom o policiji ("Narodne novine" broj: 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16, 66/19, 155/23), čl. 85. je policijsko obrazovanje utvrđeno kao cjeloživotno obrazovanje dok je čl. 89. istog zakona određeno da se obrazovanje provodi u skladu s potrebama Ravnateljstva policije, općim propisima iz područja obrazovanja i propisima donesenim na temelju predmetnog zakona. Nadalje, čl. 37. st. 5. Pravilnika o policijskom obrazovanju ("Narodne novine" broj: 113/12, 81/13 i 5/14, dalje: Pravilnik) je propisano da policijski službenici mogu studirati na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju i na drugom visokom učilištu, na trošak Ministarstva, sukladno potrebama Ministarstva. Jednako tako, čl. 38. st. 1. Pravilnika je određeno da će se pri donošenju odluke o pohađanju visokoškolskog obrazovanja policijskih službenika iz čl. 37. st. 3., 4. i 5. Pravilnika, uzeti u obzir između ostalog i sljedeća mjerila i uvjeti: 1. potrebe Ministarstva, 2. poslovi radnog mjesta. Pored navedenog, tužiteljica je ukazala i na čl. 86. st. 4. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23, dalje: Zakon o radu) prema kojem radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu, kao i na čl. 32. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike kojim je određeno da se u pogledu stjecanja prava iz službe ili u svezi sa službom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju vremenom provedenim na radu. Dakle, obrazovanje tužiteljice sastavni je dio njenih radnih obveza, isto je od interesa Ministarstva unutarnjih poslova odnosno služi zadovoljenju potreba Ministarstva unutarnjih poslova za kvalitetnim i visokoobrazovanim kadrom te se smatra vremenom provedenim na radu. Sudska praksa na koju se tuženik poziva u rješenju koje se pobija ovom tužbom, nije primjenjiva u ovom slučaju s obzirom na bitno drugačije činjenično i pravno stanje budući da je obveza obrazovanja tužiteljice propisana i detaljnije razrađena Zakonom o policiji, Pravilnikom o policijskom obrazovanju i Ugovorom o školovanju. Polazeći od prethodno navedenih zakonskih i podzakonskih odredaba kao i Kolektivnog ugovora te sljedećih činjenica : 1. da je tužiteljica predmetnu ozljedu pretrpila 5. studenog 2024. u 07:30 sati prilikom dolaska na obvezna predavanja na Veleučilištu kriminalistike i javne sigurnosti , 2. da je tužiteljica upućena na školovanje od strane poslodavca - Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka temeljem Ugovora o školovanju od 23. prosinca 2024., tužiteljica smatra da predmetna ozljeda tužiteljice predstavlja ozljedu na radu u smislu čl. 66. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj: 80/13, 137/13, 98/19 i 33/23) te da joj se u svezi te ozljede imaju priznati prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu.

4. Slijedom navedenog, tužiteljica tužbenim zahtjevom predlaže sudu donošenje presude kojom će poništi rješenje tuženika.

5. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju pobijanog rješenja te je predloženo odbiti tužbeni zahtjev.

6. Spis formiran temeljem citirane tužbe tužiteljice zaprimljene kod Upravnog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem Us I-1968/2025, delegiran je ovom sudu odlukom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: Su-369/2025-10 te se kod ovog suda nastavio voditi pod poslovnim brojem Us I-1018/2025.

7. U sporu je provedena rasprava na ročištu održanom 5. svibnja 2026. u prisutnosti opunomoćenika tužiteljice i službene osobe tuženika, čime je strankama, u smislu odredbe čl. 6. st. 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: 36/24 i 39/26, dalje: ZUS), omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane, te o svim činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje predmetnog spora.

8. U cilju ocjene zakonitosti pobijanog rješenja sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora. Sud nije u sporu provodio daljnji dokaz predložen od strane tužiteljice – njezinim saslušanjem, obzirom je sve odlučne činjenice za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari mogao nedvojbeno utvrditi na temelju postojeće dokumentacije sadržane u spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

9. Na temelju razmatranja svih spornih pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Odredbom čl. 66. Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj: 80/13, 137/13, 98/19 i 33/23, dalje: ZOZO) propisano je da se ozljedom na radu prema tom Zakonu smatra: 1. ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drug im promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladno posebnim propisima, 2. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, 3. ozljeda nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, 4. ozljeda, odnosno bolest iz točaka 1. i 2. ovoga članka koja nastane kod osigurane osobe u okolnostima iz čl. 16. ovoga Zakona.

11. Odredbom čl. 67. ZOZO-a propisano je da se ozljedom na radu, u smislu Zakona, ne smatra ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo zbog: 1. skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto (npr. tučnjava na radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i sl.); 2. aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti (npr. radni odmor koji nije korišten u propisano vrijeme, radni odmor koji nije korišten u cilju obnove psihofizičke i radne sposobnosti nužno potrebne za nastavak radnog procesa, fizičke aktivnosti koje nisu u vezi s radnim odnosom i sl.); 3. namjernog nanošenja ozljede od strane druge osobe izazvanog osobnim odnosom s osiguranom osobom koje se ne može dovesti u kontekst radno - pravne aktivnosti; 4. atake kronične bolesti; 5. urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest.

12. Prema odredbi čl. 36. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti ("Narodne novine" broj: 75114, 154/14, 79115, 139/15,105/16, 40/17, 66/17, 109/17, 132/17, 119/18, 41/19, 2/20, 39120, 02/22, dalje: Pravilnik), ozljeda na radu može se priznati osiguraniku iz čl. 7. st. 4. Zakona te osiguranoj osobi iz čl. 16. Zakona kod kojih je došlo do ozljeđivanja, odnosno bolesti u smislu čl. 66. Zakona.

13. Sukladno odredbi čl. 37. Pravilnika ozljeda na radu neće se priznati osiguranoj osobi iz čl. 36. Pravilnika u slučajevima iz čl. 67. Zakona.

14. Sukladno odredbi čl. 39. Pravilnika u postupku utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest, nadležni regionalni ured Zavoda odnosno nadležna područna služba Zavoda postupat će u skladu s propisima o zaštiti na radu, drugim propisima te odredbama Zakona i Pravilnika.

15. Odredbom čl. 85. Zakona o policiji ("Narodne novine" broj: 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16 i 66/19, dalje: Zakon o policiji) propisano je da se policijsko obrazovanje temelji se na načelu cjeloživotnog obrazovanja. Policijsko obrazovanje obuhvaća: temeljno obrazovanje za zanimanje policajac, specijalizaciju, stručno osposobljavanje, usavršavanje i policijski trening te visokoškolsko obrazovanje. Temeljnim obrazovanjem za zanimanje policajac smatra se redovito srednjoškolsko obrazovanje kroz 3. i 4. razred Policijske škole, srednjoškolsko obrazovanje odraslih za zanimanje policajac te temeljni policijski tečaj. Odredbom čl. 88. Zakona o policiji propisano je da visokoškolsko obrazovanje provodi Visoka policijska škola kroz stručne i sveučilišne studijske programe sukladno Statutu i propisima o visokom obrazovanju. Stručne studijske programe za potrebe visokog policijskog obrazovanja izvodi Visoka policijska škola na temelju dopusnice koju izdaje ministar nadležan za poslove znanosti, obrazovanja i športa. Sveučilišne studijske programe prilagođene potrebama javnosti izvodi Visoka policijska škola sukladno ugovoru sa sveučilištem i propisima o visokom obrazovanju.

16. Odredbom čl. 6. st. 3. Pravilnika o policijskom obrazovanju ("Narodne novine" broj: 113/12, 81/13 i 5/14, dalje: Pravilnik o obrazovanju) propisano je da su policijski službenici u obvezi završiti odgovarajuće programe specijalizacije , stalno se osposobljavati i usavršavati sukladno opisima poslova, potrebama i uvjetima radnog mjesta na koje su raspoređeni.

17. Odredbom čl. 14. st. 1. Pravilnika o obrazovanju propisano je da je stručno usavršavanje, u smislu ovoga Pravilnika, stalno obrazovanje radi podizanja kompetencija potrebnih za obavljanje poslova radnog mjesta, a provodi se putem tečajeva, seminara, stručnih savjetovanja, predavanja, dopunskog stručnog usavršavanja, policijskog treninga, informatičkih tečajeva i tečajeva stranog jezika.

18. Odredbom čl. 37. Pravilnika o obrazovanju visokoškolsko obrazovanje u smislu ovoga Pravilnika, je školovanje za stjecanje višeg stupnja obrazovanja od one koju policijski službenik posjeduje. Visokoškolsko obrazovanje iz st. 1. ovoga članka provodi se kroz preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studije. Policijski službenici, ukoliko potrebe službe to zahtijevaju, mogu se školovati na stručnom preddiplomskom i diplomskom studiju Visoke policijske škole, na trošak Ministarstva .

19. Polaznici koji završe Program srednjoškolskog obrazovanja kroz 3. i 4 razred Policijske škole (strukovni kurikulum) s odličnim uspjehom (prosjek svih predmeta i obrana završnog rada mora biti 5.00) stječu pravo izravnog upisa na redovni stručni preddiplomski studij Visoke policijske škole, kao vježbenici Ministarstva. Policijski službenici koji su stručni preddiplomski studij završili s prosjekom ocjena najmanje 4.00 stječu pravo izravnog upisa na specijalistički diplomski stručni studij.

20. Policijski službenici mogu studirati na sveučilišnom diplomskom ili poslijediplomskom studiju kojeg izvodi Visoka policijska škola u suradnji sa Sveučilištem. Policijski službenici mogu na trošak Ministarstva studirati na preddiplomskom, diplomskom studiju i poslijediplomskom studiju i na drugom visokom učilištu ukoliko to zahtijevaju potrebe Ministarstva. Ukoliko potrebe službe to zahtijevaju, ministar može donijeti odluku o upisu kandidata koji su pristupili razredbenom postupku, ali nisu obuhvaćeni određenom upisnom kvotom.

21. Odredbom čl. 38. st. 1. Pravilnika o obrazovanju propisano je da prilikom donošenja odluke o pohađanju visokoškolskog obrazovanja policijskih službenika iz čl. 37. st. 3., 4. i 5. ovoga Pravilnika uzet će se u obzir sljedeća mjerila i uvjeti: potrebe Ministarstva i poslovi radnog mjesta.

22. Odredbom čl. 32. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 56/22) propisano je da u pogledu stjecanja prava iz službe ili u svezi sa službom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

23. Odredbom čl. 86. st. 4. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17 i 98/19) propisano je da radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada% pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivn im ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.

24. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je za ovdje tužiteljicu od strane njezina poslodavca – Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, ispunjena Prijava o ozljedi na radu za događaj ozljeđivanja pretrpljen 5 . studenog 2024. U istoj se Prijavi pod podacima o ozljedi navodi da se tužiteljica navedenog dana, za vrijeme svog redovnog radnog vremena, prilikom penjanja po stepenicama ispred ulaza u zgradu Veleučilišta koja se nalazi u krugu Policijske akademije pokliznula desnom nogom uslijed čega je došlo do ozljede desnog stopala. Uzrok nesreće od strane poslodavca okvalificiran je kao - nepredvidiv uzrok (šifra 891). Radno vrijeme osiguranice predmetnog dana bilo je od 08:00 do 16:00 sati, a do ozljede je došlo oko 07:00 sati. Očevidaca nije bilo. U dijelu Prijave koja se odnosi na Izvješće izabranog doktora opće/obiteljske medicine – proizlazi kako je izabrani doktor osiguranice u odnosu na zadobivenu ozljedu, osnovom medicinske dokumentacije, postavio dijagnozu bolesti prema MKB-u: S93.3 i pritom naveo da tužiteljica ne boluje fizičkih ili psihičkih poteškoća, odnosno drugih bolesti koje su mogle rezultirati predmetnom ozljedom.

25. Provodeći postupak po podnesenoj Prijavi, prvostupanjsko je tijelo pribavilo Izjavu tužiteljice o okolnostima nastanka predmetne ozljede koja se pisano očitovala da je 5. studenog 2024. imala zakazana predavanja u vremenu od 08:00 do 16:00 sati te je došla na Policijsku akademiju oko 07:20 sati. Nadalje je navela kako je prilikom ulaska u zgradu Veleučilišta, oko 07:30 krivo stala desnom nogom na stepenicu te se poskliznula, pri čemu se desno stopalo iskrenulo. Nadalje je navela kako je nastavila slušati predavanja te se na istima nalazila do 15:00 sati. Budući ju je noga sve jače boljela i postala je natečena i plava, navečer je otišla na hitni bolnički prijem.

26. Poslodavac potvrdom KLASA: 602-01/24-0811 od 20. prosinca 2024. potvrđuje da je KI upisana izvanredno na stručni prijediplomski studij Kriminalistika na Veleučilištu kriminalistike i javne sigurnosti.

27. Postupajući po zaključku prvostupanjskog tijela od 18. prosinca 2024. dana 13. siječnja 2025. zaprimljeno je očitovanje Ministarstva unutarnjih poslova KLASA: 112-01/25- 01/44 od 13. siječnja 2025. u kojem se navodi da je osiguranica bila upućena na školovanje na trošak Ministarstva unutarnjih poslova na Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti. Isto se održavalo u razdoblju od 4. do 8. studenog 2024. osnovom kojeg je osiguranica za navedeni vremenski period upućena na predavanja. Nadalje se u istom navodi kako je osiguranica, zaposlena na radnom mjestu policijske službenice za nezakonite migracije, sukladno Kolektivnom ugovoru 29. listopada 2024. , zatražila plaćeni dopust za vrijeme trajanja seminara, za vremensko razdoblje od 4. do 8. studenog 2024. koji je i odobren, te se je u navedenom vremenu vodila na predavanjima, odnosno do 5. studenog 2024. kada je nastupila ozljeda na radu, dok je privremena nesposobnost za rad otvorena 6. studenog 2024. Uz očitovanje je dostavljena Potvrda MUP-a, Ravnateljstva policije, Policijske akademije "Prvi hrvatski redarstvenik", Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti KLASA: 602-01/24-08/1 od 20. prosinca 2024. kojom se potvrđuje kako je osiguranica upisana izvanredno na stručni prijediplomski studij Kriminalistika na istom Veleučilištu u Zagrebu na I. godinu, akademske 2024/25. godine, Ugovor o školovanju sklopljen između MUP-a, Policijske uprave zagrebačka i osiguranice dana 23. prosinca 2024. vezano uz utvrđivanje prava i obveza između Ministarstva i osiguranice, kojoj je odobrena naknada troškova pohađanja izvanrednog stručnog prijediplomskog studija Kriminalistika na Veleučilištu kriminalistike i javne sigurnosti počevši od akademske godine 2024/25 (ručak na Policijskoj akademiji, trošak prijevoza, plaćeni dopust za vrijeme obveznih seminara te za vrijeme polaganja ispita).

28. Spisu je priloženo i Izvješće osiguranice od 13. siječnja 2025. iz kojeg proizlazi kako je bila primljena na Izvanredni studij kriminalistike Veleučilišta kriminalistike i javne sigurnosti, za studijsku godinu 2024/25, kako je sukladno rasporedu predavanja u razdoblju od 4. do 8. studenog 2024. dobila od poslodavca plaćeni dopust za odlazak na predavanja. Navedeni plaćeni dopust je odobren sukladno Zakonu o radu i Kolektivnom ugovoru te poslodavac odobrava odlazak na školovanje koje je plaćeno kao rad.

29. Sukladno tako utvrđenom činjeničnom stanju doneseno je prvostupanjsko rješenje od 22. siječnja 2025., uz obrazloženje kako nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 66. ZOZO-a budući ozljeda nastala 5. studenog 2024. nije nastala tijekom radno pravnih aktivnosti za koje je osiguranica osigurana.

30. Prihvaćajući stajalište prvostupanjskog tijela, tuženik u obrazloženju pobijanog rješenja ističe kako se tužiteljici ozljeda nije dogodila vezano za obavljanje njezinog posla policijske službenice već se radi o plaćenom dopustu radi odlaska na predavanja odnosno pohađanja izvanrednog stručnog prijediplomskog studija. Navedeno proizlazi iz očitovanja poslodavca te izjava osiguranice iz kojih jasno proizlazi kako je osiguranica upisana izvanredno na stručni prijedip lomski studij Kriminalistika na Veleučilištu kriminalistike i javne sigurnosti, da je istoj odobren plaćeni dopust od strane poslodavca temeljem njezinog zahtjeva, kao i da se za vrijeme trajanja seminara, za vremensko razdoblje od 4. do 8. studenog 2024. ista vodila u evidencijskoj listi prisutnosti na radnom mjestu kao osoba na plaćenom dopustu radi visokoškolskog obrazovanja, dok iz ugovora o školovanju isto tako jasno proizlazi kako se u konkretnom slučaju radi o plaćenom dopustu, a ne o redovnom radnom vremenu osiguranice. Ujedno je istaknuto kako je predmetni ugovor sklopljen tek po nastanku predmetne ozljede između MUP-a, Policijske uprave zagrebačke i osiguranice dana 23. prosinca 2024. pa bi se možebitno moglo smatrati kako je osiguranica prisustvovala navedenom seminaru u privatnom angažmanu. Nadalje, budući je čl. 37. Pravilnika o obrazovanju visokoškolsko obrazovanje školovanje za stjecanje višeg stupnja obrazovanja od one koju policijski službenik posjeduje, smatra se da isto obrazovanje nije bilo poduzeto temeljem obveze dane od strane poslodavca osiguranici, već se radi o osobnom afinitetu osiguranice poduzetom radi njezina napredovanja odnosno postizanja višeg stupnja profesionalnog razvoja. Slijedom navedenog, tuženik zaključuje kako se u konkretnom slučaju predmetna ozljeda nije dogodila vezano za obavljanje radnopravnih aktivnosti sukladno sklopljenom ugovoru o radu za radno mjesto koje obavlja (policijska službenica za nezakonite migracije) za vrijeme njezinog radnog vremena, već se ista dogodila izvan njezinog redovnog radnog vremena odnosno za vrijeme plaćenog dopusta prilikom odlaska na izvanredni stručni prijediplomski studij.

31. Ujedno je tuženik istaknuo kako se, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje, nije razmatralo okolnosti vezane uz nastanak predmetnog događaja (retroaktivno sklapanje Ugovora o školovanju, nenavođenje očevidaca, utvrđenje uzročno posljedične veze između predmetnog događaja od 5. studenog 2024. i dijagnoze šifre prema MKB-u: S93.3). Isto tako je napomenuto da se ozljeda zadobivena tijekom plaćenog dopusta ne smatra ozljedom na radu, a koji je stav zauzeo i Upravni sud u Rijeci u presudi poslovni broj 1 Us I-924/2023-3 od 3. kolovoza 2023., pri tome se pozivajući na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž - 99/18 od 7. veljače 2018. Naime, sudjelovanje na predavanjima, seminarima i ispitima ne spada u radne aktivnosti osiguranice koje se tiču njenog izvršavanja ugovornih obveza prema poslodavcu te se, stoga, predmetna ozljeda ne može dovesti u vezu s radnim aktivnostima osiguranice budući se za to sudjelovanje odobrava plaćeni dopust. Dakle, osiguranica za sudjelovanje na navedenom visokoškolskom obrazovanju ima sva prava koja proizlaze iz plaćenog dopusta (pravo na naknadu plaće, pravo da joj se ti dani računaju u radni staž), ali ne i ostala prava vezana uz neposredno obavljanje poslova njezinog radnog mjesta.

32. Sud u cijelosti prihvaća citirane navode iz obrazloženja rješenja tuženika te ističe kako se prema pravilima koja proizlaze iz ZOZO-a i Zakonu o radu ozljeda na radu priznaje ako je nastala tijekom obavljanja rada ili aktivnosti koje su u izravnoj vezi s radom, ili na putu na posao ili s posla, ili tijekom aktivnosti koje je poslodavac organizirao ili izravno naložio. Kod plaćenog dopusta za obrazovanje pitanje priznanja ovisi o okolnostima konkretnog slučaja. Ne priznaje se kao ozljeda na radu ako je osoba na plaćenom dopustu i samostalno pohađa edukaciju (npr. tečaj, studiji) te ako nema izravnog nadzora ili organizacije od strane poslodavca. Onda se ozljeda ne smatra ozljedom na radu, jer formalno osoba ne obavlja radne zadatke. Međutim, može postojat osnova ako je edukacija obavezna i organizirana od strane poslodavca, ili je osoba na njoj po izričitom nalogu poslodavca, ili se radi o programu koji je sastavni dio radnog procesa (službena obuka, stručno osposobljavanje koje poslodavac vodi). U takvim slučajevima postoji jača veza s radom te bi se ozljeda mogla kvalificirati kao ozljeda na radu u ovisnosti o okolnostima konkretnog slučaja

33. Slijedom navedenog, pobijana odluka tuženika, kojom je potvrđeno prvostupanjsko rješenje, ocjenjena je zakonitom te je na temelju odredbe čl. 116. st. 2. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: 36/24 i 39/26, dalje ZUS) tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan te odlučeno kao pod točkom I. izreke ove presude.

34. Tužiteljica je postavila i zahtjev za naknadu troškova ovog spora. Međutim, kako ista nije uspjela u ovom sporu to joj na temelju odredbe čl. 147. st. 1. ZUS -a ne pripada pravo na naknadu troškova ovog spora. Stoga je odbijen navedeni zahtjev tužiteljice i odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

35. Nastavno, budući je u konkretnom slučaju upravni predmet Upravnog suda u Zagrebu delegiran na odlučivanje ovom sudu valjalo je primijeniti odredbu čl. 11. st. 4. i 5. Zakona o sudovima ("Narodne novine" broj: 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23, 155/23, 36/24; dalje: ZS) sukladno kojoj u slučaju delegacije strankama i njihovim punomoćnicima na teret državnog proračuna pripada pravo na naknadu troškova javnog prijevoza. Odvjetnicima pripada pravo na naknadu troškova javnog prijevoza i pravo na naknadu troškova za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja, koji su troškovi određeni Tarifom, ako putovanje do drugog suda i natrag do mjesta ureda traje duže od tri sata.

36. Uvidom na internetskoj stranici Autobusnog kolodvora Zagreb, utvrđeno je da je na dan 21. svibnja 2026. cijena povratne karte na relaciji Zagreb-Rijeka-Zagreb iznosila zatraženih 20,00 eura.

37. Nadalje, izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja, odnosno povratni put javnim prijevozom za navedenu relaciju opunomoćeniku tužiteljice iznosi zatraženih pet sati, a za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja odvjetniku pripada naknada od 25 bodova, odnosno 50,00 eura za svaki započeti sat sukladno Tbr. 39. Tarife. U navedenu satnicu ne uračunava se vrijeme provedeno na ročištu za koje opunomoćeniku pripada nagrada za zastupanje na raspravi sukladno Tbr. 27. toč. 2. Tarife. Stoga je opunomoćeniku tužiteljice priznat trošak prijevoza u iznosu od 20,00 eura i nagrada po utrošenom satu za izbivanje iz pisarnice u iznosu od 250,00 eura sukladno odredbi čl. 11. st. 4. ZS-a.

38. Opunomoćeniku tužiteljice nije priznat zatraženi trošak PDV-a na troškove delegacije, odnosno troškove prijevoza i izbivanja iz pisarnice, budući da se obračun PDV-a ne može podvesti pod trošak delegacije u smislu odredbe čl. 11. st. 4. ZS -a.

39. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod toč. III. i IV. izreke rješenja.

U Rijeci 21. svibnja 2026.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (četiri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćeniku Zoranu Kralju, odvjetniku u Zagrebu, Dankovečka 8

- Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje Republike Hrvatske, Direkciji, Zagreb,

Margaretska 3